Get Adobe Flash player
SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

Srbija ponavlja jogurt i balvan revolucije iz osamdesetih i devedesetih...

Zašto su svi naši športaši domoljubi?

Zašto su svi naši športaši domoljubi?

Nakon svake pobjede slave svi Hrvati koji Hrvatsku osjećaju...

Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

Hrvati bi morali voljeti Hrvatsku onoliko koliko Slovenci i Srbi žude za...

Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

Sve što je predsjednik HDZ-a izrekao u Velikoj Ludini velika je...

Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

Tragedija je posljedak nefunkcioniranja...

  • SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

    SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

    četvrtak, 23. siječnja 2020. 15:12
  • Zašto su svi naši športaši domoljubi?

    Zašto su svi naši športaši domoljubi?

    četvrtak, 23. siječnja 2020. 15:09
  • Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

    Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

    srijeda, 22. siječnja 2020. 10:52
  • Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

    Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

    srijeda, 22. siječnja 2020. 10:45
  • Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

    Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

    srijeda, 22. siječnja 2020. 10:39

U poslijekomunističkim društvima mladi i obrazovani odlaze, elite se bogate i europeiziraju

 
 
Imade jedno djelce ruskih suspisatelja Iljfa i Petrova koje se zove "Muzej voštanih figura". Takvo stanje mi gledamo dugo već u našem Saboru, županijama, gradskim vijećima gdje "kooperativni lideri" sklapaju protuprirodne nagodbe, neprincipijelne koalicije, konvencije i deklaracije od Triglava pa do Marakeša i Istanbula... Uhljebnički je to mentalitet koji vadi dušu i poput gebisa (zubala, dentijere) odlaže savjest i pamet na komodu.
https://www.theawl.com/wp-content/uploads/2012/03/0rWEdp5CkVZxhKejq.jpg
Eksponate Kabineta voštanih figura (Nerona, Kleopatru) uspoređuju  Iljf i Petrov s komunističkim aparatčikima, članovima Partije i njezinim kandidatima koji imaju imena i prezimena, te primaju plaću ali su zapravo mrtve duše; u stvarnosti njihov rad je imitacija rada a predanost komunizmu (rekao bih naciji, vjeri, idealu) je tek iluzija. I što se više te figure bave poslom i skandalima to više shvaćaju da su mrtve. Opisuju se tipični birokrati; Judin koji se osvećuje zubaru nastojeći ga otpustiti jer mu nije primio djecu na pregled preko reda, pijanica Bolonkin koji odugovlači lako rješive pravne slučajeve, osporava zakonite tražbine, opravdava nezakonite otkaze i nepotrebno i besramno povećava troškove suda.
 
Morozova kao član uprave Društva invalida svojom grubošću izaziva strah zaposlenika i invalida, na čelo udruge invalida postavlja posve zdravog čovjeka, vrijeđa seljake, naziva ih panjevimna i prostacima, povezuje u saveze udruge koje nemaju ništa zajedničko u planu, programu, članstvu i djelatnostima. Mitler (valjda asocijacija na Hitler?, op., T.T.) i Anikin proganjaju njima nepoćudne ljude, radničke dopisnike, krše zakon o radu, prijateljuju sa špekulantima i crnoburzijancima (mislim da se Iljf i Petrov nisu usudili reći mafijom!, op., T.T.). Ustav ruske federacije je 1918. zabranio sudjelovanje u izborima trgovcima, službenicima, vlasnicima nekretnina, tvorničarima i obrtnicima koji imaju zaposlenike, posjednicima; tj. one koji misle i proizvode je eliminirao nastojeći cijelo društvo svesti na kmetove, na tegleću marvu koja sve što ima duguje državi i diktatoru.
 
Lijepa je to alegorija komunističkoga društva, kao što je Gogolj u "Mrtvim dušama" prikazao duh carske birokracije. I mi smo živjeli predugo u sustavu kojemu je podobnost bila važnija od stručnosti. Lustraciju kao takvu nemoguće je provesti jer su visoki partijski dužnosnici i žbiri pomrli, a mi imamo već treću generaciju podobnika koji k tome posjeduju kapital i inozemne veze. Rezultat je svugdje na Istoku isti; mladi i obrazovani odlaze, elite se bogate i europeiziraju.
 

Teo Trostmann

Norme nastavnika moraju se povećati jer su najniže u Europi

 
 
Ovo vodi općem kaosu i neredima u zemlji. Toga su svjesni i dobro plaćeni predsjednici  sindikata. A djeca, učitelji, roditelji...? Gdje su sada pravobraniteljice za djecu? Zašto ne reagiraju? To je poigravanje i ugnjetavanje najslabijih i njihovih roditelja koji (izgleda) ne razumiju rad u prosvjeti.
https://www.total-croatia-news.com/media/k2/items/cache/145aef7b7c41b2e4de029d616ada0809_XL.jpg
Norme nastavnika moraju se povećati jer su najniže u Europi.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/norme-nastavnika-moraju-se-povecati-jer-su-najnize-u-europi/2841215/
Radni tjedan hrvatskih nastavnika među najkraćima je u Europi.
https://www.moj-posao.net/Press-centar/Details/68482/Radni-tjedan-hrvatskih-nastavnika-medju-najkracima-u-Europi/2/
 
Nastavnici tjedno rade u
Belgiji od 22 do 28 sati Francuskoj od 23 do 27 satIrskoj od 23,5 do 25 sati
                                      Nizozemskoj od 26 do 29 sati
Danskoj 27 sati
                                      Njemačkoj 28 sati
                                      Škotskoj čak 35 sati
 
Hrvatski nastavnici tjedno rade od 20 do 22 sata, a u nastavi može provesti i samo 16 sati tjedno i za to primiti punu plaću" U bivšim komunističkim zemljama Sloveniji i Češkoj (od 1996. godine) nastavna godina (rad s djecom) traje 40 tjedana, a u Hrvatskoj 35 tjedana!
 
Za šest sati tjedno plaća 15.000 kuna.
https://www.jutarnji.hr/arhiva/za-sest-sati-tjedno-placa-15.000-kuna/3800367/
 
Godišnji broj sati i broj tjedana u neposrednom radu s učenicima (rad u razredu)
 
Hrvatska        735 sati neposredne nastave - 35 tjedana
Francuska      910 sati neposredne nastave - 35 tjedana
SAD            1080 sati neposredne nastave - 36 tjedana&nbs
Španjolska     880 sati neposredne nastave - 37 tjedana
Irska             915 sati neposredne nastave - 37 tjedana
Finska           673 sati nesporedne nastave - 38 tjedana
Italija            735 sati neposredne nastave - 38 tjedana
Austrija        774 sati neposredne nastave - 38 tjedana&nbsp
Njemačka      810 sati neposredne nastave - 40 tjedana
Češka           854 sati neposredne nastave - 40 tjedana&nbsp
 
U predizborno vrijeme sindikati ucjenjuju. Kada sam ja radila u prosvjeti, imala sam mjesečnu plaću oko 3.000,00 kn, a predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja (Damir Kuba) tada je imao 10.000,00 kn plaću. Koliko imaju sadašnji?
 
Trebalo bi kažnjavati sve one koji koriste djecu kao živi štit za postizanje ciljeva. S djecom se ne poigrava. Djeca trebaju biti u razredu, a njihovi učitelji trebali bi im biti uzor. Valjda su iz ljubavi odabrali svoje zanimanje. Umirovljene  učitelje, učitelje s burze i apsolvente treba angažirati dok oni stalno zaposleni, koji primaju redovito plaću, štrajkaju.
Kada završi nastavna godina (tj. nastava), slijede popravni ispiti, pisanje svjedodžbi, sjednice itd., što često traje od pola do dva i pol sata tjedno. Koliko je poznato, radni tjedan traje 40 punih sati, a godišnji odmor može trajati od 21 do 30 dana + nagradni dani za staž.
 
TABLICA ZA USPOREDBU (rad s djecom u razredu, tj. nastava)
 
ZEMLJA
BROJ NASTAVNIH SATI (tjedno)
Razlika u odnosu na RH
BROJ TJEDANA NASTAVE (godišnje)
Razlika u odnosu na RH 
BROJ SATI U NASTAVI (godišnje)
Razlika u odnosu na RH 
BELGIJA
22-28 SATI
+2 - 8
//
//
//
//
IRSKA
23,5 - 25
+3,5 - 5
37
+2
915
+ 180
NJEMAČKA
28
+2 - 8
40
+ 5
810
+75
FRANCUSKA
23 - 27
+3 -7
35
//
910
+175
NIZOZEMSKA
26 - 29
+6 - 9
//
//
//
//
ŠKOTSKA
35
do + 15
//
//
//
//
HRVATSKA
20 - 22 sata
od - 2 do - 15
35
do – 5
tjedana
735
do
-335 sati
SLOVENIJA
bivša socijalistička zemlja
//
//
od 1996.
40 tjedana
+5
//
//
ČEŠKA
bivša socijalistička zemlja
//
//
od 1996.
40 tjedana
+5
854
+119
AUSTRIJA
//
//
38 tj.
+ 3
774
+39
FINSKA
//
//
38
+3
 
 
ITALIJA
//
//
38
+3
735
//
ŠPANJOLSKA
//
//
37
+2
880
+ 145
SAD
//
//
36
+ 1 tjedan
1080
+ 335
sati
 

N.N., profesorica u mirovini

Koeficijent? Stalna poznata veličina koja se množi s promjenjivim veličinama

 
 
Učiteljski štrajk me dugo nije doticao. Bio sam na njega potpuno anemičan, bolje reći - mrtav 'ladan. Nu nakon što je potrajao pa ga medija razvukla ne znam ni kamo ni koliko, i mene je dotakla pa ću nekoliko rečenica o dojmovima.
https://st3.depositphotos.com/3124803/12687/i/950/depositphotos_126877962-stock-photo-little-boy-as-businessman-or.jpg
Prvo što mi se nadaje: ovo je štrajk s brkovima osijedjelim na čelu učiteljskih sindikata (nastavničkih i sl.). Ima doduše i jedna učiteljica sindikalna čelnica pa se plašim, ako dostatno dugo ostane na čelu svog sindikata, da i njoj ista sudbina ne gine. Kod koga sam to vidio, mislim brkove u sindikalnog čelnika? A joj, znam, al' ne ću vam napisati. Nu, on je davnih dana vodio štrajk u „realnom sektoru“, naftnom i kontrolirao radnike u dogovoru s vlasnicima. O tim brkovima ima još, ali ovo je dostatno. Brkovi pak u dvadeset i prvom stoljeću više, manje, a ovdje ih je - više. Toliko o (mom) prvom dojmu i imageu sindikalnih čelnika.
 
Drugo, Plenković im povećava, poprilično, plaće, al' oni ne štrajkaju zbog novaca već zbog - koeficijenta. „Kvaka“ je dakle u „koeficijentu“. „Dajte nam koeficijenta!“, glavna je parola u kojoj se krije sva mističnost i političnost ovoga štrajka. Vlada objašnjava kako „koeficijenta“ mora riješiti sustavno, za sve javne i državne službe. Nisam inače siguran jesu li učitelji uspjeli većinu javnosti, dok im je bila u šakama, školama, naučiti što koeficijent doista jest i kako je sam za sebe ništa - obična konstanta, stalna poznata veličina koja se množi s promjenjivim veličinama. Tako, primjerice, kad nas vlast dođu fizičar Bero i matematičar Bauk prvi može koeficijent pomnožiti s umanjenom ili malom veličinom (osnovica plaće) što su njegovi već i činili (smanjivali plaće učiteljima) a Bauk iz štosa recimo s nulom. Zato je ovaj štrajk imanentno politički, a ima i nešto zajedničko s revolucijama, npr. Francuskom i Boljševičkom. Obje su izbile kad su se tadašnja društva izvlačila iz krize kao što je ovdje slučaj. Plaće učiteljima rastu, a štrajk traje. Usporedba je, istina, pretjerana, ali je barem zorna.
 
Treće, koeficijent je nebitan, važan je status učitelja u sustavu obrazovanja, a još je važniji u društvu. Davno, davno je on bio odličan, dvije glavne face u selu bili su svećenik i učitelj. Svećenikom status urušile su revolucije, uporno ga dere relativizam, a u mnogim selima nema više ni škola ni učitelja, pa tako ni „statusa“. Istina je, društvo bi moralo poraditi na boljem statusu učitelja, nastavnika, profesora, ako već nije kasno jer stubokom se obrazovanje mijenja pa za pet do deset godina vjerojatno više ne ćemo poznavati srednje škole (gimnazije i dr.) u ovakvom obliku. Nestat će mnogi predmeti, učitelji će raditi na daljinu, možda će škole (zgrade) služiti tko zna kojim svrhama… Ni  svjedodžbe vjerojatno ne će postojati – tek kakva potvrda o „kompetenciji(ma)“ za nešto, a o „statusu“, koeficijentima da i ne govorimo, jer sve bi moglo biti (osim, možda, osnovne škole) privatno. Pa štrajkaj brale.
 
Ministrica Divjak je inače učinila sjajnu stvar uvela je „pločice“ u školu, a one su postojale još početkom prošlog stoljeća. Onda pločica, kreda, komadić tkanine, danas „tablet“. Po pločicama su učitelji sa statusom učili đake pisati, računati, a danas se mnogi učenici bolje razumiju u baratanje s tabletom od učitelja. Pločica onda, „pločica“  danas.
 
Učitelji (nastavnici, profesori) ovaj štrajk su odavno trebali prekinuti, prihvatiti ponuđena povećanja plaća, a bitku i s prijetnjom štrajka, za koeficijent, i naročito, status nastaviti sustavno narednih mjeseci. Ali ne - oni provode referendum za njegov nastavak, barem prema današnjoj propagandi. (Vidjet ćemo ima li Plenković Apisa za trku (bika). Ovim dugotrajnim štrajkom samo su dodatno poljuljali ionako krhki status. Što će biti s maturantima, kad će se, osim završetka nastave stići još i pripremati za maturu, upise na fakultete? Bit će vjerojatno priličan broj roditelja, naročito iz tzv. realnog sektora kojima je godišnji odmor (vrijeme korištenja) već utvrđeno. Što će sada kad budu, zbog produžene nastave morali ostati kod kuće, a planirali su s obitelji, nekamo otići? Ili, kako će sada prosvjetni djelatnici odnositi prema neopravdanim izostancima učenika, koji će umjesto kojekakvih ispričnica moći jednostavno reći: Štrajk! Puno je još doprinosa „statusu“. Uostalom trebalo bi preciznije (strože) urediti djelovanje sindikata čiji su članovi vezani uz proračun.
 

Mato Dretvić Filakov

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Subota, 25/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1209 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević