Get Adobe Flash player
Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Na redu je Plenković - da Pupovca smijeni ili...

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Na "aktualcu" gledala sam ponašanje jednog...

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Politički i sociokulturni uljez u HDZ     Sintagmu...

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Izmišljamo školu za život po mjeri HNS-a....

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Urednik časopisa "Informatologia Yugoslavica" i savjetnik Franka...

  • Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:16
  • Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:08
  • Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    srijeda, 19. rujna 2018. 17:58
  • Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    srijeda, 19. rujna 2018. 18:43
  • Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:05

Zbog IDS-a Istra je puna zločinca Tite

 
 
Dana 7. srpnja 1991. godine na Prvom redovnom Saboru IDS-a izabran je za predsjednika Ivan Jakovčić i od tada je konstanta IDS-ove politike neprihvaćanje hrvatske dimenzije Istre, odricanje hrvatskog identiteta istarskim Hrvatima , nijekanje hrvatskih dijalekata u Istri i stvaranje pojma Istrijana i Istrijanstva sa ciljem stvaranja Republike istre i njenog izdvajanja iz RH. To je konstanta koja se provlači svih 28. godina od stvaranja Republike Hrvatske! Kulminacija i legalizacija takve politike događa se na Saboru stranke 23. travnja 1994. godine kada se u Rovinju donose četiri tzv. Rovinjske deklaracije:
-O demokratizaciji Republike Hrvatske
-O regionalnom ustrojstvu Republike Hrvatske
-O autonomiji Istarske županije i
-O Euroregiji Istri
Svaki član IDS-a dužan je postupati po tim deklaracijama.
Na osnovu Deklaracija donesen je i Statut Istarske županije, koji nije bio u skladu sa Ustavom RH, pa je Ustavni sud ukinuo 18 članaka Statuta kao neustavne.
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_02_9_146.html
http://hr.n1info.com/Picture/151421/jpeg/transparenti.jpg
Zbog neprekidnog autonomaštva, IDS-ovi čelnici bili su u latentnom sukobu sa prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Na predizbornom skupu 11. travnja 1990. u Pazinu Franjo Tuđman, znanstvenik, državnik, imao je povijesno pamćenje u svezi s Istrom. On je, uz to, godinama dolazio na ljetovanje i u posjet rodbini i prijateljima u Istru. Promatrao je i uočavao stvarno društveno stanje u Istri. Već tijekom 1989. godine, Tuđman se javnim nastupima u Zagrebu i po Hrvatskoj iskazuje kao vođa oporbe u Hrvatskoj. Tuđman se ocrtao kao vođa s jasnim viđenjem uvođenja narodne vlasti u Hrvatskoj i Jugoslaviji i s odlučnom nakanom da to provede, ako ustreba, i pod uvjetom osamostaljenja Hrvatske kao narodne države hrvatskog naroda. Zbog stanja i duha Istre, koji sam ranije opisala, to je za vlast i vladajuće u Istri bilo potpuno neprihvatljivo, neprijateljsko rješenje.
 
Nakon što je zakonom dopušteno višestranačje i osnivanje političkih  stranaka, i u Istri se, iako skromno i potiho, pokreću razna nastojanja oko osnivanja izvornih stranaka ili uključenja u neku od hrvatskih stranačkih ponuda. U tom je pogledu HDZ bio najdjelatniji i taj pokret nalazi svoje sljedbenike, naklonjenike i vodeće djelovnike u Istri, koji u pojedinim mjestima i gradovima ustrojavaju svoje pokretačke odbore. U sklopu priprema za prve slobodne izbore (22. i 23. travnja 1990. godine) dr. Tuđman i njegova stranka najavili su središnji skup (11. travnja) na otvorenom, iza Spomen-doma u Pazinu.
Na širokom se prostoru okupio lijep broj ljudi. Nakon nekoliko uvodničara i izraza potpore pred mikrofon je stao dr. Tuđman. Uz iskaze zadovoljstva i zahvale na toploj dobrodošlici, razvio je prikaz svojih državničkih stavova oko narodnih i državnih odnosa u tadašnjoj „Miloševićevoj Jugoslaviji“ i ,,šutljivoj Hrvatskoj” i istaknuo potrebu jedinstva hrvatskog naroda na putu samostalnosti i osvajanja vlasti u Hrvatskoj. Već su se tijekom tih riječi  čuli izrazi negodovanja od nekih pojedinaca i skupina, a osobito od jedne, poveće, uz sam veliki stakleni ulaz u zgradu Doma. Tada je, opravdano izazvan tim upadicama i zviždanjem , poručio tim istima: „Vi tamo, koji zviždite, znajte da ćete (sutra) uskoro morati poslušati volju hrvatskog naroda. Ako pak to ne ćete ili ne želite, onda vam je bolje da si potražite drugu domovinu…“ To je izazvalo glasnu potporu i pljesak mnogih, ali i daljnje njihovo zviždanje i negodovanje.
 
Jesu li te riječi bile državnički neuljudne ili uperene protiv Istrana (koji nisu ni spomenuti), ili kojih Istrana prosudite sami! Ali već navečer u kasnim vijestima, i potom u svim medijima idućih dana, proširena je vijest o HDZ-ovu ,,izgredu” u Pazinu i kako je „Tuđman izviždan“. Pripremljene ,,domaće istarske”, obavještajne, snage išle su još i dalje: „Tuđman (HDZ) tjera Istrijane iz Istre“. Posve izmišljena – sadržajna laž i gnjusna optužba. Oni ,,pravi”, koji su zviždali i organizirali zviždanje, razumjeli su poruku i kasnije su doista i otišli iz Istre, boriti se u dobrovoljačkim odredima JNA protiv Hrvatske i Istre. Napominjem da je na sličan način, na istom mjestu izviždana i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, i to nakon 27 godina.
 
Umaški HDZ dobio Obalu dr. Franje Tuđmana
 
Ali ne treba ni spominjati da je veleizdajnik, bivši predsjednik Stipe Mesić počasni građanin Istre i rado viđen gost. To je taj  yugokomunistički mentalni sklop IDS-ovaca „Istrijana“. Nakon pobjede dr. Tuđmana na izborima 1990. i zatim nakon stvaranja neovisne države nikom nije pala ,,ni vlas s glave” u Istri, pa ni mnogima koji tu Hrvatsku nisu mogli niti smisliti. Takve vrline mogu iskazati samo plemeniti narodi, kakav je hrvatski, i samo mudri vođe, kakav je bio prvi hrvatski predsjednik. No i to se pomalo mijenja. Umag je zahvaljujući umaškom HDZ-u i koaliciji sa SDP-om, i inicijativi predsjednika Gradskog vijeća Umaga dr. Jurice Šiljega dobio Obalu dr. Franje Tuđmana, prvu u Istri, uz naravno protivljenje IDS-ovih vjećnika.
https://direktno.hr/domovina/umag-dobio-obalu-dr-franje-tudmana-prvu-u-istri-98264/
Zato Pula ima nazive zločinca Tita i na obali, i u parku, jer IDS-ovi titoisti ni nakon 28 godina, ne prihvaćaju da je Istra sastavni dio Hrvatske.
 
Licemjerno, sramotno i pokvareno se IDS-ovo čelništvo sa Ivanom Jakovčićem odnosilo prema dr.Franji Tuđmanu. Za Istru i Istrane imali su autonomašku retoriku, a dr. Franji Tuđmanu su govorili, da to nije istina, da oni ne govore tako. Prigodom prvoga susreta predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana s vodstvom IDS-a u rovinjskome hotelu „Park“ i predstavljanja programa stranke, njezin predsjednik Ivan Jakovčić izjavljuje: „Mi smo u niz navrata podržali Vašu politiku. Smatramo da ovi nesporazumi nastaju zbog loših informacija koje Vi dobivate iz krugova koje ja ne poznam. Mislimo da je to osnovni razlog. Posrijedi nije nikakvo autonomaštvo IDS-a“
(Glas Istre, br. 132., 15. svibnja 1992., str. 16.).Kojeg li licemjera i lažova! Na pitanje dolazi li iz njihovih redova da je Zagreb isto što je jučer bio Beograd, Jakovčić tvrdi: „Ne. Mi to nikad nigdje nismo izjavili“ (Glas Istre, br. 132., 15. svibnja 1992., str. 16.). Ivan Jakovčić je izjavio i sljedeće: „Nikada nismo zagovarali istrijanstvo kao iskazivanje“ (Glas Istre, br. 132., 15. svibnja 1992., str. 1.).
 
Iz navedenog jasno se vidi sva dvoličnost i pokvarenost politike Ivana Jakovčića prema dr. Franji Tuđmanu i Hrvatskoj. Nakon usvajanja zakona o teritorijalnome ustroju u Saboru i zbog čega su zastupnici IDS-a napustili sjednicu Sabora Republike Hrvatske, na konferenciji za novinare Jakovčić izjavljuje da je „ovaj zakon još jednom ‘silovanje‘ Istre u njenoj povijesti“ (Glas Istre, br. 5., 7. siječnja 1993., str. 13.): (https://hrcak.srce.hr/133979; https://hrcak.srce.hr/file/197772; autor: T Tomaić - ‎2014
REPUBLIKA ISTRA
Autonomaška i separatistička politika IDS-a se nastavila dalje. Nakon što im je Ustavni Sud izbrisao 18. članak iz Statuta Istarske Županije,nastavlja se neprestano podrivanje i osporavanje suvereniteta i integriteta Republike Hrvatske! IDS-ovcima je i sam spomen imena HRVATSKOGA neprihvatljiv! Da bi njihova priča o autonomiji prošla kroz ušicu zakonitosti u prvu točku Deklaracije stavili su "Županija Istarska je ustrojena kao autonomna regija i sastavni dio nedjeljive Republike Hrvatske"
 
Na 5. izvanrednom saboru IDS-a u Rovinju u travnju 1994. godine  donesene su Rovinjske deklaracije, među njima i Deklaracija o Autonomnoj Županiji Istarskoj, koja Istarsku županiju definira kao autonomnu regiju u sastavu Republike Hrvatske, što je postalo sastavni dio političkog programa IDS-a. Važno je, međutim, to da se već u prvoj točki deklaracije navodi “Županija Istarska je ustrojena kao autonomna regija i sastavni je dio nedjeljive Republike Hrvatske" kao smokvin list ,za pokriće stvarnih namjera. Druga tema su političko-financijski zahtjevi, poput toga da Istri trebaju ostati dvije trećine prihoda od poreza i naknada, dok bi preostala trećina išla u državni proračun. Osim toga, istarske vlasti bi raspolagale i upravljale tamošnjim građevinskim i poljoprivrednim zemljištem, šumama, nekretninama, školama, zdravstvom i socijalnom politikom, kulturom, medijima, prometnicama, energetskim postrojenjima i turističkim objektima, a država bi osigurala jedinstvo kroz obranu, vanjsku politiku, monetarni sustav, dio unutarnjih poslova i nezavisno sudstvo.
Zahtjev za raspodjelu nadležnosti između države i regija, našao se i u IDS-ovoj Deklaraciji o demokratizaciji Republike Hrvatske
Bez promjene Ustava, a to uključuje dvotrećinsku podršku u Saboru, Hrvatska ne može postati niti federalna država. Jer u federacijama, pokrajine ili regije imaju vlastite parlamente, vlade, sudstvo, dakle, dijele nadležnosti s državnim vlastima, što kod nas ne bi bilo moguće čak i ako bismo, umjesto sadašnjih županija imali nekoliko regija.
Ustav, koji je donesen 22. prosinca 1990., onemogućio je bilo kakvu mogućnost secesije dijelova Hrvatske, a pisci Ustava imali su još nešto u mislima. Najbolji svjedok je Vladimir Šeks, koji je jedan od autora Ustava:
 
“Božićnim ustavom, Hrvatska je od samog početka definirana kao jedinstvena država bez mogućnosti izdvajanja nekih njezinih dijelova. Time smo željeli spriječiti potencijalne dezintegracijske procese, jer u prošlosti su stranci koji su vladali na ovim prostorima, od Mlečana do Austrijanaca i Mađara, često promovirali negativne oblike regionalizma, kako bi oslabili pokrete za stvaranje hrvatske države. Ovakva tendencija, prisutna je u dijelu IDS-a, a manifestirala se putem zahtjeva o nekoj labavoj konfederaciji Istre i  Hrvatske."
 
No IDS ide dalje - PROJEKT ZEMLJA ISTRA - 27. siječnja 1998. godine pojavio se Ivan Pauletta sa inicijativom Zemlja Istra, koji je javno podupirao jedan dio istarske dijaspore (Australija). Projekt Zemlja Istra počinje rečenicom da je: "Neupitno i neotuđivo pravo građana Istre na samoodređenje, pravo da samostalno odlučuju o svojoj sudbini. "Konkretno pravo na samoupravnu autonomiju" i domete. Ograničenje odredit će sami građani Istre. Precizirano bi to bilo da svako služenje vojnih, policijskih i drugih službi izvan Istre, građani čine na vlastitu odgovornost jer da je "necivilizacijski i ponižavajuće za istarske mladiće da sudjeluju u nazadnim i kriminalnim nacionalističkim ratovima".
 
U projektu „Zemlja Istra“ nabrajaju se zahtjevi sa kojima bi se izašlo pred Sabor RH a to su:
-Donošenje Ustava Zemlje Istre-Vlastiti fiskalni sustav
-Vlastito sudstvo
-Vlastita teritorijalna policija 
-Vlastito školstvo
-Demilitarizacija Istre
-Organiziranje Istre kao federalne jedinice unutar Republike Hrvatske!!!
 
Ovaj Paulettin projekt je ustvari realizacija njegovih izvornih regionalističkih i separatističkih ideja. Projekt Zemlja Istra „izazvao je turbulencije u samom IDS-u, jer lako je svako toliko malo medijski izletiti i provocirati, a drugo je ovakav projekt koji govori o realizaciji prezentirati javnosti. U IDS-u su se već dogodila raslojavanja. Puno je čelnih ljudi izašlo ili izbačeno iz Stranke od njenog osnivanja. Jedni zbog nedostatka hrvatske nacionalne komponente, a drugi zbog zanemarivanje socijalne i liberalne komponente. Taj je Paulettin projekat doživio neprihvaćanje u samom IDS-u, ali je ostao trajno u njegovom duhu i samoj biti postojanja stranke. Ivan Pauletta se nakon njegovog neuspjeha povukao iz politike. Oglašavao se u medijima nezadovoljan stanjem u IDS-u i njihovim kriminalnim radnjama.
"Važno je prisjetiti se, i ukazati na činjenicu, kako je taj prevratnički i autonomaški koncept 'Zemlje Istre' trebao dobiti svoj puni izraz u 'događanju naroda', poznatom pod imenom Kongres Istrijana u Puli. Tu se uspjelo okupiti (1995.), brižno pripremljeno i selekcionirano, veliko mnoštvo domaćih i iseljenih Istrijana, esula, raznih (filo)fašističkih, udbaških, KOS-ovskih, yugonostalgičarskih i drugih antihrvatskih snaga sa zadaćom da izglasanom 'istrijanskom Deklaracijom' postave legitimističke temelje za 'cepanje Hrvatske', kaže Mario Sošić u svom tekstu
ipress.rtl.hr/istra/autonomaski-projekt-zemlja-istra-iznova-vreba-49962.html
 
REFERENDUM O AUTONOMIJI
 
No, vidjelo se, i moglo se čuti, kako taj antihrvatski koncept i danas nije posve stavljen izvan snage. Čeka se, i vreba, valjda neko novo povoljno vrijeme, za 'istarske putovnice', passaporte ili jugoslavenske pasoše. To je prilično jasno, pa i slijedom najnovije sarajevske Deklaracije o zajedničkom jeziku..., u kojim potpisnicima prepoznah i tri prava i omiljena 'istrijana' - Rade Šerbedžiju, Daša Drndić, N. Popovića", dalje je napisao Mario Šošić. I evo dočekali su i referendum u regiji Veneto i referendum u Kataloniji, ali su u Istri ojačale hrvatske domoljubne snage i IDS više nema tu snagu da pokrene svoje autonomaške snage.
 
KRIZA U BRODOGRADILIŠTU ULJANIK
 
Izišla je u javnost kriza u Brodogradilištu Uljanik, koja je velikih razmjera i koja razotkriva svu prljavu i kriminalnu IDS-ovu politiku.
Jakovčićeva ideja iz 90-ih o dislokaciji Uljanika, zbog turizma, pretvorila se u uništavanje brodograđevne proizvodnje radi atraktivnog zemljišta i pomorskog dobra takoreći u središtu Pule. Od 14 direktora iz uprave Uljanika 13 njih su bliski ili aktivni u IDS-u, tako da se u Uljaniku vodila politika IDS-a. Loše ugovoreni brodovi, pripajanje brodogradilišta 3. maj i nenamjensko korištenje jamstava, koje je dala Vlada RH, nesrazmjerno visoke plaće direktora, podjela velikih bonusa, iako je brodogradilište poslovalo sa gubitkom, poduzeća koja su osnovali direktori Plovidba i Arsenal, sve je to izazvalo kolaps u poslovanju. Strateški partner Danko Končar iza kojeg se vuku repovi sumnjivog poslovanja i kapitala, nije pogodan za Uljanik, jer ne isplaćuje plaće ni Brodotrogiru čiji je vlasnik.
Novaca za plaće nema, radnici štrajkaju, a vrli autonomaši i osporavatelji hrvatske suverenosti u Istri, pa čak i nad istarskim nebom, sada traže pomoć od hrvatske Vlade.
 
Nakon što su svojom promašenom politikom autonomaštva, promašenom gospodarskom politikom, majorizacije manjina, marginalizacije hrvatske komponente u Istri doveli čitavu jednu gospodarsku granu u kolaps, politički i nacionalno izazvali velike podjele i netrpeljivost, među stanovništvom, IDS-ovci zovu hrvatskog premijera da im pomogne i izvlači ih iz nezavidne situacije u koju su se sami doveli i koju su sami izazvali. Ne smeta me što se IDS-ovci deklariraju kao lijevo-liberalna stranka. U demokratskom društvu ima stranaka svih svjetonazora i usmjerenja, ali sve stranke moraju poštivati Ustav zemlje u kojoj djeluju i biti lojalni državi u kojoj su registrirani kao stranka. A IDS sve to nije od svog osnutka do danas i to je ono što nikako ne mogu podržati i na to pristati kao Hrvatica i hrvatska državljanka.
 
(Svršetak)
 

Lili Benčik

U Puli održana četvrta ljetna doktorska radionica na temu "Jugoslavija i globalna 1968.: konteksti, perspektive, odjeci"

 
 
U organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Puli i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma održana je četvrta ljetna doktorska radionica. Teme ovogodišnje radionice je "Jugoslavija i globalna 1968.: konteksti, perspektive, odjeci". Na radionici je nastupila »grupa od dvadesetak sudionika čine doktorandi, predavači i gosti sa sveučilišta i instituta u Beču, Beogradu, Berlinu, Eichstättu/Ingolstadtu, Gentu, Kopru, Montrealu, Regensburgu, Sarajevu, Warwicku, Zagrebu i Puli« (https://www.glasistre.hr/kultura/ljetna-doktorska-radionica-jugoslavija-i-globalna-1968-vazna-prekretnicka-godina-u-svijetu-i-bivsoj-drzavi-568993; NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U PULI LJETNA DOKTORSKA RADIONICA "JUGOSLAVIJA I GLOBALNA 1968.": Važna prekretnička godina u svijetu i bivšoj državi, 31. 8. 2018.).
https://i0.wp.com/www.historiografija.hr/wp-content/uploads/2018/03/radionica18.png?resize=860%2C280
»Ove godine je okrugla obljetnica, što je jedan od motiva za bavljenje temom 1968. kao važne prekretničke godine u svijetu i ondašnjoj Jugoslaviji. Godina je to koja odražava promjene u društvu koje se događaju tih 20-ak godina nakon 2. svjetskog rata kada stasa jedna nova mlada generacija koja traži da društvo počne funkcionirati na drugačiji način«, piše M. Radić u Glasu Istre i dodaje: »Radionica je povezana i s projektom koji se vodi na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu, a naziv je "Obljetnička 2018. godina u povijesnim i društvenim raspravama na postjugoslavenskom prostoru" tako da se cijeli niz godina još obrađuje, primjerice 1918. kada je nastala prva jugoslavenska država ili 1948., godina raskida socijalističke Jugoslavije sa Sovjetskim savezom«.
 
Pogledajmo što piše u nastavku članka u ovome biltenu automomaškog i kriminalnog IDS-a Nine Jakovčića i Borisa Miletića:
»Ovaj program je radioničkog tipa, što znači da je u dobroj mjeri edukativnog tipa prema doktorandima koji mogu dobiti svoje ECTS bodove. Događaj je do neke mjere javan, ali je prije svega neka vrsta vježbaonice i treninga za doktorande, kaže izv. prof. dr. sc. Igor Duda iz organizacijskog odbora skupa.
Teme su različite, ukupno je 20-ak sudionika, što izlagača, što doktoranada koji izlažu teme vezane uz njihove doktorske disertacije na raznim sveučilištima gdje studiraju. U tu brojku ulaze i predavači koji su vrsni istraživači socijalističke Jugoslavije, posebno šezdesetih godina. Bila je tu Radina Vučetić, danas dolaze iz Zagreba Hrvoje Klasić i Marko Zubak, sutra je ovdje Ulf Brunnbauer iz Njemačke. Teme sežu od političke do kulturne povijesti, obuhvaćene su i politička povijest, ekonomska povijest, društvena povijest… Teme od visoke politike pa do kazališta.
"Što bi bilo kad bi bilo" u Rojcu
- Nekada se u izlaganjima može čuti nešto novo, pogotovo ako je netko nedavno nešto objavio pa s tim materijalom dolazi na radionicu. Izlaganja doktoranada često jesu novija jer rade na svježim temama pa je zanimljivo čuti svježu interpretaciju i kako teku njihova istraživanja. Mi ostali smo tu da bi na neki način pretresli stanje njihovih istraživanja i možda dali nekakav koristan savjet ili usmjerenje kuda bi to istraživanje trebalo ići, kaže Igor Duda. Trenuci u kojima se mogu primijetiti nove ideje jesu kada se vode rasprave nakon izlaganja pa se u tim raspravama može čuti najviše novih ideja i tada možda, kako kaže Duda, vijuge najbolje rade.
Među aktivnostima je i posjet sudionika skupa Društvenom centru Rojc.
- Uvijek tražimo u Puli ili okolici što bi mogli posjetiti. Rojc je zanimljiv sam po sebi, ono što je Rojc danas, to je posljednjih 20-ak godina, a zanimljiv je i u nekom zamišljenom fiktivnom svijetu po načelu "što bi bilo kad bi bilo". Da je Rojc 1968. bio ovo što je danas mogli bi pretpostaviti da bi bio jedan od središta šezdesetosmaških događanja. Naravno, Rojc je bio nešto potpuno drugačije, ali mislim da bi svima koji su došli na ovu radionicu, a koje zanimaju teme '68., da Rojc doista može biti jedna vrsta refleksije, posljedica onoga što je '68. u Europi donijela, kaže Igor Duda.«
 

Zrinko Horvat

Današnja najčešća puljska prezimena su: Petrović, Marković, Babić, Jovanović, Nikolić, Pavlović, Kovačević...

 
 
Život u Zagrebu ima puno nedostataka. Puno nam je toga iz „provincije“ nepoznato. Jako malo znamo što se događa u Istri, posebice na kulturnom planu. A Glas Istreje 30. VIII. 2018. javio da u puljskoj galeriji Stari grad, Kandlerova 14, »počinju upisi za nove polaznike na tečaj slikarstva Milanke Koroljev«, koji traju od 1. do 8. rujna. Još piše da je »Tečaj namijenjen svim ljubiteljima likovnosti koji imaju želju savladati temelje likovnog stvaralaštva kao preduvjet za kreativno izražavanje. Stečeno znanje ujedno je i osnova za upis na umjetničke škole i akademije. Tečaj vodi likovna pedagoginja Milanka Korovljev« (https://www.glasistre.hr/pula/pocinju-upisi-za-nove-polaznikena-tecaj-slikarstva-milanke-koroljev-568935).
http://www.hkv.hr/images/stories/slike10/130904/Radimir_Cacic_golf_zatvor.jpg
Tko je Milanka Korovljev? Ona je i voditeljica likovne radionice u kaznionici Valtura, gdje je učila risanju i Radimira Čačića. Pohvalila ga je i rekla da su njegovi omiljeni motivi bili »okruženje u kojem se nalazio«, a u njegovim djelima ona prepoznaje »dašak impresionizma« (https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/steta-sto-se-cacic-ne-moze-posvetiti-slikarstvu-20140702). Na mreži također nema podataka tko je Milanka Korovljev? Ima njezin broj mobitela, ali nijedan drugi podatak: odakle se doselila u Pulu, kada se doselila... Pretražujući prezime Koroljev, piše da nije hrvatsko i da potječe iz „tri države“. U Zrenjaninu u Banatu odbornik Skupštine grada Zrenjanina zove se Aleksandar Korovljev. Redatelj Andrej Korovljev (Pula, 1970.) također je iz Pule.
 
Na internetskoj adresi https://actacroatica.com/hr/surname/Korovljev/ piše: »Prezime Korovljev u modernoj Hrvatskoj. Korovljevi u Hrvatskoj su Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Gradu Puli. „Kliknete“ li na Grad Pula dobijete popis najčešćih prezimena u gradu „nekoć“: Radolović, Peruško, Benčić, Poropat, Vitasović, Buršić, Božac, Rojnić, Ivančić, Matošević..., te „danas“: Petrović, Peruško, Rojnić, Buršić, Marković, Babić, Božac, Radolović, Jovanović, Nikolić, Bilić, Pavlović, Vitasović... Ovo je povod za istraživanje češćih prezimena u Puli i cijeloj Istri.
 

Melita Novak

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Utorak, 25/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1030 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević