Get Adobe Flash player
Protuhrvatska revizija povijesti

Protuhrvatska revizija povijesti

Optužba za reviziju povijesti reže glavu u...

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Hrvatska je vojno pobijedila Srbiju, ali ne i srpski...

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Hrvatske pravosudne institucije...

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Kratak popis velikosrpskih akcija hrvatskih Srba zadnjih...

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Bivši lopov u Samoboru ugostio njemačkog...

  • Protuhrvatska revizija povijesti

    Protuhrvatska revizija povijesti

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 18:26
  • Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 13:48
  • Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:37
  • Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:32
  • Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:16

Jela Godlar: Crkva je u vrijeme NDH institucionalno bila na strani te fašističke tvorevine!

 
 
Jela Godlar (Slavonski Brod, 1936. – Šibenik, 20. IX. 2016.) majka je Vinka Brešana autora filma Koja je ovo država? Vinko Brešan je sin Ive Brešana iz Šibenika. Mnogi su se, pa i ja, pitali otkuda tolika mržnja redatelja Vinka Brešana prema Hrvatskoj i Hrvatima da radi ovako odurne filmove u kojima sve čini da nas rastroji, od pojedinaca do države. Onda su me neki obaviješteni ljudi uputili da pročitam tko je Jela Godlar. Naišao sam na poveznicu http://tris.com.hr/2015/02/intervju-jela-godlar-bresan-knjizevnica-dugo-putovanje-zadnjeg-pisma/ od 14. II. 2015. i saznao tko je majka Vinka Brešana. Usput sam saznao da joj je otac iz Broda na Savi početkom Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj završio u zatvoru u Staroj Gradiški i da je tamo skončao što je jako loše. Sada mi je bilo jasnije. Ali mi nije bilo dovoljno jasno, jer ako je Jela Godlar odgojena u mržnji prema NDH, koji su je motivi vodili da je od 1990. bila i protiv hrvatske države čija je ona – htjela to ili ne – pripadnica.
http://metro-portal.hr/img/repository/2009/02/medium/marsal-plakat.jpg
Spomenutoga nadnevka 80-godišnja Jela je razgovarala s novinarkom Slobodne Dalmacije iz grada ispod Šubićevca, Davorkom Blažević, poznatom kao – blago rečeno – udarnim ljevičarskim perom popularne Slobodanke. Ne ulazeći dublje u cijeli mentalni sklop Vinkove majke, smatram da je dovoljno proičitati samo neke njezine izjave. A evo što je prije gotovo tri godine Jela Godlar rekla:
 
»Najveća pogreška kod stvaranja samostalne hratske države je bila što je Franjo Tuđman mislio da se mogu pomiješati kosti ustaša i partizana, u ime opće nacionalne pomirbe. A to nije moguće i konzekvencije te ideje snažno osjećamo i danas. Ja se ustaštva nikad nisam bojala dok nije nastala samostalna Hrvatska. Ustaška emigracija dobila je pozicije moći, postali su preko noći nacionalni heroji, a vlast nije činila dovoljno da se to ne dogodi, da se ta revizija povijesti spriječi. Tuđman, kao antifašist, to nije smio dozvoliti. A pustio je da se to događa. I danas je eskaliralo. Kad kažeš javno neke stvari, neki ljudi te na ulici počinju manje srdačno pozdravljati. Žalosti me to. Ali, mene to ne može zaustaviti. Crkva je u vrijeme NDH institucionalno bila na strani te fašističke tvorevine. I to je za mene strašno. Njima je stalo da se to zna, time se čak ponose«. Nakon ovoga više me ne će iznenađivati kakve filmove snima Vinko Brešan. Sada mi je sve jasno i prejasno.
 

Pavao Blažević

Iskreno ne znam tko su uspješni lideri danas

 
 
“Hrvatska vapi za liderima” (Milan Bandić, 2019.)
 “Tvrdoglavost je energija glupih.” (J. P. Sartre)
 
Kaj god! Hrvatska vapi za uspješnim liderima. Pravo pitanje je zašto? Nismo mi niti bedast, niti u prosjeku toliko neobrazovan i nesposoban narod da ne bi mogli iznjedriti uspješne lidere, nužno potrebne ovoj zemlji, u svim područjima i pojedinim segmentima života, rada i djelovanja. Lideri se ne rađaju, kako se to prije mislilo. Lideri se stvaraju – obrazuju i odgajaju. To su pokazala, iako ne u potpunosti dokazala mnoga istraživanja, provedena sredinom devedesetih godina. preliminarni zaključak je bio da se lideri ne rađaju, kako se do tada mislilo. O tom zaključku su se vodile mnoge rasprave, da bi se na kraju zaključilo kako nije postojao relevantan statistički instrumentarij kako bi se to dokazalo. Naime, nisu utvrđene relevantne razlike između povezanih i ovisnih činitelja. Mnogobrojni primjeri iz dalje i bliže prošlosti nam govore da se lideri stvaraju i razvijaju, na određenom urođenom potencijalu i povoljnom okruženju, u danom vremenu i prostoru, uz stalno usavršavanje, da bi imao stručnu moć nad sljedbenicima, kao i dobru harmoniju duha i tijela, koja  je bitna za  uravnoteženost, stabilnost, vjerodostojnost i opstojnost. Lider bi trebala biti kompletna osoba, po svim odrednicama što čovjeka čovjekom čine, sa prepoznatljivim stilom, njegovanog izgleda, pozitivnih manira, primjerenog ponašanja, vrhunski profesionalac, koji znai umije kontrolirati svoje emocije, koji postupa u skladu s pravilima komunikacije u određenim situacijama i na određenim mjestima, koji strogo razlikuje privatno od poslovnog (službenog), što nikako ne znači biti neprirodna uštogljena osoba. Često se poistovjećuje menadžer i lider, što nije točno. Glavna razlika među njima je što menadžer pita: Kako i kada?, a lider: Što i zašto?
http://pluspng.com/img-png/usc-png-file-usc-trojan-head-svg-748.png
Menadžer
Lider
administrator
inovator
kopija
original
održava
razvija
 stvara kontakte
Stvara povjerenje
perspektiva kratkoročna
perspektiva dugoročna
krajni reultat
horizont
imitator
inovator
prihvaća status quo
ne prihvaća status quo
klasičan poslovni vojnik
Samo svoj
trenira
obrazuje
brine gdje si
vodi na novo mjesto
sadašnjost
budućnost
sa sigurnošću
s vjerojatnošću
kompleksnost
neizvjesnost
odgovori i rješenja (pronalazi)
pitanja i problem (formulira)
 sličnost (traži)
razliku (pronalazi)
zadužen za efikasnost
zadužen za efektivnost
upravlja
vodi
statičan
dinamičan
 
U stvaranju uspješnih lidera bitnu i važnu ulogu imaju njihovi mentori dijeljenjem znanja i iskustva, koje su stekli tijekom svojeg života, uz veliku osobnu motivaciju, zalaganje, volju, strpljivost i entuzijazam i nužno potrebnu društvenu i političku podršku, sa spoznajom da bi uspješni lider u isto vrijeme trebao biti vođa, učitelj i učenik. Lider se treba naročito isticati u motiviranju i pokretanju drugih. To je osoba koja poput lokomotive za sobom vuće naprijed. Postoji puno definicija lidera: upravitelj, ravnatelj, vođa, prvak, predsjednik, šef, gazda… Biti šef ili gazda nije nužno, čak ni dovoljno za liderstvo. Liderstvo se prenosi na druge snagom ideja, a ne prisilom, zapovijedanjem ili funkcijom.
 
Bitne karakteristike lidera prema Edgaru Scheinu:
 
Zagovornici promjena
- Hrabri ljudi
- Imaju povjerenje u ljude
- Rukovode se standardnim vrijednostima
- Stalno uče i usavršavaju se
- Hvataju se u koštac s složenostima i nejasnoćama
- VIZIONARI su.
 
Moderni lideri su:
- Animatori,
- Stvaratelji kulture,
- Čuvari kulture,
- Inicijatori i posrednici promjena.
 
Tipovi lidera prema Danielu Golemanu:
- vizionar,
- trener,
- demokrat,
- staratelj,
- regulator,
- komandant.
 
Prema više autora lider ne upravlja već vodi, naročito kad su pitanju ljudski resursi. Stilovi rukovođenja:
- autokratski (Radi pomoću ljudi: Sam određuje politiku gupe, sam donosi odluke, preuzima odgovornost, rezultate i realizaciju ciljeva, suradnici se moraju pridržavati odluka, komunicira službeno… Sve to su ograničavajući činitelji razvoja. S vremenom dolazi do stagnacije i urušavanja)
- demokratski (Radi s ljudima. Efikasno aktivira ljudske resurse. Potiče suradnike da u svemu sudjeluju od postavljanja ciljeva, planiranja, određivanja metoda i oblika rada, do realizacije i evaluacije učinjenog.)
- liberalni (Radi uglavnom s visokostručnim resursima, prepušta grupi da samostalno radi od ideje do realizacije. Stvara sve potrebne uvjete za rad, uz malu kontrolu, veliku slobodu u razvijanju samokontrole, stvaralštva, inovacija i kreativnosti)
Znalci kažu kako u liderstvu najbolje funkcionira kombinacija sva tri navedena stila rukovođenja (vodstva) prema potrebama, u vremenu  prostoru, priemu je bitna i važna fleksibilnost tih kombinacija i varijacija.
 
Bit liderstva je pružiti priliku za učenje i usavršavanje onima koje vodite, pri čemu moraš dobro poznavati sebe i svoje mogućnosti, uz određenu karizmu i integritet. Integritet je bitna i važna odlika pravog lidera. Zbog integriteta gas vi poštuju, čak i oni koji mu nisu skloni i s njim se u mnogo čemu ne slažu. Integritet se stvara i razvija u onih ljudi (lidera) koji vide, osjećaju i znaju prepoznati odrediti razlike između dobra i zla, djeluju uvijek u skladu sa svojim prosudbama i čak i kad je to na njihovu štetu  i otvoreno govore kako rade ono za što misle i vjeruju da je dobro za druge i zajednicu.
 
Odlike dobrog i uspješnog lidera:
- strast,
- vizija,
- karizma,
- poudanost,
- vjerodostojnost,
- usmjerenost k cilju,
- znanje,
- sposobnosti,
- vještine vođenja, komunikacije, dijaloga,
- biranje tima,
- uslužnost, pozitivan stav,
- poniznost, strpljivost,
- odgovornost,
- svijest o zajedničkom dobu i napretku.
 
“Vođe s karizmom se privači ljude, a oni s integritetom ih zadrže.” (J.
C. Maxwell)
 
Odlike koje utječu na razvoj lidera:
- temperament,
- osobnost,
- osobitost,
- sklonost radu na sebi,
- spol,
- egocentrizam,
- sklonost kontroli i samokontroli,
- kultura osobnosti,
- iskustvo, kompetencija,
- doraslost funkciji.
 
Lider nije i ne može biti samo vrhunski stručnjak (profesionalac). Važne su vještine obraćanja ljudima, komunikacija, ponašanje, samopouzdanost, samokontrola, samoprocjena, sigurnost u sebe i druge, informiranost, entuzijazam, optimizam, stabilnost, hrabrost, odlučnost, profesionalnost, humanizam, poštivanje različitosti, poštovanje prema svakome, vještina slušanja, vještine govora, pripremanje zajavne nastupe, primjereno odijevanje, razumijevanje, suradnja, usuglašavanje, osnaživanje drugih, empatija, predviđanje, poboljšanje gospodarske, društvene i političke situacije.
 
Istraživanje o liderima i liderstvu, u meni dostupnoj literaturi, ponukalo me na razmišljanje, tko su naši uspješni lideri, u prošlosti, sadašnjosti, kao i koji bi to ljudi bi to mogli biti u budućnosti, u pojedinim područjima, tvrtkama, političkim strankama i državi. Odmah, po gotovo svim pozitivnim odrednicama uspješnih lidera (osim tvrdoglavosti?), tu se nameće naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman. Pitanje je: Zašto on nije odgojio barem dva lidera koji bi ga naslijedili. On je dobro znao da mu je to zadaća i dužnost. Jedini odgovor je kako nije imao uz sebe takvu osobu. To je moje mišljenje, što ne mora biti točno.
 
Tko su uspješni lideri danas. Iskreno ne znam i ne mogu to procijeniti. Na mnoga pitanja o tome nemam odgovore. Prema medijima za predsjednika države ima puno potencijalnih kandidata. Koji od njih se prepoznaje kao pravi lider i po čemu? Trebaju li uopće izbori za tu funkciju, ili se to može odlučiti na saborskim izborima, kao i za predsjednika Vlade. Mora li to nužno biti stranačka osoba? Može li to biti uspješni poduzetnik, vrhunski stručnjak, zaslužni građanin, istinski branitelj Domovinskog rata, častan, pošten, obrazovan, razuman, istinoljubiv i vjerodostojan čovjek, kojega rese bitne osobine lidera? Na svima nama je ta odluka, kao i spoznaja, na temelju viđenog u zadnje vrijeme, treba li nam uopće predsjednik države.
 

Ankica Benček

Šezdesetih godina u Jasenovcu je pronađen samo 481 kostur

 
 
Pod naslovom »Kusturica snima filom o Jasenovcu« Slobodan Kljakić u beogradskoj Politici (http://www.politika.rs/sr/clanak/418343/Kusturica-snima-film-o-Jasenovcu) piše o tomu kako će aktualna četničko-velikosrpska vlast u Beogradu – uz pomoć poturice Emira Kusturice – snimati promidžbeni film o Jasenovcu i njegovim lažnim žrtvama. Kljakićev napis je u stilu najogavnijih srbijanskih laži, ali su puno važniji komentari čitatelja, od kojih izdvajamo dva:
http://www.politika.rs/thumbs/upload/User/Image/2015_11//672x672_Slobodan-Kljakic%2C-novinar-Politike.png
Slobodan Kljakić
 
Fakti
»Nakon temeljitih istraživanja šezdesetih godina u Jasenovcu je pronađen samo 481 kostur a za većinu kojih je utvrđeno da su umrli od epidemijskih bolesti. Organizator istraživanja je bio Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata BiH koji je formirao ekipu od tri člana: V. Brodar i T. Pogačnik iz Ljubljane s Instituta za biologiju, Katedra za antropologiju Biološkog fakulteta i dr. S. Živanović s Instituta za anatomiju medicinskog fakulteta iz Novog Sada. U Gradini je otkopano i obrađeno sedam „sondi“ od toga je čega su u 6 pronađeni ostatci ljudskih kostiju, a u jednoj uporabni predmeti. Utvrđeno je da se u svih 6 grobnica nalaze posmrtni ostatci 289 osoba. 1964. godine, istraživanja je vodio A. Šercelj pa je u 'Masovnoj grobnica za 3000-6000 žrtava', pronađeno 23 kostura“. I šta sada?«
 
"Bujanje" istine!
»Nakon završetka WWII (Drugoga svjetskog rata) 1945. g. po nalogu Tita Skupšina FNRJ je oformila državnu komisiju koja je trebala procijeniti broj žrtava rata da bi YU mogla tražiti reparacije od Njemačke. Ta komisija je, koristeći se podacima Crvenog križa, izjavama svjedoka i procjenama demografa izračunala da je ukupan broj poginulih (na svim "stranama") na području YU kreće maksimalno oko 350.000. Tito je bio krajnje nezadovoljan tom procjenom i osobno je zapovijedio da se napravi nova procjena. Nakon Titove "kritike" procjena je preko noći "nabujala" na 500.000 do 700.000. Tito je i opet bio krajnje nezadovoljan i osobno je rekao da je bilo najmanje 1.200.000 žrtava i da je to podatak s kojim će se tražiti ratna odšteta od Njemačke. Kasnije je taj broj koji je "odokativnom metodom" utvrdio Tito zaista i postao nekakav "okvirni broj" žrtava s kojim se počelo službeno baratati. 1967. g. Brandt je u ime Z. Njemačke glatko odbio tu procjenu kao potpunu besmislicu i lažno pretjerivanje.«
 

Zrinko Horvat

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Nedjelja, 20/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1215 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević