Get Adobe Flash player
Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Nije Putin slučajno vratio Boga u ustav. Ne, ne. Bila je to priprema za...

Tko treba vladati Hrvatskom?

Tko treba vladati Hrvatskom?

Ova vremena zaslužuju katolički odgovor     Kroz...

Boji se savjeta za gospodarstvo

Boji se savjeta za gospodarstvo

Plenkovićeva demagogija o reprezentativnoj...

Nikakve koristi od gradonačelnikova

Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

Mnogi su se rodili u Petrovoj bolnici iz koje sad bježe rodilje i porađaju...

Je li sada jasno tko je Plenković?

Je li sada jasno tko je Plenković?

Nije on kriv za potres i zarazu, ali je kriv za mnoge druge...

  • Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    četvrtak, 02. travnja 2020. 15:00
  • Tko treba vladati Hrvatskom?

    Tko treba vladati Hrvatskom?

    ponedjeljak, 30. ožujka 2020. 21:29
  • Boji se savjeta za gospodarstvo

    Boji se savjeta za gospodarstvo

    četvrtak, 02. travnja 2020. 14:54
  • Nikakve koristi od gradonačelnikova

    Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:36
  • Je li sada jasno tko je Plenković?

    Je li sada jasno tko je Plenković?

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:31

Trebamo se odmah okrenuti vlastitoj poljoprivrednoj proizvodnji

 
 
Svi mi razmišljamo ovako zarobljeni u karanteni, koliko će ta zaraza  trajati i kako će izgledati svijet nakon prolaska virusa Corona. Prema snimkama koje nam stižu iz Azije, izgleda da će nam biti sasvim normalno hodati, raditi i živjeti s maskicama na licu. Bez njih vjerojatno se više ne će moći, pa će ih morati proizvoditi i plasirati u trgovine poput svakodnevnog toalet papira.
https://iegvu.agribusinessintelligence.informa.com/-/media/agri-article-media/stock-images/raw-commodities/oil-crops/canola/canola_path_through_field_618076421_1200.jpg?w=790&hash=11EA23FF14CEC57B2B83522A5ABFFF374B4BEFE4
Promijenili su se odnosi među ljudima; elementarne katastrofe zbližavaju ljude, pokazuju njihovu empatiju prema starijima, bolesnima i nemoćnima. Vraćamo se prirodi i osnovnim vrijednostima življenja. Evo kako vidi iz svoje perspektive postkoronovsko vrijeme dr. Darko Bekić, diplomat, vanjskopolitički savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, povjesničar i autor prve Povijesti hrvatske diplomacije:
 
»Ako hoćemo preživjeti, odmaknimo se jedan od drugog?U posljednjih četvrt stoljeća, u euroatlantskom prostoru tzv. zapadne civilizacije naglo se počelo urušavati liberalno društvo, vrijednosti i institucije kakve su bile izgrađene i razvijene - najviše pod utjecajem SAD-a - od Drugoga svjetskog rata nadalje. Umjesto njih, uoči napada na newyorške „tornjeve“, kapitalizam je dosegao posljednju fazu svoga razvoja: kao globalnog tržišta na kojem vladaju multinacionalne kompanije, najveće banke i spekulativni kapital u investicijskim fondovima. To je dovelo do potpunog ignoriranja klasične nacionalne države i napuštanja nacionalne ekonomije: industrijska proizvodnja iz euroatlantskog prostora počela se masovno premještati u Aziju i, nešto manje, u postkomunističku Istočnu Europu, tj. u zemlje s nižim nadnicama. Također, kapital se iz proizvodnje, počeo seliti u financijski sektor, pa je sektor financijskih „usluga“, bolje rečeno, spekulacija, postao glavni pokretač „razvoja“. Kao rezultat tog procesa, naglo se počela povećavati razlika u bogatstvu između malobrojne, poslovne i financijske elite i većinskog sloja građana: od malih i srednjih poduzetnika do radnika i farmera. Dok je još sredinom prošlog stoljeća bilo najnormalnije da obitelj srednjeg stališa – uključujući i radničku - živi od jedne, očeve plaće, danas je život gotovo nemoguć bez da rade oba roditelja, a poljoprivreda bez državne potpore je nezamisliva. Istini za volju, treba reći da su, zahvaljujući naglom razvoju Kine i drugih velikih azijskih zemalja - nakon što su stotine milijuna ljudi ušli na tržište rada i u proizvodni proces - pa makar s minimalnim nadnicama ili dječjim radom - glad i najveće siromaštvo, osim u nekim „džepovima“ Azije, Afrike i Latinske Amerike gotovo su iskorijenjeni.

Umjesto nekadašnje, neovisne „savjesti društva“, tisak i drugi javni mediji postali su vlasništvo multinacionalnih koncerna koje jedino zanima profit i, još više, vlastiti ili utjecaj spomenutih elita na društvene, političke i gospodarske procese. Nekad slobodni tisak i elektronički mediji pretvorili su se u širitelje tzv. infotainmenta, tj. mješavine što bizarnijih i napuhanijih vijesti i jeftinog, zabavnog “Trivia-Trasha“ ali, što je još opasnije, i u širitelje „fake news“ i medijskih akcija tzv. hibridnog ratovanja između sukobljenih sila ili/i interesnih skupina.
Tradicionalne vrijednosti judejsko-kršćanske civilizacije, zasnovane na obitelji, vjeri i domovini, proskribirane su kao konzervativne i zadrte, a sekularizacija, puna emancipacija LGBT zajednica i teror „političke korektnosti“ potpuno su se nametnuli kao “stupovi” nove - globalne civilizacije. Kao jedna od posljedica uspona te nove civilizacije, bila je i promjena ravnoteže snaga najvećih sila koja je 75 godina održavala svjetski mir. Najvažniji čimbenici, pri tome, bili su uspon Kine kao svjetske sile, obnovljeni velikoruski hegemonizam i propast strategije tzv. Soft power Europske unije, koja se svela na razjedinjenu, nedjelotvornu i ranjivu političku zajednicu. Ipak, najvažniji uzroci narušene globalne ravnoteže bilo je epohalno opadanje moći i utjecaja SAD-a što je rezultiralo teškim posljedicama za snagu i jedinstvo NATO-a. Kada svemu ovome dodamo i nekontroliranu ili, čak, instrumentaliziranu, novu „Seobu naroda“ prema Europi, pa i Sjevernoj Americi, slika aktualnog stanja svijeta je zaokružena.
Sve to pojačalo je pesimistična predviđanja da će se navedene geopolitičke promjene i konfliktni interesi najvećih sila morati završiti ratnim sukobom, najvjerojatnije, ograničenim nuklearnim ratom. Jedina korist od tog novog, hipotetičkog ograničenog vojnog sukoba bila bi u tomu da se suvremeni svijet „resetira“, da se omogući jedan novi početak za međunarodnu zajednicu.
Ali, što se dogodilo: u samo predvečerje takvog hipotetičkog vojnog sukoba, došlo je do pandemije koronavirusa. Njezine gospodarske, društvene, pa i političke posljedice bit će, po svemu sudeći, gotovo jednake kao i posljedice nuklearnog rata, ako ne i veće i dugoročnije.
Grosso modo, već sada je evidentno da će najvažnija posljedica pandemije koronavirusa biti da se kotač povijesti - kao poslije propasti Rimskog carstva - pokrene unazad. Naime, protagonisti tradicionalnih zapadnih vrijednosti imat će sve argumente za tvrdnju da su upravo apsolutizacija profita, s jedne, i “građanskih sloboda” tj. individualizma, s druge strane, pogodovali širenju koronavirusa. U takvim okolnostima, naime, podfinancirane državne institucije i javni sektori obrazovanja i zdravstva, te sveprisutna korupcija i socijalna nepravda,  ali i nedisciplina „slobodnih“ građana, sustav vode izravno u - kolaps.
Riječju, umjesto ograničenog vojnog sukoba koji se do jučer činio kao jedina realna opcija u kriznim područjima sukoba interesa svjetskih sila (Južno kinesko more i arapski svijet od Sirije do Jemena), međunarodne odnose će, ponavljamo, bitno promijeniti pandemija koronavirusa. Srećom, korono-virusna katastrofa neće izazvati dugogodišnje zagađenje Zemljine atmosfere i tla tipa Černobil, niti golema fizička razaranja, kakvima smo svjedočili u Hirošimi, ali to ne znači da će postkoronski svijet biti “imun” na mogućnost izbijanja novih ratova. Već sada se vode oštri gospodarski, financijski i propagandni ratovi, poput onog o navodnoj Trumpovoj ponudi da otkupi njemačku tvrtku koja radi na lijeku protiv koronavirusa ili međusobne optužbe SADS i Kine o tome tko je odgovoran za pandemiiju. Također, nisu bez izgleda ni masovni unutrašnji, čak i prevratnički nemiri tzv. prekarijata u najrazvijenijim zemljama Zapada.
Temeljna konceptualna osnova “postkoronskog svijeta” kao negacije globalizma, izražena je u formulaciji: “Ako hoćemo preživjeti, odmaknimo se jedan od drugog!“. Na političkoj razini, to znači ponovnu uspostavu i učvršćivanje državnih granica, a u gospodarskom smislu, nadomještanje otvorenog, globalnog tržišta, krajnje specijalizacije i „brendiranja“ svakog proizvoda (čak i zemalja!), sa starom, dobro poznatom koncepcijom autarkičnog gospodarstva i „oslanjanja na vlastite snage“, tj. proizvodnjom svih roba, nasuprot tržišnoj logici, ali u cilju zadovoljavanja potreba vlastitog stanovništva i što manjoj ovisnosti o izvozu jednih a uvozu drugih roba. Zbog svega toga, u gospodarskoj sferi treba očekivati ponovno jačanje državnog intervencionizma, ili „Big Governmenta”, tj. sve većih državnih potpora gospodarstvu, javnom sektoru, nezaposlenima itd. U tom sklopu, jedno od mogućih rješenja bit će povratak „out-sourcane“ proizvodnje iz nerazvijenih zemalja, puno veće oslanjanje na “rad od kuće” te, paradoksalno, obnova starih vještina i zanatstva, usporedo sa širenjem IT-tehnologije i umjetne inteligencije!
Svim ovim, još se jednom potvrđuje i to da su epohalni procesi po svom karakteru dijalektički, tj. da imaju svojih pozitivnih i negativnih strana, pa u postkoronskom svijetu, među ostalim, treba očekivati i neke nove ili obnovljene oblike društvenosti i zajedništva koji su u globaliziranom svijetu bili zaboravljeni. Njih daju naslutiti, primjerice, zajedničko pjevanje na balkonima talijanskih ulica, pljesak i masovna podrška građana hrvatskim liječnicima, solidarnost sa starijim susjedima, satelitske snimke pročišćene atmosfere u najvećim urbanim aglomeracijama itd. Treba vjerovati da će upravo ove, pomalo neočekivane, pozitivne posljedice pandemijske katastrofe prevladati one negativne i otvoriti novu stranicu povijesti čovječanstva«.
(dr. Darko Bekić)
 

Priredila: Lili Benčik

Zaraza vratila Europsku uniju u 1951. godinu

 
 
Zaraza Corona ima i poneku pozitivnu stranu. Prije svega radi se o konačnoj propasti globalizacije i liberalizma u novom obliku. Ova zaraza, kojoj se još uvijek ne zna uzrok, a kamoli kraj, vratila je Europsku uniju na sam početak, u 1951. godinu. Iako se sve do jučer širila mantra o Uniji u kojoj se putuje bez graničnog nadzora kroz schengensku zonu, pa o slobodnoj razmjeni roba, mogućnosti zaposlenja širom EU-a…, sada toga ničega više nema. Umjesto otvorenih granica, imamo zatvorene granice i vojsku na granicama. Ulazak u Austriju, Njemačku ili Francusku je onemogućen. Na granicama su policija i(li) vojska. Slično je i u drugim državama. Netko će u obranu Unije reći kako su to izvanredne situacije i privremene mjere, što je istina, ali još veća istina je da su ove mjere zaštite nastupile bez ikakve suradnje i koordinacije.
https://www.politico.eu/wp-content/uploads/2020/03/Coronavirus-Final-2crop.jpg
Brzo širenje epidemije virusom Corona rezultiralo je time da je svaka država sama sebi najvažnija. Vlade pojedinih članica EU-a samoinicijativno su uvele graničnu kontrolu. Neke su države potpuno zatvorile svoje granice, zabranile putovanja ili ograničile izvoz medicinske robe. Izvoz medicinske opreme Njemačka i Francuska zabranile su u Italiju, što je jedan od oblika rasizma. Koji, zasad se ne zna. Mlađahni austrijski kancelar Sebastian Kurz priznaje kako je situacija otišla suprotno od proklamiranoga: "U Europi možete vidjeti da solidarnost ne funkcionira kada situacija postaje ozbiljna". Dakako, i njegova vlada poduzela je jednostrane mjere i Kurz je najobičniji demagog. Kao i mnogi drugi u Uniji. Primjerice, predsjednik Vijeća EU-a belgijski Valonac Charles Michel kaže: "Moramo surađivati", a predsjednica Komisije Njemica Ursula von der Leyen zalaže se za "standardizaciju kod zatvaranja granica". "Krivi su samo oni koji ne djeluju", branio je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer jednostrane korake svoje države Njemačke koja je najdrastičnije zatvorila granice.
 
Jedinstvo unutar Europske unije najviše bi se trebalo pokazivati kroz zdravstvenu politiku, no nije tako, jer je zdravstvena politika odgovornost država članica. I tu su se ponajviše "iskazale" Njemačka i Francuska kada su u vrijeme zaraze Corona uskratile medicinsku opremu i lijekove najpogođenijoj Italiji s obrazloženjem da najprije moraju osigurati zalihe za vlastite potrebe. I nakon što je "osigurala zalihe za vlastite potrebe" Njemačka sada ponovno dopušta isporuke lijekova i medicinske robe. Osim jednostranih zatvaranja granica, drugi europski problem je nerad, odnosno zatvaranje proizvodnih pogona, obustava proizvodnje i pad vrijednosti dionica, što će dovesti do nove recesije. I sada će, kao i prije dvanaest godina, početi priča o "spasu eura", koju je poticao Talijan Mario Draghi, šef Europske središnje banke od 2011. do 2019. Već je Europska središnja banka (ESB) najavila program hitnih mjera u vrijednosti od 750 milijardi eura kako bi ublažio ekonomske posljedice ove koronske krize. Dakle, nakon Corone, doći će recesija, koja će prerasti u veliku financijsku krizu. Ponovno slijedi izbijanje dužničke krize. Zasad u Bruxellesu nema jedinstva i ne zna se kako će se boriti protiv tih izazova. Predsjednik münchenskog instituta Ifo, Clemens Fuest, kaže da se Europskoj uniji u slučaju ovog scenarija ne piše dobro.
 

Pavao Blažević

Dragi Borislave, najprije treba rezati davanja raznim udrugama

 
 
Borislav Škegro, nekadašnji ministar financija i glavni čovjek u Hrvatskom fondu za privatizaciju do kobne godine 2000. kaže: "Da se razumijemo, ovdje govorim samo o gospodarstvu. O zdravstvenim aspektima pojma nemam, ali se s punim pouzdanjem prepuštam našim dokazanim ekspertima, epidemiolozima i ostalima. Politika ih treba nastaviti slušati i osigurati im sve uvjete za implementaciju mjera koje donose. Isti pristup međutim treba dosljedno prakticirati i kada je ova i ovakva gospodarska kriza u pitanju. Politika barem sada mora slušati struku, a u privremenu "izolaciju" staviti sve šarlatane, demagoge, populiste i lovce u mutnom. Iskustvo pokazuje da su se oni već posakrivali u mišje rupe." (https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwjntbWguavoAhVMUZoKHZKvDKEQFjAAegQIBhAB&url=https%3A%2F%2Fdirektno.hr%2Fkolumne%2Fhrvatska-najbolje-pripremljena-ekonomsku-krizu-kakvu-svijet-jos-nije-vidio-186953%2F&usg=AOvVaw2wrNaUGzI2ISV2T8l5EWYf)
https://www.quaestus.hr/wp-content/uploads/2016/11/borislav-skegro.jpg
Tko su šarlatani, demagozi…, pa zar godinama nismo "razvijali" uništavanje poljoprivrede, obrta, trgovine i njegovali zimmer frei i građevinsku mafiju? Tko su ti stručnjaci? Franjo Gaži, mladen Vedriš, Nikica Valentić, Radimir Čačić, Ivan Mudrinić, Željko Rohatinski o kojemu Škegro nikada ni zuc?! Tko je na vrijeme upozoravao na INA-u, PLIVU, Agrokor, privatizaciju banaka, zlatne pričuve?
 
Nadalje, Škegro kaže:
Prvo – "ni u ludilu ne smijemo podleći sirenskom zovu grubog državnog intervencionizma s mjerama iz arsenala tzv. ratne ekonomije. "
Upravo obrnuto od onoga što tvrdi Škegro, ova kriza će nas ekonomski polomiti jer nema turizma i treba vidjeti kako su Mađarska i Rusija reagirale na "prijedloge" MMF-a i EU-a, spasiti što se spasiti dade.Pogotovo Mađarska kao mala država, ali i Island mogu biti poučni.Srećom puno Hrvata radi u inozemstvu.Poljoprivredu treba osloboditi poreza, ali  kada nam je kralježnica (Agrokor) slomljena što sad? Plaćamo monokulturu, litoralizaciju, urbanizaciju, birokratizaciju koja se provodi već 70 godina.
 
Ponovno Škegro kaže:
Drugo – »…upravo sada su i vrijeme i uvjeti za hrabro (neizbježno!) rezanje brojnih državnih izdataka. Silovit pad BDP-a (time i poreznih osnovica) zahtijeva promptno i jednako silovito odustajanje od desetina milijardi državnih rashoda. Masa plaća prva je na redu. Koliko smanjiti? Više od pada poreznih prihoda! Kada? Odmah! Od ranije nepotrebne državne i paradržavne institucije i službe ukinuti odmah. Koje? Sve!
 
Stvarno imamo glomaznu i neefikasnu administraciju,ali pretjerana i nagla rezanja mogu samo smanjiti kupovnu moć i izazvati ulicu«.
Razmišljao bih radije o prekvalifikacijama i otpremninama. Nevladine udruge bi svakako trebale prve dobiti otkaz sredstava. Ispravno je da npr. nogometni klubovi sami sebe financiraju.
 
Škegro Treće– U redu!
Škegro Četvrto – "apsolutno potrebno spašavanje radnih mjesta u privatnom sektoru provoditi isključivo horizontalnim i to nediskriminatornim mjerama. U prvoj fazi izravnim plaćanjima iz proračuna i državnim jamstvima za kredite banaka privatnom sektoru. Nikakve sektorske licitacije, nikakvo zatrpavanje stotinama "olakšica" po razredima, granama, tipu vlasništva, regijama... platiti iz proračuna svima u proporciji bruto plaća iz 2019. godine."
Spašavati privatni sektor pod svaku cijenu i nekritički, pa to smo i dosad imali, čak i u tvrtkama koje konkuriraju javnom zdravstvu. Koliki dugovi su se oprostili neselektivno čak i vrlo sumnjivim poslovnim subjektima ,dok se solidne tvrtke uništavalo.
 
Škegro Peto – "Vladi privremeno treba dati ovlasti da donosi tzv. uredbe sa zakonskom snagom. To je apsolutno najvažniji instrument! Vlada, koja uvijek ima kvorum, koja može održati pet telefonskih sjednica na dan, mora biti u stanju munjevito reagirati. Mora. Da nismo imali taj instrument u devedesetima, nikada ne bi bilo ni kune, ni onog proračuna, ni naoružane vojske, ni u hotelima zbrinutih prognanika i izbjeglica. Jednom na mjesec uredbe dolaze na potvrdu u Sabor."
Dakle, saborskim zastupnicima izabranim od građanstva oduzeti legitimitet i dati Vladi da samovoljno sprovodi svoju volju,odnosno volju Andreja Plenkovića i Davora Božinovića Zemljotresa, takvu situaciju smo zadnji put imali u doba diktature kralja Aleksandra Karađorđevića. A Sabor da radi kao glasački stroj, da se ispoštuje neki paravan zakonitosti.
 

Zrinko Horvat

Anketa

Čega se više bojite?

Četvrtak, 09/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1277 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević