Get Adobe Flash player
Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Na redu je Plenković - da Pupovca smijeni ili...

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Na "aktualcu" gledala sam ponašanje jednog...

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Politički i sociokulturni uljez u HDZ     Sintagmu...

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Izmišljamo školu za život po mjeri HNS-a....

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Urednik časopisa "Informatologia Yugoslavica" i savjetnik Franka...

  • Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:16
  • Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:08
  • Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    srijeda, 19. rujna 2018. 17:58
  • Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    srijeda, 19. rujna 2018. 18:43
  • Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:05

Moderno društvo riskira svjesno izbrisati podrijetlo niza institucija i dostignuća Europe

 
 
Preambule tzv. Europskog ustava 2004. kad je iz europskog nasljeđa ispušten spomen kršćanstva. Iako je deja Europe neupitno oblikovana unutar okvira srednjovjekovnog latinskog kršćanstva. Današnja Europa uglavnom je i dalje svijet latinskog kršćanstva. Taj je prostor u srednjem vijeku prije svega povezivala rasprostranjenost latinske pismenosti, barem na razini učene kulture i načelno priznavanje univerzalne jursidikcije Rimske Crkve. Prije no što se uobičajilo nazivati ga Europom, taj se prostor doživljavao kao svijet „kršćanske civlizacije“ (lat. Christianitas). Pripadnost Rimskoj Crkvi i ideja Carstva, kako je rekao Lucien Febvre, stvarale su temelj zajedništvo nadilazeći „nestalne granice kaleidoskopa srednjovjekovnih kraljevstva”.
https://ichef-1.bbci.co.uk/news/660/media/images/61485000/jpg/_61485187_eu_parliament_stras_g.jpg
Snažan dodatni poticaj oblikovanju europskog identiteta dao je sukob s islamskim svijetom u vrijeme tzv. križarskih ratova. Kad je nakon toga u doba renesanse započeo proces sekularizacije ideje Europe, srednjovjekovna opreka kršćanstva i islama postupno se preoblikovala u opreku Europe i Azije. Azija se tada poistovjećivala s islamom i Osmanskim Carstvom, no s vremenom je dobila i druge konotacije. Korijeni suvremene Europe u modernom prosvjetiteljstvu te opreke nisu nadvladali. Tu su, dakle, povijesni korijeni čitavog niza naših modernih koncepata, ali i naših suvremenih problema. Postoji direktna i vrlo važna veza između sjećanja i identiteta. Prema 'Pariškoj izjavi' upravo je zaborav prošlosti i negiranje duhovnog podrijetla Europe jedan do ključnih elemenata europske identitetske krize. Nije potreban doktorat iz psihologije da bi bilo očito zašto čovjek kojem je pamćenje oštećeno može iskusiti ozbiljne probleme s identifikacijom.
 
Slično tomu i društva koja nisu u stanju organizirati kolektivno sjećanje na vlastitu prošlost riskiraju ozbiljnu identitetsku krizu. Prema shvaćanju potpisnika 'Pariške izjave', upravo se to događa današnjoj Europi. Zanemari li se srednjovjekovlje kao izvorište europske civilizacije moderno društvo riskira svjesno izbrisati podrijetlo niza institucija i dostignuća koja danas ne samo da smatramo "dobrim europskim proizvodima“ već i stoljećima oblikuju naše društvo. Neka od njih su brojne socijalne institucije, sustav zdravstvene zaštite, sveučilišta, znanost...
 
Upravo europskoj sveučilišnoj odnosno intelektualnoj eliti potpisnici predbacuju odbacivanje kritičkog mišljenja koje je “zamijenilo budalasto odbacivanje prošlosti“. Tijekom posljednjih desetljeća 20. stoljeća došlo je do preobrazbe dijela akademskog svijeta, koje se znatnim dijelom može opisati semantičkom doskočicom prema kojoj je „kritičko mišljenje“ kojim se tako često diče sveučilišne elite zamijenjeno „kritičkom teorijom“. Ta teorija, proizišla iz marksističke društvene teorije tzv. Frankfurtske škole, postala je spoznajnom podlogom niza društvenih znanosti. Prema shvaćanju dijela potpisnika 'Izjave' upravo je tzv. kritička teorija nakon propasti komunizma kao utjelovljenja marksističke društvene i ekonomske teorije dopustila prelijevanja marksističke kritike na područja znanosti i kulture.
 
Miješanje tog „novog vala“ marksizma s postmodernim epistemološkim relativizmom oblikovanim među angažiranima francuskim intelektualcima stvorilo je nezdravu smjesu ispraznih teorija koje su u drugoj polovici 20. st. doprinijele podrivanju povjerenja u tradicionalne institucije zapadnih društava poput države ili obitelji. Prema potpisnicima 'Pariške izjave', te teorije i danas pustoše ponajprije područje društvenih i humanističkih znanosti.
 

Trpimir Vedriš, docent na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta, https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/svijet/clanak/id/524670/ugledni-domaci-povjesnicar-o-alarmantnom-dokumentu-europskih-intelektualaca-presucenom-u-hrvatskoj-pariska-izjava-upozorava-da-islam-kolonizira-europu

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Srijeda, 26/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 998 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević