Get Adobe Flash player
Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

Plakati nad Uljanikom je isto kao kada je Neron zapalio Rim, pa optužio...

Jugostatistika demantira srpske laži

Jugostatistika demantira srpske laži

Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu izgubila 597.323 osobe, od čega...

Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

Broj Srba po popisu stanovništva iz 1948. veći za gotovo 700 tisuća...

Etnobiznismen koji mrzi!

Etnobiznismen koji mrzi!

Kada će srpsku manjinu predstavljati oni koji ne mrze...

Diplomatska laž Mate Granića

Diplomatska laž Mate Granića

Sad mi je jasno kako se krivotvori...

  • Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

    Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

    utorak, 14. svibnja 2019. 09:38
  • Jugostatistika demantira srpske laži

    Jugostatistika demantira srpske laži

    utorak, 14. svibnja 2019. 18:07
  • Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

    Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

    utorak, 14. svibnja 2019. 17:54
  • Etnobiznismen koji mrzi!

    Etnobiznismen koji mrzi!

    utorak, 14. svibnja 2019. 17:41
  • Diplomatska laž Mate Granića

    Diplomatska laž Mate Granića

    četvrtak, 16. svibnja 2019. 08:38

Projekt Brijuni Rivijera Ivana Jakovčića povezuje lokalne i državne političke elite i njihovu odgovornost

 
 
Projekt Brijuni-Rivijera osmislio je Ivan Jakovčić, kao projekt razvoja turizma na 24 kilometara obalnog pojasa od Bala do Muzila. Međutim, taj se projekat pretvorio u izvor bogaćenja političko-partijske lokalne i državne vrhuške,prenamjenom i rasprodajom državnog zemljišta i nenamjenskim trošenjem državnog novca od 2001. godine do danas.
https://izismile.com/img/img11/20180501/640/criminal_facts_about_casino_640_01.jpg
Dogodila se najveća pljačka u Istri, jedna od najvećih u Hrvatskoj, prenamjenom, odnosno urbanizacijom i prodajom najatraktivnijh parcela uz more na području Barbarige i Dragonere, sa 1,1 milijun kvadratnih metara prekrasne i nedirnute istarske obale, koja je bila u sastavu Nacionalnog parka Brijuni, a koja doseže i do 2,5 milijarde kuna.naravno na štetu lokalne zajednice koju nitko nije ništa pitao. Zbog jeftine prodaje i naknadne urbanizacije 1,1 milijun kvadrata priobalja osuđena je bivša načelnica Općine Vodnjan Lidia Delton jer je pri sklapanju tog posla oštetila Vodnjan za 47,2 milijuna kuna. Doduše, kažnjena je samo načelnica, ali ne i ostali akteri iz političkog vrha Istre koji su zajedno sa čelnicima Hypo banke izvukli 80 milijuna eura kredita za projekt Barbarige i Dragonere te ga nenamjenski potrošili. Kako na ovom zemljištu i dalje raste tek trava i mediteranska makija pretpostavlja se da će uslijediti daljnja preprodaja projekta. a kolateralne žrtve istraživanja i objavljivanja istine bili su tadašnji novinari i uredni Glasa Istre Igor Brajković i državni odvjetnik Vlatko Nuić, te kasnije potpredsjednik Glasa Istre Đani Bažon koji je počinio samoubistvo. Od tada IDS preuzima kontrolu nad Glasom Istre i DORH-om u Istri.
 
Ističem, ovdje nije riječ o privatnoj tvrtki, iako se tako ponaša, već o tvrtki koja je u 67-postotnom vlasništvu države, a 33-postotnom Istarske Županije te bi ovi podaci trebali biti javni i to ne samo kad ih zatraže novinari, već uvijek dostupni javnosti, objavljeni na web stranicama Brijuni rivijere.
 
Osim bivšeg župana Ivana Jakovčića, u nadzornom odboru i/ ili u skupštini Brijuni Rivijere sjedili su: Valter Drandić, Boris Miletić, Grgo Ivezić, Božo Biškupić, Božidar Kalmeta, Marina Matulović–Dropulić, Damir Polančec, Branko Bačić, Damir Bajs, Jerko Rošin, Ivan Glušac, Darko Lorencin, Anton Kliman, Bernard Zenzerović, Alen Damijanić, Vlatko Mrvoš… Kao što vidimo, u tvrtki se izredao sam politički vrh s nacionalne i lokalne razine, a neka su od ovih imena isplivala tijekom istraga raznih kriminalnih afera. Danas skupštinu čine aktualni ministar turizma Gari Cappelli i istarski župan Valter Flego, a u nadzornom odboru sjede Giordano Škuflić, Mirko Herceg i Jadranka Čengija Šarić.
 
Tvrtka Brijuni-Rivijera je ogledni primjer sprege lokalne i državne politike, primjer je kako lokalni političari, lako nađu zajednički interes sa državnim političkim vrhom u netransparentnom i štetnom  trošenju proračunskog novca , bez ikakvih rezultata. Primjer je kako se lokalni političari neodgovorno i štetno ponašaju prema nacionalnom bogatstvu koje im je povjereno na upravljanje, primjer je kako se iznevjeri povjerenje glasača koji su im dali svoj glas u dobroj vjeri da će kao dobri gospodarstvenici upravljati javnim dobrom!
 
Odgovornost dioničara i uprave
 
Svi se pitaju gdje je novac?Evo iz izvještaja o poslovanju  iz 2015. godine za naknade ključnim menadžerima isplaćeno je 25.740.000 kuna. Kako ih je bilo 62, to znači da je njihova mjesečna prosječna bruto plaća bila 34.597 kuna. Godine 2016. za naknadu 85 ključnih menadžera isplaćeno je 32.757.000 kuna, ili 32.115 kuna mjesečno za svakoga u prosjeku. Broj ključnih menadžera u 2017. godini smanjen je na 52, a na njih je potrošeno 20.443.000 kuna ili 32.761 mjesečno svakom.To je samo plaća menadžerima, bez bonusa koji su se dijelili. Dioničari su dopuštali da očito neuspješni menadžeri sebi određuju plaće. Te plaće ne bi bile previsoke  da je kompanija poslovala uspješno. Ovako, dokumenti o poslovanju Uljanika otkrivaju kako su dioničari i Nadzorni odbor nagrađivali ljude koji su u propast odveli kompaniju i tisuće njezinih zaposlenika. Jednaka je odgovornost nesposobne i rastrošne Uprave kao i nevoljkost Nadzornog odbora da ih u tome spriječi.
 
Odgovornost sindikata i radnika malih dioničara
 
Sindikati u Uljaniku i njihovi sindikalni predstavnici koji su u Nadzornom odboru ne rade u korist radnika.  Vječni su sindikalisti, uhljebljeni na mjesta sindikalnih povjerenika, koji su se slizali sa Upravom Uljanika. Mali dioničari koji na papiru imaju 47 % dionica nemaju Udrugu malih dioničara, nemaju Radničko vijeće, nisu informirani o svojim pravima malih dioničara, a sve je to bila dužnost sindikalnih povjerenika organizirati.
 
Prva privatizacija Uljanika počela je u proljeće 1992. godine, još za vrijeme Domovinskog rata. Dionice su se dijelile radnicima prema godinama neprekidnog radnog staža u Uljaniku. Popust na punu cijenu dionice bio je 20% +1% na svaku godinu radnog staža. Cijena je bila izražena u DEM, a tada je u Hrvatskoj bila moneta hrvatski dinari ili HRD. Plaća nam se uvećala za 20 dem namjenski za kupnju dionica, a model otplate je bio na najviše 20 godina. Dobro za radnike ,ali loše po Uljanik, jer podjelom dionica nije ušao svježi kapital. Druga privatizacija bila je u ljeto 2012. godine po sličnom modelu uz 20 % popusta. Dodatni popust od 1 % dobio se vezano uz godine radnog staža u Uljaniku.Radnici su mogli kupovati povlaštene dionice na obročnu otplatu obustavom na plaći. Zdravi privatni kapital nije ni ovom privatizacijom ušao u Uljanik. Radnici su tako dobili 47% dionica. Međutim država je kroz obeštećenje za pomorsko dobro otpisala više od milijardu kuna duga na temelju aktiviranih jamstava za  kredite, pa je Uljanik od gubitaša postao solventno poduzeće. Kupca za ostale dionice nije bilo, pa su dionicama kompenzirana neka dugovanja Uljanika i to od mirovinskih fondova, preko Croatia osiguranja do Fonda za razgradnju Nuklearne elektrane Krško. Država je tako postala vlasnikom 25,87% Uljanika. Tako je “privatizirani” Uljanik!
 
Odgovornost menadžera Uljanika kroz Uljanik Plovidba
 
Uljanik Plovidba posebna je nemoralna priča uljanikovih menadžera. "SOUR Uljanik "osnovao je  tvrtku „Uljanik plovidbu“ 1. rujna 1986. i pulski je brodar počeo poslovanje s tri vlastita broda (m/b Jurina, m/b Franina i m/b Učka). koje nakon dovršetka brodovlasnik nije htjeo preuzeti. „Uljanik plovidba“ je tada bila u 100%-om vlasništvu „Uljanik Grupe“, odnosno  „SOUR-a Uljanik“, svog osnivača.
U razdoblju od 1994. do 2000. provedena je privatizacija „Uljanik plovidbe“ i tvrtka je od tada do danas u 100%-nom vlasništvu nekolicine odabranih dogovorom IDS-a i uprave Uljanika. Zanimljivo da u procesu privatizacije dionice nisu smjele kupovati pravne osobe? "Uljanik plovidba“ bila je od samog početka namijenjena  nekolicini odabranih po komitetsko-srpskom ključu, tj. po partijskom standardu podobnosti. Nakon izvršene „pretvorbe“ njihovi vlasnički udjeli izgledaju ovako: Dragutin Pavletić ima lavovski dio od 55,75% dionica, a onda u približnim postocima slijede Darko Šorc, 5,87%, Karlo Radolović, 4,98%, Igor Budisavljević, 4,86%…. Nigdje nije naveden u vlasničkoj strukturi Danko Končar,  ali mu je, na primjer, 19. ožujka 2010. isplaćena dividenda u iznosu od 471 000 kn?! a Igoru Budisavljeviću, nakon uhićenja Dragutina Pavletića, sada predsjednik Uprave „Uljanik Plovidba", isplaćena je dividenda u iznosu od 592-000 kn. Inače Igor Budisavljević je nećak Jovanke Budisavljević- Broz . udovice J. B. Tite. I dok „Uljanik plovidba“ daje bogate dividente svojim vlasnicima, plaće pomorcima na njihovim brodovima kasne i do godinu dana!”
 
Odgovornost državnih struktura, odnosno Vlada RH
 
Vlada je redovno dobivala izvješća državne ustanove Jadranbrod koja je i ranije upozoravala na nelogičnosti u poslovanju brodogradilišta, ali nitko nije ništa poduzimao. Jadranbrod je svojevrsni regulator i treba nadgledati brodogradilišta i njihova restrukturiranja u koje je država uložila milijarde. Rijetko se dogodilo da neka njihova upozorenja izlaze u javnost, nego je sve završavalo u ladicama Ministarstva gospodarstva. Nije se kontroliralo namjensko trošenje izdanih jamstava, a sve Vlade kupovale su socijalni mir, dok se takav način poslovanja nije raspao.
 
Vlada RH kupila je socijalni mir još u siječnju 2018. godine, kada je u dogovoru s Europskom komisijom, dala jamstvo u iznosu od više od 700 milijuna kuna za kredit za sanaciju poslovanja. Od 31,3 milijarde kuna. koje je Vlada RH uložila u brodogradnju Uljanik nije dobio ništa, jer je uoči stupanja u članstvo Hrvatske u Europsku uniju ,započeo veliki proces restrukturiranja hrvatske brodogradnje, i promjene strukture vlasništva brodogradilišta u Splitu i 3. Maja, dok je Uljanik tada uspješno poslovao, pa je tadašnji predsjednik uprave Uljanika Karlo Radolović odbio uzeti novac za restrukturiranje.
 
Vlade su kroz državna jamstva uložile u Uljanik 4.292 105 kn, a do sada je ova Vlada platila oko 3.5 milijardi po dospjelim izdanim jamstvima. Sa odugovlaćenjem riješenja Vlada je pripremila radnike na stečaj, koji je najizgledniji. Uljanik je napustilo 1 800 radnika, a za očekivati je da će se brojka i dalje povećavati, pa će biti puni lakše u stečaju zbrinuti daleko manji broj radnika. A brodovi izgrađeni u Uljaniku, ploviti  će i dalje svjetskim morima, pričajući priču o jednom brodogradilištu i njegovim radnicima, stručnim  i sposobnim brodograditeljima, kojemu je presudila ljudska pohlepa, grabež i nesposobnost!
 

Lili Benčik

Ništa nisu naučili iz prošlosti

 
 
Teško je ne složiti se s mišljenjem po kojemu je nama Hrvatima Bog dao sve osim pameti. Toga se sjetim pred svake izbore. A i između njih. Pogotovu kad nekoliko dana uzastopno pratim ono što se događa na "desnoj" političkoj sceni. Naša "desnica" ima lidere koji pucaju od "domoljublja", "časti", "poštenja", "stručnosti", "kompetencije", "elokvencije", "dobrih namjera", "skromnosti"… prepuna je "genijalaca", "veličina" koje su stasale do takvih razmjera da su stranice povijesti postale pretijesne za njih. I svi imaju nešto zajedničko, iako toga možda nisu ni svjesni: ništa nisu naučili iz prošlosti. Ponavljači koji vječito ostaju u prvom razredu (osnovne škole). Za njih ne vrijedi ona po kojoj je povijest učiteljica života. Tvrdoglaviji su nego ovnovi na brvnu. I specijalisti za rad u korist vlastite štete - ne samo svoje, nego i naše. Rogovi u vreći. Pokondirene tikve. Umišljene veličine.
http://suverenisti.hr/wp-content/uploads/2019/02/suverenisti-logo.png
Svaki od tih "lidera" uvjeren je kako je upravo on i samo on bogomdan i jedini pozvan dovesti Hrvatsku tamo gdje je odavno trebala biti - u bolju budućnost. I kad imate desetak takvih (od kojih većina ne bi mogla napuniti ni omanju seosku kino dvoranu - i to ako bi u nju okupili sve članove i simpatizere uključujući bližu i daljnju rodbinu) koji figuriraju kao "nositelji" te "desne" opcije, propast je zajamčena.
 
"Desnica" se opet podijelila u dva bloka. Jedni se dohvatili "suverenizma", drugi "neovisnosti", a i jedni i drugi su "za Hrvatsku" - barem na retoričkoj razini. I ne mogu se nikako složiti oko toga tko više "voli" tu Hrvatsku. Bojim se prevelike "ljubavi" i suviše strasnih "zagrljaja" koji ako su nekontrolirani i žestoki mogu završiti i gušenjem. Hrvatska je već odavno umorna od podjela. Od drvenih filozofa, specijalista opće prakse, od "spasitelja", od onih koji se nemilice tuku u "junačke grudi" i kunu u svoju "ljubav" prema njoj umjesto da je pokažu na djelu. Kako? Pa, možda za početak, da se odreknu nekih svojih fikcija, nerealnih očekivanja, interesa, probitaka? Ako Hrvatskoj za ljubav nisu u stanju lišiti se vlastitih ambicija, zatomiti taštine i samoljublje, spustiti se na zemlju i shvatiti realnost, onda je pitanje koga više vole: sebe ili nju.
 
Hrast, HSP dr. Ante Starčević i Hrvatski konzervativci na jednoj strani (pod imenom "Hrvatski suverenisti" - kako to gordo zvuči), na drugoj Neovisni za Hrvatsku s HSP-om koji se nisu očitovali o zajedničkom nazivniku - vjerojatno da "ljubav" ne bi na samome početku pukla. I, dakako, po starom, dobrom i duboko uvriježenom hrvatskom običaju i jedni i drugi se udarili hvaliti, na sva zvona, nesvjesni činjenice kako to jadno izgleda gledano sa strane. Tomašićka već zna kako će "Hrvatski suverenisti" dobiti najviše glasova, jer imaju "najbolju listu". No, ni gospođa Esih koja predvodi drugi "desni" blok ne ostaje dužna. Jednako je sigurna u "najmanje jedan mandat" i naglašava kako će se oni "veseliti rezultatima", ali i "nastaviti i dalje raditi u korist svoje domovine i svoga naroda".
 
Za očekivati je da će se u nastavku kampanje za EU izbore i retorika zaoštriti. Tako to kod nas redovito biva. "Desnica" razjedinjena kakva oduvijek jeste (nije mi poznato da se ikad od 1990. godine do danas primakla na puškomet bilo kakvom ujedinjenju) glođe se međusobno jer "puca" na isto biračko tijelo i oni koji bi joj po logici stvari morali biti konkurenti na političkoj sceni ostaju izvan "radara" i dometa kritika. Njima preostaje jedino da ubace još po koju kost, tek toliko da bude "veselije". Tako naši vrli "domoljubi", od izbora do izbora uvijek ista priča. A ja ih pitam (i jedne i druge): Ružo, Ladislave, Karlo, Bruna, Zlatko i ostali, za ime Boga, o kakvoj to ljubavi prema Domovini i narodu govorite kad niste u stanju izaći iz svoje žablje perspektive i napraviti mentalni pomak u vlastitim glavama? Jeste li svjesni činjenice da upravo takve umjetne podjele koje vi iz svojih osobnih egoističnih razloga pravite ostavljaju prostor onima koji nisu skloni Hrvatskoj i nije ih briga za njezinu sudbinu?
 
Ako iskreno vjerujete u ideale koje zagovarate i ako doista i jedni i drugi iznad svega stavljate Hrvatsku, zar i ta jedna jedina (ali bitna, najvažnija!) poveznica nije dovoljna za okupljanje pod isti kišobran?
Još jedna prilika je propuštena i sve je manje nade da će se u bliskoj budućnosti bilo što pomaknuti u glavama naših umišljenih "veličina".
Daj Bože da na parlamentarnim i predsjedničkim izborima ne bude još i gore. I da se ne pojavi još koji "desni" blok. Na radost neokomunista, kvaziliberala, anarhista i ovih farizeja koji glume "demokršćane" i cinično nam se smiju u lice. S pravom. Zaslužili smo. Ima jedna stara kineska poslovica koja kaže: "Ako od sebe napraviš magarca, nemaš se pravo ljutiti što te jašu".
 

Zlatko Pinter

Eksperimentira dokle u ovladavanju HDZ-om može ići sa čišćenjem kadrova

 
 
Na prošlim izborima za Europski parlament na izbore je izašlo 950.980 birača, ili 25,24 posto od njihovog ukupnog broja. Jedanaest mandata podijelile su tri liste, dvije koalicijske, HDZ-ova i SDP-ova i Orah. HDZ je bio u koaliciji s HSS-om, HSP-AS-om i BUZ-om te osvojio šest mandata. SDP je predvodio HNS, HSU, SDSS i IDS i osvojio četiri mandata, a jedan je pripao Orahu. Od dvadeset i pet koliko ih se natjecalo mandate su osvojile tri liste, a samo njih četiri je osvojilo više od pet posto glasova - ukupno zajedno 87,65 posto, dok je ostalih dvadeset i jedna „nabralo“ svega 12,35 posto.
https://media.gettyimages.com/vectors/donkey-vote-and-elections-usa-patriotic-icon-pattern-vector-id512490980
Na izborima ove godine natječu se 33 liste. HDZ i SDP izlaze samostalno, kao i HNS (što je od njega ostalo) i SDSS. Samostalno na izbore izlazi i HSLS, te BM(v) 365 koji „koalira“ s jedanaest pojedinaca nepoznate trenutačne stranačke pripadnosti. HSS se ovoga puta pridružio, kao „mlađi brat“, čudnovatoj koaliciji „amsterdamaca“ u kojoj su još IDS, HSU, Glas, kao treći „komadić“ HNS-a, HSU, te PGS i Laburisti - ako ti još postoje. Sami, od parlamentarnih stranaka, na izbore izlaze još Most i Živi zid po prvi puta uopće. Od lista i stranaka koje će na izborima imati važniju ulogu spomenut ćemo „suvereniste“ (Ruža Tomašić) te Neovisne za Hrvatsku (Esih, Hasanbegović), a mediji su napumpali još i „luft balon“ START. Određenu ulogu bi mogli imati još i Blokirani te Snaga (Aleksić) koji konkuriraju na istoj antibankarskoj i antilihvarskoj fronti. U lijevom kutu izborne plahte bit će Radnička fronta (srp i čekić kombinacija) te Možemo! (Borić Rada, Tomašević, Markovina). Natjecat će se i dvije liste građana, suca Miroslava Kolakušića (flagrantni sukob interesa između takozvanih pravne i političke države; sucima dok obnašaju sudačku dužnost trebalo bi onemogućiti profesionalno bavljenje politikom - dakle ili si u jednoj ili u drugoj „državi“, nikakvo sjedenje na „dvije stolice“). Druga je lista Marijane Petir koja je u roku od dva dana uspjela prikupiti preko jedanaest tisuća potpisa. Ostali natjecatelji su uglavnom nepoznati u javnosti i slijedi im osvajanje ispod jedan posto glasova, nekim, a i „debelo“ ispod toga.
 
Prošle izbore za EU parlament obilježila je niska izlaznost, 25 posto, što je skoro dvostruko manje nego europski prosjek (45 posto). HDZ je promjenu zakona kojim bi se omogućilo veće trošenje novaca za predizbornu kampanju branio i potrebom veće upoznatosti javnosti o važnosti ovih izbora. Vodit će se, dakle, povećanim dopuštenim izdvajanjima novaca u stilu komunističke: „Svi na izbore!“ Nisam siguran kako baš velika izlaznost odgovara HDZ-a, obrnuto je, takva izlaznost najbolje „paše“ baš HDZ-u i SDP-u, ali dobro, valjda Andrej zna što čini.
 
Nakon što je HDZ objavio listu svojih kandidata evidentno je da se on baš i ne brine oko broja mandata koje će osvojiti. Više se čini kako Andrej Plenković eksperimentira dokle u ovladavanju HDZ-om može ići sa „čišćenjem“ kadrova koji razmišljaju i mrvicu „desnije“ od famoznog, neutvrdivog, pa i nepostojećeg „desnog centra“. Lista djeluje ponajprije birokratski, kao „birokratski centar“, a najpoznatije ime na njoj je Dubravka Šuica, ujedno i izrazito nepopularna u redovima HDZ-a. Za HDZ manje-više, ali ovdje se radi o biračima HDZ-a, s njima se eksperimentira pa ćemo promatrati rezultate tog eksperimenta. Nama se čini kako je prošlo vrijeme kad se na listu HDZ-a moglo staviti i magarca (u Rijeci na SDP-ovu također, primjerice) pa bi dobio glasove. E sad to nama izgleda kao da je i Plenković tako postupio, samo je još „magarca“ ofarbao u crveno i promatrat će učinak toga. Čini se kako je ipak otišao predaleko.
 
Kako sada stvari stoje HDZ-u ne bih dao više od četiri mandata, SDP-u, u danim okolnostima tri, a za četiri će se „tući“ Marijana Petir, Nezavisni za Hrvatsku, Most i hrvatski suverenisti (Ruža Tomašić), na jednoj strani, dok su na drugoj „amsterdamci“, Živi zid, Start, Mislav Kolakušić, te još nekoliko „lijevih“i „antikoruptivnih“ lista. I neke „stare“ stranke izašle su na ove izbore tek formalno, reklo bi se anketno, tako će najbolje provjeriti svoju snagu, nu loši rezultati na svjetlu izbornog dana mogli bi im značiti kraj. U slučaju HDZ-a ne provjerava se samo njegova snaga već, prije svega, snaga Andreja Plenkovića pred buduće parlamentarne izbore. Toliko o izborima na „prvu loptu“. Po objavi lista.
 

Mato Dretvić Filakov

Anketa

Znate li da je A. Plenković, zajedno s M. Pupovcem, omogućio Dejanu Joviću da sigurno ulazi u Europski parlament?

Srijeda, 22/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 991 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević