Get Adobe Flash player
Lignja nam mozak friga

Lignja nam mozak friga

Josipović bi trebao znati da su partizani pobili za i nakon Drugoga...

Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

Američke intervencije i promašeni ratovi na Istoku stvorili su...

Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

Plenković na izborima pobijedio Milinovića i izgubio od HDZ-a iz svibnja...

Jedva čekam da SDP dođe na vlast

Jedva čekam da SDP dođe na vlast

Pa da više ne bude korupcije, "ustaša" i...

Papa sluša četničke koljače

Papa sluša četničke koljače

Razočaravajući postupak Petrova...

  • Lignja nam mozak friga

    Lignja nam mozak friga

    srijeda, 20. ožujka 2019. 15:09
  • Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

    Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:58
  • Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

    Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:55
  • Jedva čekam da SDP dođe na vlast

    Jedva čekam da SDP dođe na vlast

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:50
  • Papa sluša četničke koljače

    Papa sluša četničke koljače

    četvrtak, 21. ožujka 2019. 12:14

Pametni Hrvati odlaze u svijet, uhljebi ostaju

 
 
Što bi bilo da je bilo to je tema više za SF romane, vračeve ili B.A.B.E, ali smatram da je zanimljivo pokušati izvesti jednu malu geopolitičku analizu. Naime ljevica često naglašava da je oslobođenje Dalmacije i Istre njezin doprinos Hrvatskoj, što stoji. Ipak pokušajmo stvari sagledati u svjetlu geopolitičkih činjenica. Do kapitulacije Italije partizanski pokret nije bio moćan, pa i na Sutjesci i Neretvi je jedva izbjegao uništenje, i kod Drvara (svibanj 1944.) je maršal zamalo zaginuo. Utjecaj Titovih partizana na kapitulaciju Italije je beznačajan. Radilo se o političkoj odluci rimskih realista. U Vatikanu su čak točno izračunali (tada) da Njemačka može s ljudskim i materijalnim rezervama izdržati do svibnja 1945., saveznici su bili optimističniji. (eh, da je uspio atentat na Hitlera milijuni života bi bili spašeni).
https://pbs.twimg.com/profile_images/955582475945807872/9NcoqdeO_400x400.jpg
Angloamerikanci su podijelili Jugoslaviju sa Sovjetima na Jalti 50 % - 50 %. Njima nipošto nije odgovarao komunizam na Jadranskom moru. Pokušali bi obnoviti neutralnu Jugosaviju sa HSS-om i rojalistima (četnicima), a ako to ne bi uspjeli uzeli bi zapadnu polovicu zemlje, bez obzira na sve simpatije prema četnicima i kralju Petru, koje su ionako žrtvovali odabirući partizane kao partnera. Da partizana nije bilo hrvatski i srpski narod bi morali postići neki dogovor o razgraničenju. Bošnjaci bi tada odabrali biti Hrvatima (nipošto ne negiram bošnjačku naciju, niti sačuvaj Bože postojanje bosanske države, još manje tražim za Hrvate županije/kantone u kojima su tradicionalno brojniji Bošnjaci - samo govorim o stanju na terenu 1941. - 1945.). Sandžaklije bi postali Srbi, a sa Crnogorcima ne znam što bi bilo. Bi li Makedonija pripala Bugarima?
 
Podsjećam i da je stav Kominterne o Jugoslaviji kao federaciji djelo i Stjepana Radića (pa i Ante Cilige). Da je Tito ostao lojalan Staljinu 1948. bi li Trst pripao Slovencima? Bi li se stvorila Balkanska konfederacija s Bugarskom? Možda je i Staljin odbacio Tita zbog njegove megalomanije; u situaciji kada Staljin kontrolira pola Europe Tito želi Balkansku konfederaciju s Bugarskom, Rumunjskom, Albanijom (Grčkom?), pomaže partizane u Grčkoj (koju je Staljin prepustio Englezima), ulazi u Trst i Korušku... Ovdje podsjećam da se 1918. i 1945. države krojilo na osnovi interesa velikih sila, a ne njihove snage ili snage pokreta otpora.
 
KP Rumunjske (par stotina članova) svakako nije zaslužna za Veliku Rumunjsku, Poljaci su dobili istočne dijelove Njemačke a povukli se iz zapadne (katoličke) Ukrajine, Nijemci su (15 milijuna) etnički očišćeni iz Istočne Europe, Hruščov je Krim dao Ukrajini kao autonomnu pokrajinu (kao Kosovo nekad), Moldavija je otrgnuta od Rumunja. Kod stvaranja Kraljevine SHS dijelovi mađarskog, albanskog, bugarskog naroda su pripojeni Srbiji, a u Zadru i Rijeci su potalijančenici i Talijani činili većinu. Glupo bi bilo za Hrvatsku po nacionalnom principu tražiti Suboticu ili Burgenland (Gradišće) ili Molise ili Baju i Pečuh, ili Kaliforniju, ili Australiju ili Stuttgart i München kada to nije ni povijesno ni prirodno, pa sve da nas je i 40 milijuna. Woodrow Wilson je kazao Talijanima da je Rijeka hrvatski grad, i da New York ne može pripasti Italiji jer ima talijansku većinu. Izgubili bismo veći dio Istre, ali bismo bili lišeni Bleiburga i blagodati komunizma.
 
Ovako američki krediti, tržište nesvrstanih, turizam, gastarbajteri, nacionalizacije (zemljišta i stanovi dodijeljeni siromašnima da ih režim pridobije) su svorili državu koju su na kraju JNA i Miloševićevi nacionalsocijalisti uništili. Zapad je mogao podržati Antu Markovića, ali procjena je bila da nema više geopolitičke potrebe za postojanjem Jugoslavije kao tampon zone. Ne mogu reći da Tito nije bio vješt geopolitički igrač, ali od njegova djela (bratstvo i jedinstvo, samoupravljanje, nesvrstanost, JNA) nije ostalo ništa. Brodogradilišta bi ionako propala kao u Gdanjsku gdje je brkati Lech Wałesa pravio cirkus. Mnogi hrvatski komunisti su se usprotivili centralizaciji i srbizaciji, tako da ni komunistička vlast nije do kraja riješila nacionalne prijepore. Izgubili smo veći dio Srijema, ali dobili Baranju. Boka Kotorska je posebna tema, pitanje Boke, Sandžaka, izlaza BiH kod Sutorine, pitanje statusa Srba u Hrvatskoj; među komunistima je bilo raznih ideja o tome pitanju.
 
Problem Hrvatske danas je natalitet, moral, organizacija. Napučiti sela i otoke, pokrenuti proizvodnju, potaknuti obrtništvo i nadasve natalitet, biti pametan kod uvoza radne snage koja će nam trebati, očuvati Hrvate u BiH i potaknuti decentralizaciju Federacije to je bitno!!! A Tajanijev govor je samo odraz naše slabosti, jedna neugodna praskalica i zvučni šamar hrvatskoj Vladi, diplomaciji i eurozastupnicima koji nisu bili na visini zadatka! Nemamo opravdanje za sve što smo uradili zdravstvu, školstvu, sudstvu, gospodarstvu i kulturi. Igramo se sa budućnošću naše djece. Podjela na lijeve, desne, regionaliste, liberale je u današnjem svijetu komična i može pridonijeti samo rasulu; Tajani osjeća slabost i gradi neku buduću poziciju.
 
Danas se osvaja ekonomski (kupuju stranci Agrokor, INA-u, HEP, strateško zemljište (Srđ), hotele, banke, PLIVU, nekretnine (sada neki Čeh za Britance želi kupiti cijeli niz kuća u Dubrovniku), daju dvostruko državljanstvo. Mozgovi odlaze u svijet, uhljebi ostaju. Razara se i vjera, kultura,nacionalna povijest, mijenja struktura stanovništva; možda Hasanbegović ima pravo, bolje da INA-u kontroliraju Mađari nego netko drugi iz svijeta. Mislim na kvorum koji je osigurao!
P.S. Je li Vladko Maček pametno postupio kada je odbio vlast?
 

Teo Trostmann

Nova politika je tu, možemo pametno preko Amsterdama

 
 
"Naprijed Hrvatska", "Start", "Nova politika", "Pametno", "Demokrati", Amsterdamska koalicija", "Živi zid", "Zagreb je naš", "Abeceda demokracije"…Hrvatska puca od pluralizma. Dalia, Orepić, Sinčić, Puljak, Mrak-Taritaš i društvo, Mrsić, Vujanić, Milanka iz SDP-a, Holy na listu SDP-a, Kolarićka iz SDP-a - Josipović nazad u SDP, mr. Bandy (zagrebački paša) skuplja "žetončiće" i stvara dodatni kalambur, Bulj i Grmoja prave performanse i prizivaju Bana Jelačića, Maras i Beljak dižu revoluciju (i skaču unaokolo poput pajaca - očito nesvjesni kako to jadno izgleda), Plenki naganja zastupnike po Saboru, titoljubac Bero tvrdi kako će njegova KPH/SKH/SDP biti najjača kad on i Fred Matić ostanu jedini u članstvu (pa će se njih dvojica mijenjati na funkcijama predsjednik/potpredsjednik svakih 6 mjeseci i naizmjenično birati jedan drugoga - da bude demokratski, legalno i legitimno, kao kod Putina i Medvedeva, samo što za razliku od njih neće biti na vlasti).
Ulica crvenih fenjera u Amsterdamu je mačji kašalj za ovo što se oko nas događa (nisu nove zvijezde našeg tmurnog političkog neba džaba svojoj koaliciji između svih drugih dali baš ime "Amsterdamska").
Ako ništa nek je veselo, sex, drugs & rock & roll, dok ide ide, vozi Miškoooooooo! Ole! Ole! Ole! Kad smo već uronili u balkansku krčmu, barem ćemo se naliti i dobro zabaviti.
https://www.insideasiatours.com/blog/wp-content/uploads/2015/09/hoi-an-vespa-street-food-tour_3358.jpg
Onaj drugi dio građana kojima nije do zabave, nek' se snalaze. Nek' ne pale televizor, nek' ne idu na Internet, nek' ne čitaju novine, nek' ne izlaze na ulicu i nek' redovito piju antidepresive. Mogu razumjeti koliko im idu na živce ti tragikomični likovi nalik na harlekine iz jeftinih vodvilja, ova burleska na otvorenoj sceni, ali, što se tu može. Pogledajte ih samo kako se iz petnih žila trude ispasti pametni, s koliko arogancije nastupaju, kako s visine gledaju na svijet oko sebe, mlataraju jezicima k'o krava repom, poput praznih vjetrenjača ili klepetala.
 
A programi!? To barem nije problem! Kakav 'oćete!? Samo guknite građani! Nema što nema - što nema smislit ćemo! Riječi barem ne koštaju ništa. Važno je samo da ste dovoljno naivni ili priglupi, sve drugo je naš problem. 'Oćete Ježevu kućicu u lektiru!? Ima da bidne Ježeva kućica u lektiri čim zasjednemo na vlast - odma' sutra, poslije pobjede na izborima je turamo u kurikulum! 'Oćete da se perverzije Zorana Ferića i Kristiana Novaka vrate u lektiru? Može, dapače, i to ima da turimo! 'Oćete Jokića Crnogorca nazad za vođu ekspertne skupine za kurikulum!? Ima da bidne! 'Oćete Cicciolinu (Ilonu Staller) za ministricu obrazovanja i kulture (kad spojimo ove resore)? Može i to (što je logičnije nego da nam se mladež odgaja na pornografiji i perverzijama)!?
 
'Oćete struju i tekuću vodu na otoke i otočiće na kojima toga nema (jer 'adeze je sve pokr'o pa im nisu uveli struju i vodu)!? Ima da bidne! Kol'ke 'oćete plaće i mirovine!? Zinite i kažite cifru! Ima da bidne! Kol'ki 'oćete PDV, BDP? Ima da bidne! Jeste protiv LNG terminala na Krku? I mi smo! Nema bolje energije od sunčeve! Sve krovove u Hrvatskoj ima da pretvorimo u solarne panele! I stadione! Na crkvu svetog Marka ćemo prvo to da namontiramo, da se prekrije (već jednom) onaj ustaški grb s prvim bijelim poljem. Ima da izbacimo "U" iz abecede, prezime "Pavelić" iz registra prezimena, ima da zabranimo Hrvatima ne samo izgovaranje "Za dom spremni", nego i pozdrav "Hvaljen Isus" (i ostale klerofašističke pozdrave i parole), pa ćemo se lijepo svi pozdravljati sa stisnutom šakom (lijevom) prislonjenom uz sljepoočnicu (lijevu) s onim starim antifašističkim pozdravom: "Smrt fašizmu" (i svima drugima koji ne misle kao mi).
 
'Oćete da ukinemo Narodnu banku (i sve druge banke), monetarni sustav, fiskalizaciju, naplatu režija za kućanstva, otplatu kredita, ovrhe (generalno i zauvijek), da izbrišemo 'adeze, Katoličku crkvu, da poništimo Vatikanske ugovore, vjeronauk izbacimo iz škola, talibane satjeramo u mišju rupu, zabranimo sklapanje brakova prema izmišljenim rodovskim konstruktima (muško & žensko)? 'Oćete da dignemo još pet, šest, sedam optužnica protiv Sanadera, Glavaša, Mamića, Bandića, da 'adeze osudimo za UZP, etničko čišćenje i genocid nad nedužnim, lojalnim građanima (1991-95.), a poslije svega toga ukinemo i sudove? 'Oćete Zokija za predsjednika (a buraza Krešu za premijera)? 'Oćete da kad nas izaberete u EU parlament i od njega napravimo svinjac i odmah prvog dana svi poliježemo na pod, pa nek' nas straža one trule bjelosvjetske buržoazije iznosi?
 
'Oćete život u novom Liberlandu gdje će biti sve dopušteno (osim nezdravog i nastranog seksualnog odnosa muško/žensko - koji je relikt plemenske svijesti i odraz ruralno-patrijarhalnog dinarskog mentaliteta)!? 'Oćete svijet gdje će se sve samo po sebi regulirati (prema našem komunističko-liberalno-anarhističko-antifašističko-progresivističkom konceptu) u skladu sa zakonima transcendencije i učenjima Sai Babe i Davida Copperfielda? Ma samo guknite, dragi birači, kod Dalie, Puljak, Mrak-Taritaš, Sinčića, Pernara, Orepića, Miranda, Bere, Kreše, Miletića, Petrova… nema što nema (ako usfali budemo nabavili)! Na Vama je da upamtite samo jedno: morate biti ili naivni ili priglupi - a najbolje i jedno i drugo. Sve ostalo je naša briga.
Vodimo vas u sretnu budućnost pod parolom: NAPRIJED HRVATSKA: START! NOVA POLITIKA JE TU, MOŽEMO PAMETNO PREKO AMSTERDAMA, DEMOKRATA I MOSTA RAVNO U ZID! (I što bi više htjeli!? Ma gonite se u tri p.m.! Je.. nam se što o nama mislite, samo zaokružite i to je to! Ionako ste svi ovce, je.. vas otac lopovski!)
 

Zlatko Pinter

Milan Bandić ima potporu samo 21,33 posto biračkoga tijela

 
 
Milan Bandić je 2017. godine po šesti je put pobijedio na izborima za gradonačelnika Grada Zagreba. U drugome krugu izbora koji su održani 4. lipnja 2017. dobio je 51,79 posto glasova ukupne brojke birača koji su glasovali odnosno iznadpolovičnu većinu, što je u binarnim izborima logično i očekivano. No, u izvješćima u medijima javnog informiranja rijetko je gdje navedena i apsolutna brojka glasova birača koju je dobio, a uopće nigdje nije objavljeno koliko ta brojka dobivenih glasova iznosi kao relativni udio tj. postotak od ukupne brojke birača upisanih u popis birača u Gradu Zagrebu a koji se naziva i biračko tijelo. Tako će u pamćenju i sjećanju građana  te i u javnosti ostati samo podatak o postotku glasova tj. izandpolovičnoj većini  koju je  M. Bandić dobio  u odnosu na protukandidatkinju  Anku Mrak-Taritaš.
https://www.braniteljski-portal.com/wp-content/uploads/2019/02/Bandi%C4%87-Lon%C4%8Dar-u1548873566218.jpg
A to je onda pogodna osnovica da se s vremenskim odmakom od izbora počne stvarati politikantski mit, provincijska legenda i obmana javnosti o još jednoj „velikoj, uvjerljivoj i nadmoćnoj“ izbornoj pobjedi Milana Bandića! Pa je i zbog toga potrebno analizirati rezultate izbora, tako da se kvantificirani valjani i relevantni izborni pokazatelji međusobno usporede i na temelju toga donesu odgovarajući zaključci i njihova tumačenja. I to ne samo o apsolutnoj i relativnoj brojki dobivenih glasova i međusobnom omjeru između kandidata, nego i o relativnoj brojki odnosno postotku dobivenih glasova u odnosu na ukupnu brojku upisanih birača odnosno biračko tijelo.
 
Posljednje je potrebno i zbog toga jer je to mjerilo odnosno pokazatelj iznimno važne pa i jedne od najznačajnijih demokratskih političkih stečevina i kategorija a to je – izborni legitimitet. Izborni pak legitimitet je politička potpora koju su kandidatu odnosno političaru na izborima svojim glasovima dali birači i koju on ima u biračkome tijelu, a što se uz nešto slobode može interpretirati i kao približan pokazatelj političke potpore u većem dijelu društva. U stvarno demokratskom političkom poretku i državi, vlast se  osvaja na temelju dobivenog izbornoga legitimiteta, i obnaša razmjerno tom istom legitimitetu odnosno političkoj volji građana tj. birača! Ne mogu imati te u demokratsko političkoj praksi i nemaju jednake ovlasti političar ili stranka koji su na izborima dobili glasove odnosno izborni legitimitet od na primjer 20 ili 30 posto biračkoga tijela, kao političar ili stranka koji su na izborima dobili glasove odnosno izborni legitimitet od na primjer 40 ili 50 posto biračkoga tijela!
 
Prijeko je to potrebno ne samo ponoviti nego i stalno ponavljati, da se u istinski demokratskoj državi vlast obnaša samo i jedino razmjerno na izborima dobivenom legitimitetu odnosno – političkoj volji  i potpori birača. Pa nije tek slučajno i bez utemeljenja na najvišim i najvažnijim demokratskim standardima i postulatima u članku 1. Ustava Republike Hrvatske definirano: U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
 
REZULTATI DRUGOG KRUGA IZBORA
 
U drugome krugu izbora 4. lipnja 2017. kandidat M. Bandić dobio je 147.680  ili 51,79 posto glasova ukupne brojke birača koji su glasovali (45.852 glasova ili 31,04 posto više nego u prvome krugu), a kandidatkinja Anka Mrak-Taritaš dobila je 131.373 ili 46,07 posto ukupne brojke birača koji su glasovali (50.608 glasova ili 38,52 posto više nego u prvome krugu). Ukupno je glasovalo 285.067 ili samo 41,13 posto biračkoga tijela, što je 44.197 birača ili 13,42 posto manje nego u prvome  krugu. U popis birača u Gradu Zagrebu u drugome krugu  izbora bilo je upisano 692.144 birača, a kako je M. Bandić dobio 147.680 glasova birača to je relativni udio od 21,33 posto u biračkome  tijelu (vidi tablicu 1)!
 
Tablica 1. Brojka i postotak glasova od ukupne brojke birača koji su glasovali i ukupne brojke upisanih birača u drugome krugu
 
Kandidat
Upisanih birača
Glasovalo birača
Od birača koji su                  glasovali
Od ukupne brojke upisanih  birača
 
      n
     %
      n
     %
      n
     %
               %
 
692.144
   100
285.067
 41,13
 
 
 
Milan Bandić
 
 
147.680
 51,79
           21,33
Anka Mrak-Taritaš
 
 
131.373
 46,07
           18,90
 
U daljnjoj komparativnoj kvantitativnoj analizi dolazi se do spoznaje da je za M. Bandića glasovalo samo nešto više od jedne petine (1/5) biračkoga tijela, odnosno da je za njega glasovao tek svaki peti punoljetni građanin Zagreba koji je upisan u popis birača. Ujedno to znači da na jednoga birača koji je glasovao za M. Bandića, dolaze četiri građanina s biračkim pravom koji aktivno i izravno ili pasivno  i neizravno nisu glasovali za M. Bandića. Samo 147.680 birača glasovalo je za M. Bandića, a 544.464 od upisanih građana  u popis birača  aktivno i izravno ili pasivno i neizravno nisu glasovali za M. Bandića te stoga on nije njihov izbor za gradonačelnika niti ima njihovu političku potporu odnosno izborni legitimitet!
 
Koliko je to minorna izborna politička potpora odnosno demokratski deficit M. Bandića, može se pokušati prikazati jer je samo djelomično komparabilna odnosno komplementarna, usporedbom s parlamentarnom procedurom donošenja zakona od posebnog društvenog interesa tzv. organskih ili sistemskih zakona. Za donošenje tih zakona nije dostatna obična većina nego je potrebna je kvalificirana većina ukupnog broja zastupnika, i ona može iznositi 50 posto plus 1 glas (apsolutna većina), ili i više tj. 67 posto plus 1 glas (dvotrećinska većina) ukupnog broja zastupnika u predstavničkome tijelu. A Milan Bandić dobio je samo 21,33 posto odnosno tek nešto više od jedne petine (1/5) glasova biračkoga tijela! No, unatoč tom ponižavajućem demokratskom deficitu odnosno na izborima izravno ili neizravno iskazanom nepovjerenju gotovo 80 posto ili skoro četiri petine (4/5) biračkoga tijela, i taj i takav izborni pobjednik ipak može obnašati dužnost u izvršnoj vlasti na koju je izabran! Ali kako i na koji način?
 
Doslovno i jedino demokratski i samo demokratski; što znači razmjerno minornom i grotesknom izbornome legitimitetu kojeg su mu dali birači te bez voluntarizma odnosno samovolje, manipulacija, „kupovanja“ zastupnika da kršeći političku volju birača i zakon prijeđu ili kolaboriraju s njegovom strankom u skupštini, kao i bez trgovanja utjecajem, političke i ine  korupcije, neracionalnog trošenja javnog novca te zaobilaženja javnog i zajedničkog dobra u korist interesnih grupa i klijentelističko-nepotističke mreže koja je poput paukove zapretala kreativne i humanističke potencijale Zagreba, a liberalnu i tržišnu ekonomiju te socijalne osjetljivosti i solidarnosti prognala iz društvenog sustava vrijednosti i vokabulara pa čak i iz sjećanja. A kao što je to javnosti dobro poznato, u prethodnim gradonačelničkim mandatima bilo je štošta od prethodno navedenog pa i više od toga, tako da to ne daje temelj za realnu nadu  da se to možda ne će ponoviti i u predstojećem mandatu.
 
ZASTUPNICI IMAJU LEGITIMITET ZA NADZOR IZVRŠNE VLASTI
 
No, upravo za to i postoji predstavničko tijelo odnosno skupština i zastupnici te odgovarajuća legislativa, a zastupnici imaju legitimitet i obvezu prema biračima te pravnoj državi i standardima demokratskog političkog poretka; da aktivnim djelovanjem u skupštini korigiraju  gradonačelnika u provođenju izvršne vlasti, te ako i kada se za to ukaže potreba da ga spriječe u nedemokratskim i suspektno legalnim postupcima. A u toj demokratskoj misiji i skupštinskoj praksi mogu biti apsolutno učinkoviti, jer je na izborima za Gradsku skupštinu Grada Zagreba 21. svibnja 2017. „Milan Bandić 365 – Stranka rada i solidarnosti“ dobila 74.467 ili 23,o3 posto glasova ukupne brojke birača koji su glasovali, odnosno 10,75 posto biračkoga tijela i osvojila 14 od ukupno 51 zastupničkog mandata a što je nešto više od jedne četvrtine (1/4) ili 27,45 posto (vidi tablicu 2).
 
Tablica 2  Brojka dobivenih glasova i osvojenih mandata „Milan Bandić 365 – Stranka rada i solidarnosti“ na lokalnim izborima  21. svibnja 2017. godine  Stranka
      Brojka  dobivenih  glasova
      Brojka  osvojenih  mandata
 
             n
            %
            n
           %
„M. Bandić  -  365“
        74.467
         23,03
           14
        27,45
 
Završetkom izbornog procesa ne prestaje (kako bi to bilo po parafrazi narodne uzrečice “predizborno obećanje, ludom radovanje“) nego tek stvarno počinje obveza izvršne vlasti da realizira izborni program i obećanjâ dana biračima u izbornoj kampanji, da kontinuirano postupa demokratski te promiče javni interes i opće dobro; a u tome je moraju kontrolirati, usmjeravati i korigirati upravo zastupnici u predstavničkom tijelu. Izborni legitimitet  nije samo statična nego u vremenu i dinamična odnosno promjenjiva kategorija  jer ga ne čine samo u izbornome procesu dobiveni glasovi odnosno politička potpora birača, nego i postizborna realizacija izbornog programa zbog kojeg i kakvog su birači i glasovali upravo za kandidata ili stranku koji su ga istaknuli na izborima. Stoga je izborni i uopće politički legitimitet upravno razmjeran brojki na izborima dobivenih glasova, te i stupnju ostvarenja izbornog programa i obećanjâ koja su dana biračima u izbornoj kampanji. Logično, u vremenu poslije izbora drastično odstupanje od izbornoga programa i obećanjâ danim biračima u izbornoj kampanji na temelju i zahvaljujući kojim su povjerenje te glasovi birača i dobiveni, teško je kršenje demokratskih načela i standarda i prijevara birača koja za sobom povlači gubitak svake vjerodostojnosti i potpore u biračkome tijelu odnosno gubitak izbornoga i uopće političkog legitimiteta za daljnje a na demokratskim načelima utemeljeno obnašanje vlasti, tako da do tada demokratski politički poredak gubitkom legitimiteta postaje – tiranija!  
 
RUŠENJE NAJVIŠIH VRJEDNOTA USTAVNOG PORETKA REPUBLIKE HRVATSKE
 
Poznavajući dosadašnju praksu obnašanja izvršne vlasti M. Bandića, utemeljeno se može pretpostaviti da im to ne će biti baš lak zadatak. No, u tome moraju biti uporni, pa i sjetiti se te djelomično i identificirati sa časnim značajevima i primjerima iz povijesti. Istina, predstavničko tijelo u demokratskoj državi nije bojišnica a da bi mu mogla i smjela  biti primjerena ratnička retorika. No, u značenjskoj sastavnici glasovite izreke Marka Porcija Katona St. koja izražava upornost i posvećenost u ostvarenju konkretnog cilja Ceterum censeo Karthaginam esse delendam, mogu se naći obrazac i motivacija za demokratsko djelovanje zastupnika u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, koji stalno moraju sebi i gradonačelniku ponavljati: „Uvjereni smo da zakonodavna i izvršna vlast mogu i moraju djelovati legalno i demokratski, na korist i promicanje javnog i društvenog interesa te općeg i zajedničkog dobra“!
 
I ne samo to, nego uvijek ako i kada gradonačelnik Milan Bandić pokuša ili i počne manifestirati društveno devijantno ponašanje i provoditi antidemokratsku praksu, moraju ga otvoreno i jasno podsjetiti na političku činjenicu proizašlu iz izbornog procesa da on ima veliki i trajan demokratski deficit odnosno invalidni izborni legitimitet dalek i od minimalnih demokratskih standarda; štoviše bijedan, ponižavajući i groteskan legitimitet odnosno političku potporu samo 147.680 ili tek 21,33 posto bračkoga tijela odnosno svih punoljetnih građana Grada Zagreba koji su upisani u popis birača. A taj i takav subdemokratski a moglo bi ga se nazvati i mikro-legitimitet, dostatan je i razmjeran gradonačelniku samo i jedino za demokratsko ponašanje i obnašanje izvršne vlasti te demokratsko upravljanje Gradom Zagrebom. No, gradonačelnik Milan Bandić ne samo da ne akceptira i ne provodi u političkoj praksi te izborne činjenice i političku volju biračâ, nego naprotiv apsolutno od njih odstupa i „kupovanjem“ zastupnika trgovanjem utjecajem te političkom i inom korupcijom čini sve suprotno od toga i protiv toga! A u članku 3. Ustava Republike Hrvatske navedene su najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske koje su ujedno i temelj za tumačenje  samog Ustava. Među tim najvišim vrednotama ustavnog poretka je i „demokratski višestranački sustav“, što znači da Milan Bandić  nazvali to „privlačenjem“, „animiranjem“, „motiviranjem“ ili „kupovanjem“ zastupnikâ u Hrvatskome saboru i Gradskoj skupštini Grada Zagreba da prijeđu u klubove zastupnika njegove  „Milan Bandić 365 – Stranke rada i solidarnosti“ protivno i usuprot rezultatima izbora i na njima iskazanoj političkoj volji biračâ; potkopava pa i ruši same temelje ustavnopravnog i  demokratskog političkog poretka Republike Hrvatske!
 

Erih Lesjak

Anketa

Hoće li u Bleiburgu 18. svibnja 2019., na komemoraciji za pobijene Hrvate 1945. bez suđenja, biti više ili manje ljudi?

Utorak, 26/03/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 602 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević