Get Adobe Flash player
Predsjednik Hrvatske vlade potiče radikalizaciju

Predsjednik Hrvatske vlade potiče radikalizaciju

Kako su se 1997. mogle spojiti srpske stranke SDS i SDSS, kada je SDS...

Novi napad na hrvatsku Wikipediju

Novi napad na hrvatsku Wikipediju

Pokrenuli su ga domaći i inozemni leftardi, serbokroatisti,...

Red laži, red apsurda

Red laži, red apsurda

Plenkoviću »Čega bi se pametan stidio, time se budala...

"Labrador" po drugi puta u Zagrebu

Večernji list i 24 sata objavljuju subverzivne...

Tko o čemu, Plenković o pomirbi i oprostu

Tko o čemu, Plenković o pomirbi i oprostu

Ili nije svjestan, ili ne želi vidjeti kako srpska manjina provodi preko...

  • Predsjednik Hrvatske vlade potiče radikalizaciju

    Predsjednik Hrvatske vlade potiče radikalizaciju

    srijeda, 18. studenoga 2020. 10:20
  • Novi napad na hrvatsku Wikipediju

    Novi napad na hrvatsku Wikipediju

    srijeda, 18. studenoga 2020. 11:58
  • Red laži, red apsurda

    Red laži, red apsurda

    nedjelja, 15. studenoga 2020. 18:00
  • "Labrador" po drugi puta u Zagrebu

    četvrtak, 19. studenoga 2020. 14:30
  • Tko o čemu, Plenković o pomirbi i oprostu

    Tko o čemu, Plenković o pomirbi i oprostu

    nedjelja, 15. studenoga 2020. 17:55

Šef jugoslavenskih terorista slobodno šeće Zagrebom!?

 
 
Još jedanput želim ponoviti da se odlučno protivim svakom obliku nasilja i terorizma. U tom kontekstu izražavam duboko žaljenje što je mladi Danijel Bezuk posegnuo za oružjem u rješavanju svojeg nezadovoljstva. No još uvijek ne znamo je li to nezadovoljstvo bilo motivirano njegovim psihičkim stanjem, ili teškim razočaranjem s političkim i društvenim prilikama u Hrvatskoj, koje su rezultat antihrvatske politike gotovo svih vlada RH od 2000., a posebno Andreja Plenkovića u zadnje četiri godine.
https://t3.ftcdn.net/jpg/02/53/57/92/240_F_253579243_sw5tXNtSVt2kNxzhMsRcfcpLLPIqNFN6.jpg
Tijekom magisterijskog studija iz međunarodnih odnosa u Dublinu naučio sam da ima, koliko se sjećam, 117 različitih definicija terorizma. U velikom strahu, Plenković se jako prerano odlučio pucnjavu mladog Bezuka ispred Banskih dbora okarakterizirati terorističkim činom, a da to nije potkrijepio imalo vjerodostojnim činjenicama. Čak ni prvi čovjek hrvatske policije Nikola Milina nije bio spreman na konferenciji za medije taj čin definirati kao terorizam. I dalje se istražuju motivi koji će, nadam se, pokazati, bez pakiranja, što je bio pravi povod za Bezukov oružani napad na policajce ispred Banskih dvora.

U svakom slučaju, Plenkovićevi javni nastupi u zadnjih nekoliko dana pokazali su da Plenković nije nikakav vođa, nego jadan strašljivac, koji svoju protuhrvatsku politiku i teško optužujuće riječi svakoga tko mu se i najmanje usprotiviji brani zaštićen sigurnosnim mjerama, kakve imaju vođe diktatorskih režima. Za mnoge Hrvate u domovini bi se moglo reći da u njihovim glavama još uvijek čuči mali Jugoslaven, a za Plankovića se danas može konstatirati kako u tom čovjeku cijelo vrijeme čuči politički diktator. Nisam sasvim siguran da će mu to omogućiti prodor u sam vrh Europske unije nakon što bude politički protjeran iz Hrvatske.

Tragično je, iako nije čudno, da Plenković upire prstom i traži teroriste među mladim ljudima, koji su rođeni desetak godina nakon stvaranja hrvatske države. Već sama ta činjenica morala bi jako zabrinuti najarogantnijeg predsjednika Vlade od 1990. godine. Zar si nikada nije postavio pitanje, zašto je veliki dio hrvatskog naroda, a posebno mladih ljudi danas teško razočaran, nezadovoljan, pa i ljut, iako imamo svoju samostalnu hrvatsku državu? Zar se nije upitao zašto je gotovo pola milijuna Hrvata otišlo iz svoje domovine u zadnjih desetak godina? Zar nije već shvatio da su nepravda i korupcija u Hrvatskoj prešle svaku mjeru te da je samo pitanje kad će doći do prave društvene eksplozije u Hrvatskoj, u ovom ili onom obliku? Ono što najviše zabrinjava jest činjenica da Plenković ne vidi, ili ne želi vidjeti, da u Hrvatskoj ima veliki broj mlađih i starijih ljudi koji više ne mogu gledati kako ulicama Vukovara, Zagreba i brojnih drugih mjesta u Hrvatskoj seću i šepure se pravi teroristi, od 1941. pa sve do kraja Domovinskog rata 1995.

Osim nekih članova SDSS-a, najpoznatiji terorist koji slobodno šeće ulicama Zagreba je Budimir Lončar, čovjek kojem današnji hrvatski mainstream mediji i "intelektualci", uz pomoć gradske i državne vlasti, daju najveće počasti, kakve od 1990. nisu imali ni otac Hrvatske dr. Ante Starčević i vođa i učitelj hrvatske države Stjepan Radić. Zar se onda treba čuditi ako netko od psihički labilnijih ljudi pukne i napravi neprihvatljiv nasilan čin? Svaki psihijatar i psiholog će Vam reći da je opasnost za takav čin u društvu i u državu u kojoj se vodi politika protiv vlastitog naroda, sasvim moguć. Naravno, i ja sam brojno puta na ulici prošao pokraj Budimira Lončara. Imao sam jako pomiješane osjećaje. Kao hrvatskom domoljubnom emigrantu u Australiji u vrijeme kad su jugoslavenski diplomatski teroristi pucali na mirne hrvatske prosvjednike, upitao bi se tko je tu lud, a tko normalan. Ako je demokratska Australija zbog jugoslavenskog oružanog diplomatskog terorizma zatvorila Jugoslavenski konzulat u Sydneyju i protjerala sve jugoslavenske diplomate iz te "diplomatske" misije, kako je moguće da Budimir Lončar, šef tih jugoslavenskih terorista (u to vrijeme bio je ministar "inostranih" poslova SFRJ), danas slobodno šeće Zagrebom i doživljava veće društvene i medijske hvalospjeve nego što ih je ikada dobio u njegovoj komunističkoj Jugoslaviji.
 
Protiv sam da Lončaru padne i jedna jedina vlas s glave zbog uličnog nasilja. S druge strane, nepopustljivo sam na stajalištu da je taj Lončar trebao i morao biti uhićen čim je nogom stupio na hrvatsko, tlo nakon što se vratio u slobodnu Hrvatsku te da je trebao biti pokrenut sudski proces za sva negova zlodjela i izdaje, a posebno za njegovu ulogu u nametanju UN-ovog embarga na uzvoz oružja u Hrvatsku za vrijeme Domovinskog rata. Za demokratsku higijenu društva i pravdu, nije dobro da jedan izdajnik poput Lončara danas u Hrvatskoj uživa u slobodi i blagostanju, koje je stekao zato što je 70 godina radio, i danas radi, protiv hrvatske države i hrvatskog naroda,

Uz ovaj komentar prilažem i članak koji sam o Lončaru napisao na portalu Glas Brotnja u veljači 2019. godine. Molim sve prijatelje da taj članak strpljivo pročitaju, kako bi im bilo još jasnije tko je taj zlikovac i zašto je on pravi terorist koji je za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata odgovoran za brojna teroristička djela protiv hrvatskog naroda:
»PARTIZAN, KOMUNIST, KOSOVAC, ČLAN OZNE, UDBAŠ, MASON I KRVNIK NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA BUDIMIR LONČAR RAŠIRENIH RUKU U BEOGRADU DOČEKAO SRPSKE TERORISTE S DIPLOMATSKIM PUTOVNICAMA KOJI SU IZ JUGOSLAVENSKOG KONZULATA U SYDNEY U PROSINCU 1988. AUTOMATSKIM ORUŽJEM PUCALI NA HRVATSKE PROSVJEDNIKE
Kao nadopunu odličnim izvješćima u zadnje dvije Bujice o zločinakoj djelatnosti Budimira Lončara nakon Drugog svjetskog rata i namjeri Milana Bandića da tom izdajici hrvatskog naroda i protivniku samostalne hrvatske države, dodijeli Nagradu Grada Zagreba, želim skrenuti pozornost na još jedan zločinački, anticivilizacijski i protuhrvatski čin hrvatskog izdajice Budimira Lončara. Osim danas dobro poznate duboko izdajničke uloge Budimira Lončara u nametanju embagra za uvoz oružja u Hrvatsku u rujnu 1991., Budimir Lončar imao je važnu ulogu i u opravdavanju zločinačkog i terorističkog čina srpsko – jugoslavenskih diplomata u Sydney, u prosincu 1988., a možda je kao ministar vanjskih poslova SFRJ osobno dao i odobrenje za izvođenje tog u povijesti svjetske diplomacije nezapamćenog djela.
 
Hrvati Sydneyja su 27. prosinca 1988. godine organizirali miran prosvjed ispred Jugoslavenskog konzulata u Sydneyu. Srpski diplomati, a ustvari udbaši i teroristi, tom su prigodom iz konzulata pucali iz vatrenog oružja na hrvatske prosvjednike te teško ranili hrvatskog dječaka Josipa Tokića. Teroristički čin srpskih diplomata izazvao je golemo zgražanje čitave australske javnosti, a Vlada Australije protjerala je iz Australije sve srpsko-jugoslavenske diplomate iz konzulata u Sydney, a konzulat zatvorila. Bila je to do danas najveća diplomatska afera u povijesti Australije, o kojoj su danima izvješćivali svi važniji australski mediji.

Nakon tog zločinačkog čina u Sydney-u hrvatski iseljenici u Australiji organizirali su velike prosvjede. Kao odraz duboke ogorčenosti hrvatske iseljeničke zajednice u Melbourneu i Geelongu, te drugih dijelova države Viktorije u Melbourneu je održan možda i najveći javni prosvjed protiv Jugoslavije u tom drugom najvećem gradu u Australiji. Pred Parlament države Viktorije došlo je preko pet tisuća Hrvata, koji su prije toga u velikoj povorci prošli kroz glavne ulice glavnog grada države Viktorije. Na tom sam prosvjedu bio jedan od govornika. U svojem govoru zatražio sam zatvaranje jugoslavenskog konzulata u Sydneyju.
 
Protjerane srpske teroriste u zračnoj luci u Beogradu dočekao je ministar vanjskih poslova SFRJ Budimir Lončar, koji je prije toga oštro napao Australiju. Rekao je kako je Australija treća zemlja koja je Jugoslaviji od 1918. godine dala ultimatum. Lončar je u govoru u zračnoj luci u Beogradu posebno pohvalio teroristu Zorana Matijaša, koji je teško ranio Josipa Tokića. Kao što se moglo i očekivati od komunističkog zločinca, Budimir Lončar je, prema pisanju australskih novinara, grubo napao hrvatske iseljenike u Australiji, rekavši kako je riječ o “ustašama i fašistima”.

Najveća moguća perverzija prava i pravde

Odluka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da dodijeli Nagradu Grada Zagreba predstavlja najveću moguću perverziju prava i pravde, i najveći mirnodopski napad na hrvatsku državu od njezinog osnutka 1991. godine.
Ako se umreženi udbaši u svim strukturama vlasti i hrvatskog društva osjećaju do te mjere sigurni da mogu predložiti jednog od najvećih neprijatelja hrvatske države i hrvatskog naroda Budimira Lončara za Nagradu Grada Zagreba, zadnji je trenutak da se mi hrvatski domoljubi probudimo i kažemo – dosta je. U protivnome, samo je pitanje vremena kad će ti udbaši početi zatvarati i suditi hrvatskim braniteljima, i svima nama koji smo rušili njihovu Jugoslaviju i stvorili samostalnu hrvatsku državu.

Hrvatska vlast je pod utjecajem udbaša

Prema izjavi g. Velimira Bujanca u Bujici, Budimir Lončar nije samo bliski prijatelj s bivšim predsjednikom RH Stipom Mesićem, nego je i rado viđen gost u Uredu predsjednice RH Kolinde Grabar – Kitarović. Ta vrsta spoja komunističkih zločinaca i sadašnjih najviših državnih dužnosnika moguća je samo u Hrvatskoj.
Može li sadašnja hrvatska država preživjeti najnoviju unutarnju agresiju? Sve je teže sa sigurnošću dati taj odgovor na to pitanje. Duboko se nadam da se tako nešto strašno neće dogoditi za mojeg života. No jednako sam uvjeren da će, prije ili kasnije, odgovorni za izdaju hrvatskih nacionalnih interesa, koja se u Hrvatskoj sustavno provodi od 2000. netko morati odgovarati ne samo pred poviješću, nego i pred sudom naroda, a posebno pred zakonima hrvatske države kad oni budu konačno budu mogli pravedno provoditi.
Fotografiju ranjenog Josipa Tokića i izvješće o dočeku srpskih terorista u Beogradu, te slika s prosvjeda Hrvata u Melbourneu, prenosim iz mjesečnika Hrvatska sloboda (Australija) iz prosinca 1988. godine.«
 

Antun Babić

Četvrtak, 26/11/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2544 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević