Get Adobe Flash player
Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

Da imam Plenkovićevu moć, za sve one koji dolijeću s Marsa postavio bih...

ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

Gospodarski pojas su proglasile gotove sve države članice...

Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

Opasne tendencije iskrivljavanja povijesti i istine o...

Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

Možda maksimirska krtica ima veze s bleiburškom očišćenom...

SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

Hrvatska je jedina država koja potiče krivotvorenje...

  • Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

    Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

    utorak, 16. siječnja 2018. 16:51
  • ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

    ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:43
  • Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

    Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:40
  • Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

    Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:35
  • SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

    SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:13

Moderno društvo riskira svjesno izbrisati podrijetlo niza institucija i dostignuća Europe

 
 
Preambule tzv. Europskog ustava 2004. kad je iz europskog nasljeđa ispušten spomen kršćanstva. Iako je deja Europe neupitno oblikovana unutar okvira srednjovjekovnog latinskog kršćanstva. Današnja Europa uglavnom je i dalje svijet latinskog kršćanstva. Taj je prostor u srednjem vijeku prije svega povezivala rasprostranjenost latinske pismenosti, barem na razini učene kulture i načelno priznavanje univerzalne jursidikcije Rimske Crkve. Prije no što se uobičajilo nazivati ga Europom, taj se prostor doživljavao kao svijet „kršćanske civlizacije“ (lat. Christianitas). Pripadnost Rimskoj Crkvi i ideja Carstva, kako je rekao Lucien Febvre, stvarale su temelj zajedništvo nadilazeći „nestalne granice kaleidoskopa srednjovjekovnih kraljevstva”.
https://ichef-1.bbci.co.uk/news/660/media/images/61485000/jpg/_61485187_eu_parliament_stras_g.jpg
Snažan dodatni poticaj oblikovanju europskog identiteta dao je sukob s islamskim svijetom u vrijeme tzv. križarskih ratova. Kad je nakon toga u doba renesanse započeo proces sekularizacije ideje Europe, srednjovjekovna opreka kršćanstva i islama postupno se preoblikovala u opreku Europe i Azije. Azija se tada poistovjećivala s islamom i Osmanskim Carstvom, no s vremenom je dobila i druge konotacije. Korijeni suvremene Europe u modernom prosvjetiteljstvu te opreke nisu nadvladali. Tu su, dakle, povijesni korijeni čitavog niza naših modernih koncepata, ali i naših suvremenih problema. Postoji direktna i vrlo važna veza između sjećanja i identiteta. Prema 'Pariškoj izjavi' upravo je zaborav prošlosti i negiranje duhovnog podrijetla Europe jedan do ključnih elemenata europske identitetske krize. Nije potreban doktorat iz psihologije da bi bilo očito zašto čovjek kojem je pamćenje oštećeno može iskusiti ozbiljne probleme s identifikacijom.
 
Slično tomu i društva koja nisu u stanju organizirati kolektivno sjećanje na vlastitu prošlost riskiraju ozbiljnu identitetsku krizu. Prema shvaćanju potpisnika 'Pariške izjave', upravo se to događa današnjoj Europi. Zanemari li se srednjovjekovlje kao izvorište europske civilizacije moderno društvo riskira svjesno izbrisati podrijetlo niza institucija i dostignuća koja danas ne samo da smatramo "dobrim europskim proizvodima“ već i stoljećima oblikuju naše društvo. Neka od njih su brojne socijalne institucije, sustav zdravstvene zaštite, sveučilišta, znanost...
 
Upravo europskoj sveučilišnoj odnosno intelektualnoj eliti potpisnici predbacuju odbacivanje kritičkog mišljenja koje je “zamijenilo budalasto odbacivanje prošlosti“. Tijekom posljednjih desetljeća 20. stoljeća došlo je do preobrazbe dijela akademskog svijeta, koje se znatnim dijelom može opisati semantičkom doskočicom prema kojoj je „kritičko mišljenje“ kojim se tako često diče sveučilišne elite zamijenjeno „kritičkom teorijom“. Ta teorija, proizišla iz marksističke društvene teorije tzv. Frankfurtske škole, postala je spoznajnom podlogom niza društvenih znanosti. Prema shvaćanju dijela potpisnika 'Izjave' upravo je tzv. kritička teorija nakon propasti komunizma kao utjelovljenja marksističke društvene i ekonomske teorije dopustila prelijevanja marksističke kritike na područja znanosti i kulture.
 
Miješanje tog „novog vala“ marksizma s postmodernim epistemološkim relativizmom oblikovanim među angažiranima francuskim intelektualcima stvorilo je nezdravu smjesu ispraznih teorija koje su u drugoj polovici 20. st. doprinijele podrivanju povjerenja u tradicionalne institucije zapadnih društava poput države ili obitelji. Prema potpisnicima 'Pariške izjave', te teorije i danas pustoše ponajprije područje društvenih i humanističkih znanosti.
 

Trpimir Vedriš, docent na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta, https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/svijet/clanak/id/524670/ugledni-domaci-povjesnicar-o-alarmantnom-dokumentu-europskih-intelektualaca-presucenom-u-hrvatskoj-pariska-izjava-upozorava-da-islam-kolonizira-europu

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Mogu li rukometaši do zlata?

Nedjelja, 21/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1103 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević