Get Adobe Flash player
Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

Da imam Plenkovićevu moć, za sve one koji dolijeću s Marsa postavio bih...

ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

Gospodarski pojas su proglasile gotove sve države članice...

Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

Opasne tendencije iskrivljavanja povijesti i istine o...

Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

Možda maksimirska krtica ima veze s bleiburškom očišćenom...

SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

Hrvatska je jedina država koja potiče krivotvorenje...

  • Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

    Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

    utorak, 16. siječnja 2018. 16:51
  • ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

    ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:43
  • Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

    Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:40
  • Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

    Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:35
  • SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

    SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:13

Demografsko stanje, prognoze i traženje izlaska iz krize Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema

 

 
Već počektom srpnja ove godine razaslana je prethodna najava i poziv za sudjelovanje na znanstvenom skupu u Đakovu koji će se održati 1. prosinca ove godine. Kao organizaotori skupa navedeni su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu, Osijeku i Požegi te Centar HAZU-a u Vinkovcima, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Institut Ivo Pilar: Područni odbor Vukovar. U Programsko-organizacijskom odboru navedeno je 5 akademika, jedan rektor sveučilišta i pet sveučilišnih profesora. Svi odreda poznati hrvatskoj javnosti.
Skup je dobio visoko pokroviteljstvo predsjednice države gospođe Kolinde Grabar-Kitarović uz pokroviteljstvo Ministarstva za demografiju,obitelj, mlade i socijalnu politiku i ministrice gospođe Nade Murganić, nadbiskupije Đakovačko- osječke i biskupije Požeške te supokrovitelja županija: Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Poežško-slavonske i Virovitičko-podravske. Medijski pokrovitelj: Glas Slavonije, Osijek.
 
U prethodnoj najavi skupa organizatori su naveli zbog čega i radi čega smatraju potrebu znanstvenog skupa: "Više je puta i na različite načine govoreno o demografskoj situaciji u Hrvatskoj, posebice Istočnoj Hrvatskoj. Ove razmjere nitko od nas nije očekivao. "Što se to događa i postoje li mogućnosti promjene tih procesa? Što svaka institucija i svi zajedno trebamo i možemo  odmah a što trebamo dugotrajno činiti? Brojna su pitanja koja sve nas zaokupljaju. Stoga predlažemo održavanje  znanstvenog skupa po nazivom: Kuda ide istočna Hrvatska: Slavonija, Baranja i zapadni Srijem? Demografsko stanje, prognoze i prijedlozi oporavka."
 
Organizator je u pozivu pobrojao i sve kojima je poziv za sudjelovanje upućen: županima svih 5 slavonskih županija
1. Osiječko – baranjska;
2. Vukovarsko – srijemska;
3. Brodsko – posavska;
4. Požeško – slavonska;
5. Virovitičko – podravska
s očekivanjem da osobno uzmu aktivnog udjela i kompetentnim osobama u županijskoj strukturi zatraže opis situacije i što se poduzima da se nadiđu teškoće.
"Isto tako poziv upućujemo gradonačelnicima svih gradova pet naših županija da također uzmu udjela bilo osobno bilo da prijave osobe koje su kompetentne iznijeti situaciju i opisati što se i koliko dugo poduzima, koliko je uloženo i kakvi su rezultati. Ta razmjena će svima pomoći da dođemo do novih ideja i da se možda vrati tračak optimizma. Dobro su došle i preslike odluka. Dopis je poslan slijedećim gradovima:
 
1. Osijek; 2. Slavonski Brod; 3. Vukovar; 4. Vinkovci; 5. Đakovo; 6. Požega 7. Virovitica; 8. Orahovica; 9. Našice; 10. Valpovo; 11. Belišće; 12. Nova Gradiška; 13.  Otok; 14. Beli Manastir; 15. Ilok; 16.  Kutjevo; 17. Lipik; 18. Pleternica; 19. Slatina; 20. Županja; 21. Donji Miholjac; 22. Pakrac.
Na poseban način su pozvani: mons. dr. sc. Đuro Hranić, nadbiskup i metropolita đakovačko-osječki; mons. dr. sc. Antun Škvorčević, biskup požeški.
Napominjemo da su upravo slavonski biskupi objavili zapaženu korizmenu poslanicu s ovom tematikom: Siromaštvo i demografsko stanje u Slavoniji, Baranji i Srijemu, Đakovo – Požega, 2016.
 
Na suradnju i sudjelovanje pozvani su:
1. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, ministrica Nada Murganić;
2. Ministarstvo regionalnog razvoja: ministrica Gabrijela Žalac;
3. Ministarstvo poljoprivrede, ministar Tomislav Tolušić;
4. Ministarstvo znanosti, ministrica Blaženka Divjak;
5. Ministarstvo financija, ministar Zdravko Marić;
6. Ministarstvo gospodarstva, ministrica  Martina Dalić."
 
Poziv su potpisali:
Prof. dr. sc. Pero Aračić                                         akademik Franjo Šanjek, v.r. upravitelj Zavoda                                                     voditelj Zavoda
U Đakovu, 1. lipnja 2017.
 
Predavači od formata
 
Predavači koji su prihvatili sudjelovanje na skupu poslane su teme. Ostavljena im je sloboda iznošenja prijedloga. Poslane su im i sve informacije potrebne za uredno odvijanje skupa. Obzirom na aktualnost tema, broj, važnost i autoritet pozvanih sudjelovatelja sastanka, vjerojatno su i okorjeli predavači osjetili određenu napetost. Skup je, uobičajeno počeo  u 9 sati po hrvatskom vremenu, to jest u 9.30. Nikoga to nije previše iznenadilo ali bilo je vidljivo da prof. Peri Aračiću, glavim ravnateljem skupa, nije bilo lako pri srcu što zbog kašnjenja što zbog neočekivano, relativno slabog odaziva pozvanih. Ne mali broj pozvanih, koji su davno mogli u svoj kalendar unijeti datum održavanja skupa, nije odjavio svoj dolazak i sudjelovanje.
 
Kad se među nazočnima proširila informacija o 69-oj sjednici Vlade u Osijeku, moglo se pretpostaviti da su pozvani iz ministarstava prioritet dali sjednici Vlade koja je u zadnje vrijeme posebno prozivana zbog velikog broja ljudi koji iseljavaju iz svih županija a među svim županijama, čini se, najteže je pogođena upravo Osječko-baranjska.
 
Na Vladinoj tiskovnoj konferenciji za medije, održanoj po završetku 69.  sjednice Vlade u Osijeku, predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je prošle godine na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera održana prva sjednica Savjeta Vlade za Slavoniju, Baranju i Srijem, a da su na 69-oj sjednici Vlade, na istom mjestu potpisani brojni ugovori između različitih gradova i općina i lokalnih agencija i tijela središnjih razina vlasti u ukupnom iznosu od preko dvije milijarde kuna.
 
Brojni izostanci
 
Prof. Pero Aračić, koji je, izgleda preuzeo na sebe glavnu odgovornost za organizaciju Skupa, ipak nije mogao sjednicom Vlade opravdati izostanak svećenika i drugih, koji su svjesni teških posljedica iseljavanja brojnih stanovnika Istočne Hrvatske. Moguće objašnjenje vjerojatno je prava poplava informacija i komentara o iseljavanju iz Istočne Hrvatske. Vjerojatno se mnogim pozvanim  činilo da na znanstvenom skupu ne će čuti ništa što već nisu saznali iz medija i vidjeli svojim očima. Možda su ljudi, već umorni od alarmantnih priča o iseljavanju, povjerovali da ne mogu ništa učiniti za zaustavljanje iseljavanja. Za iseljavanje, uobičajeno, parlamentarna oporba proziva Vladu a u medijima novinari i ini prozivaju nedefinirane "političke elite". Nakon što je ljudima već postala dosadna kovanica "uhljebi",  dosadila im je i kovanica "političke elite" navodno jedini i isključivi krivci za iseljavanje koje pogađa cijelu Hrvatsku a ne samo Istočnu Hrvatsku.
 
Međutim, kad su predavači, njih šestorica, pet demografa i jedan povjesničar (akademkinja Alica Wertheimer-Baletić, prof. dr. sc. Anđelko Akrap, izv. prof. dr. sc. Nenad Pokos/ izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić, izv. prof. dr. sc. Dražen Živić, doc. dr. sc. Krešimir Ivanda, prof. dr. sc. Josip Jurčević) predstavili sadašnje stanje u Istočnoj Slavoniji i u cijeloj Hrvatskoj, neke od nazočnih od iznesenih podataka i ocjena sadašnjeg stanja, zaboljela je glava. Depopulacija i starenje stanovništva u Hrvatskoj, depopulacijski procesi u Istočnoj Hrvatskoj, prirodno kretanje stanovništva Istočne Hrvatske 1971. – 2016., ljudski i demografski gubitci te materijalna ratna šteta u istočnoj Hrvatskoj u Domovinskom ratu kao odrednice depopulacije i demografskoj izumiranja, demogratski trendovi u gradovima Slavonije i povijesni čimbenici depopulacije istočne Hrvatske, teme koje su obradili predavači, bile su uvjerljive analize, koje su na slušatelje imale učinak paralize.
 
Iseljenici, useljenici, raseljenici…
 
Nakon svega što su čuli, slušatelji su mogli eventualno osporavati tek neke od iznesenih podataka jer nekih od usvojeni zakona onemogućavaju dobivanje točnih podataka o broju iseljenih, useljenih i raseljenih širom Hrvatske. (Zakon o prebivalištu i boravištu, Zakon o osobnoj iskaznici, Zakon strancim, a Zakon o registru birača i Zakon o popisu birača...). Niz zakona, usvojenih uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju i kasnije stvarno onemogućuju dobivanje točnijeg  broja iseljenika ali i broja useljenika i raseljenika. Uzalud je bivši ministar unutarnjih poslova slao policajce da obijaju pragove i provjeravaju tko gdje živi privremeno ili stalno. Vrlo su varljivi i podatci o broju useljenih stranaca ali i azilanata jer i azilanti lutaju Hrvatskom. Bivši ministar Arsen Bauk, kako su objavili mediji, hvalio se s 450 tisuća otpisanih birača.
 
U drugom dijelu skupa od predavača (izv. prof. dr. sc. Gordan Črpić, prof. dr. sc. Pero Aračić, izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, mr. sc. Branko Barbić, izv. prof. ddr. sc. Ivica Šola, doc. dr. sc. Stjepan Šterc) očekivalo se barem pokušaje odgovora na pitanja u svezi sa mogućim zaustavljanjem iseljavanja, useljavanja iseljenika i njihovih potomaka, integracije useljenika, politika i zakona za  demograski razvitak u funkciji raazvitka gospodarstva, nacionalne sigurnosti i očuvanja hrvatskog karaktera države.
 
Nijemci imali više djece od slavonskih Hrvata
 
Kakvi su procesi s obzirom na vrjednote braka, obitelji i željene djece u Hrvata, pitanje je na koje ne može dati tek bolji gospodarski razvitak i bolje opće okolnosti života hrvatskih obitelji. Zašto je njemačka seljačka obitelj imala brojno potomstvo dok je istovremeno slavonsko-srijemski seljak ostajao tek na jedno ili dvoje djece. Što čini Crkva za brak i obitelj i što bi se moglo i trebalo mijenjati, pitanje je s kojim se treba suočiti Crkva. Kako gleda Crkva na fenomen dugogodišnjeg zajedničkog života mladića i djevojaka bez preuzetih obveza braka i rađanja djece. Da bi se netko takvog stanja trebao sramit ili čak osjećati grižnju savjesti, ne usude se, izgleda, reći ni svećenici.
 
Obitelj i tržište rada u svjetlu načela socijalnog nauka Crkve, svakako je tema koju je predavač temeljito pripremio i predstavio ali se na kraju čini da je tržište koje bi odgovaralo vodilo računa o socijalnom nauku Crkve, utopija. Vremena kad je netko imao siguran posao na neodređeno i u svojoj struci, prošla su, po svemu sudeći, nepovratno. Sve je više poslova na određeno. Sve je više nesigurnosti trajanja zaposlenosti i sve je više pritisaka ne samo za mijenjanje poslova i struke nego i selidbe iz mjesta u mjesto već prema raspoloživosti mogućnosti zaposlenja.
 
Unija nema zajedničku useljeničku politiku
 
Dio odgovora za mogućnost demograske obnove i razvitka svakako bi mogla dati cjelovata hrvatska useljenička politika. Zajedničke usljeničke politike Europska unija nema. Načelom supsidijarnosti, odgovornost je Hrvatske za izradu svoje  cjelovite useljeničke politike. Hrvatska treba odrediti koju vrstu useljenika treba, u kojem broju treba useljenike i koliko sredstava osigurati za njihovu integraciju. Najgora je nepostojeća useljenička politika. Ona se ipak jednostavno događa kroz zakone koji proizvode neželjene učinke, ministarstva i druga središnja tijela državne uprave čije se nadležnosti poklapaju. Zbog toga je teško vidjeti tko je točno za što odogovoran i kako racionalnije koristiti sredstva državnog proračuna.
 
Iz medija pabirčimo informacije o još 1500 azilanata koje Hrvatska treba primiti, o 40 azilanata koje u Hrvatsku šalje Turska, o sabirnim centrima za azilante, o udrugama i trgovcima koje se bave useljavanjem i iseljavanjem koje država ne nadzire niti s njima surađuje. Država izgleda nije informirana da neke vjerske zajednice, u vlastitom interesu, useljavaju istovjerce koji pojačavaju dotične zajednice a  idu i prema stvaranju paralelnih društava i geta.
 
Od 1991. do 2017. može se uočiti da Hrvatska u usvajanju zakona i politika ide rakovim korakom. Od negdašnjeg ministarstva useljeništva i saborskog odbora za useljeništvo, danas postoji tek Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Davno je ukinut i prihvatni centar za povratnike iz hrvatskog iseljeništva i njihove potomke. Sada imamo centre za azilante.  Useljavanje i iseljavanje provode kojekakve udruge, trgovci ljudima i promučurni "poduzetnici" koji vabe sve one koji iz bilo kojih razloga žele iseliti. Pored visokoobrazovanih, na iseljavanje vabe stručnu radnu snagu ali i one koji se nadaju da će iseljavanjem zajedno s djecom moći živjeti od socijalane pomoći. Zavrbovane  iseljenike "poduzetnici" dalje iznajmljuju Nijemacima, Austrijancima... ali i poduzetnicima i gastarbeiterima koji imaju svoja poduzeća. "Poduzetnici" se oglašavaju i na Hrvatskom radiju.
 
Dopisno glasovanje
 
Ulaskom u Europsku uniju, na prvoj liniji promicanja i obrane nacionalni interesa nije više hrvatski državni sabor najmoćnija nacionalna institucija nego vlada kojoj Sabor daje svoja obvezujuća mišljenja. Temeljem principa supsidijarnosti Vlada i Sabor su odgovorni za donošenje politika i zakona. Događa se i događalo se da se Hrvatskoj nameću politike i zakoni jer to tobože traži Bruxelles kao npr. izborno zakonodavstvo. Bivši ministar uprave Arsen Bauk, u raspravi o Zakonu o prebivalištu, potvrdio je da nitko iz Bruxellesa nije tražio reduciranje broja zastupnika 11. izborne jedinice. Uoči ulaska Hrvatske u EU SDP-ova koalicija iznudila unošenje u Ustav odredbu o reduciranju broja zastupnika 11. izborne jedinice (državljani koji imaju stalno boravište tzv. prebivalište izvan granica današnje Hrvatske) na samo tri zastupnika i to razmjernim sustavom čime su i ta tri mandate fragmentirana te time bez ikakve stvarne snage. Posljedično, to biračko tijelo više nije moguće motivirati na veće sudjelovanje na izborima te je i priča o dopisnom glasovanju potpuno šuplja. Ako se i uvede dopisno glasovanje, ne će se povećati broj birača te izborne jedinice. Trebalo bi izmijeniti Ustav a za to vladajuća HDZ-ova koalicija nema dovoljan broj ruku - dvotrećinsku većinu.
 
Izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu,  hrvatsko iseljeništvo podijeljeno na iseljenike koji imaju statusi prava  hrvatskih iseljenika i drugih Hrvata koji taj status i prava nemaju jer su iselili s područja koje danas nisu u Republici Hrvatskoj. Jedinstvo hrvatskog naroda u iseljeništvu danas još uvijek počiva na hrvatskim katoličkim misijama koje ne prave razliku među pripadnicima hrvatskog naroda na temelju vremena i mjesta iseljenja.
 
Zakon o odnosu Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske koji je za uzor imao slovenski zakona za Slovence izvan Slovenije i srbijanski "Zakon za Srbe u dijaspori i regionu", uglavnom je preuzeo odredbe iz srbijanskog zakona. Nažalost, za razliku od Srbije koja aktivno potiče Srbe "u regionu" da uzmu besplatno srbijansko državljanstvo, Hrvatima se i dalje prodaje državljanstvo po cijeni koju mnoge obitelji (u Latinskoj Americi npr. ali i u Srbiji) ne mogu platiti. Iako u Zakonu o odnosima RH s Hrvatima izvan RH stoji član zakona koji određuje da će pripadnici hrvatskog naroda brže dobivati hrvatsko državljanstvo, iseljenici mogu potvrditi da Hrvati za državljanstvo moraju čekati čak i do dvije godine i da je za mnoge obitelji teško smoći novac za državljanstvo svih članova obitelji.
 
Iseljavanje nije izazvano isključivo niskim plaćama
 
Hrvatski mediji i bračno-obiteljska problematika - kakav ugođaj vrijednose stavove promiču i stvaraju, bila je tema koju je predavač obradio sugerirajući moguće odgovore na kojima se odmah može raditi. Iseljavanje  nije izazvano isključivo niskim plaćama. Činjenica je da mnogi iseljavaju iako u Hrvatkskoji imaju i krov i kruh i posao. U medijima se kao pametni i hrabri prestavljaju i oni koji traže kruha nad pogaču a ne znaju kamo idu i na što idu i nisu svjesni koliko gube niti pomišljaju da se možda ne će imati kamo vratiti kad se jednom budu odlučili na povratak. Netko je dobro primijetio da promećaj u Hrvatskoj nije izazvan isključivo niskim plaćama u pojedinim sektorima. Nezaposleni ne bi trebali glumiti gospodu i za njih male plaće prepuštati stranim radnicima. Vlada je bila prisiljena za iduću, 2018-u godinu odobriti 29 tisuća dozvola strancima.
 
Prognozu CIA-e o promjenama stanovništva  do 2050. prema kojoj bi u Hrvatskoj  2050. bilo 3,86 milijuna, zbunila Stjepana Šterca, poznatog hrvatskog demografa. "Ili CIA ne zna koliko je kod nas iseljavanje i prirodni pad stanovništva ili zna nešto što mi ne znamo jer toliko stanovnika mogli bismo imati samo uz intenzivnu imigraciju, a u zemlji koja nestaje prirodnim putem i iseljavanjem to bi rezultiralo zamjenom stanovništva" (Večernji list, 6. 12. 2017), pita Šterc uvjeren da je CIA optimistična. Štercovo pitanje je tek retoričko jer je njemu odavno poznata predvidivost "puzajuće zamjene stanovništva", termin koji je on sam skovao i kojim je ukazvao na mogući demografski razvoj stanovništva u Hrvatskoj.  Možda je u tom smislu  prognoza  o trostrukom povećanju muslimanskog stanovništva u više europskih zemalja do 2050. za Hrvatsku pesimistična tj. da se broj useljenika muslimana do 2050-e ne će skočiti tri puta.
 
"Trenutačno muslimani čine 1,6 posto stanovništva Hrvatske, a prema scenariju nulte migracije do 2050., njihov udjel mogao bi narasti na 1,8 posto. U slučaju scenarija srednje migracije, broj muslimana u Hrvatskoj narastao bi na dva posto, a u ekstremnom trećem scenariju, udio bi narastao na 2,1 posto." (Večernji list, 4. 12. 2017)
 
Treći hrvatski Bleiburg
 
S godinama će strani radnici moći dobiti status trajno nastanjenih stranaca te će temeljem hrvatskih zakona dovoditi članove svojih obitelji. Temeljem Zakona o državljanstvu, Zakona o strancima moći će ostvariti pravo na stalni boravak i državljanstvo. Temeljem Zakona o  azilu, pravo na spajanje obitelji do trećeg koljena imaju i azilanti a već iz tiska imamo informacije da brakove sklapaju i tražitelji azila koji su dobili supsidijarni azil.
 
Možemo li spriječiti Treći Bleiburg hrvatskog naroda? Damir Petrić, jedan od studentskih vođa Hrvatskoga proljeća, iseljavanje Hrvaata na koje ih je poticala bivša država, nazvao je drugim Bleiburgom. Hoće li ovaj novi val iseljavanja Hrvata postati trećim Bleiburgom, ovisi ipak i o svima nama. Imamo na raspolaganju malo medija ali od usta do usta, možemo prenositi poruku da  mnogi koji namjeravaju iseliti, idu protiv svojih dugoročnih interesa. Na isti način, povratnici mogu poticati poznate iz iseljeništva na povratak u Hrvatsku jer stvarno mnogi mogu u Hrvatskoj bolje živjeti nego u ne malom broju zemalja u kojima danas žive hrvatski iseljenici u siromašnim zemljama Latinske Amerike ali i umirovljenici u nekim zapadnim i prekooceanskim zemljama.
 
I na kraju, u svojoj relatino kratkoj povijesti od 1990., Hrvatska ima vrlo korisna iskustva. Još 1995. Hrvatski sabor je usvojio Nacionalni program demografskog razvitka koji je dobra okosnica za dobru cjelovitu hrvatsku useljeničku politiku. Već te godine u tom programu nalazi se zaustavljanje iseljavanja Hrvata iz BiH, razmještaj stanovništva u Hrvatskoj, useljenička politika bodovanjem, populacijska politika itd.
 
U jednom radnom danu, Znanstveni skup u Đakovu, sigurno nije mnogo toga moglo odraditi. Nije bilo dosta vremena za više pitanja ali  i manji broj pitanja koje su postavljena dao je korisne odgovore i prijedloge. A načeta su i pitanja i teme koje bi tek trebalo obraditi kao npr. fenomen jalovih momaka i cura koji ne ulaze u brakove i kad za to imaju sve preduvjete. Taj fenomen je vidljiv i u hrvatskim isljeničkim zajednicama  koje žive u urednim i gospodarski najrazvijenijim zemljama.
 
Rodilo se dijete, rodila mu se i nafaka, nekoć su vjerovali, a vjerojatno i sada vjeruju muslimani a katolici su vjerovali, a određen broj još uvijek vjeruje u Božju providnost pa se ni oni nisu bojali rađati više djece. Da su stari Hrvati čekali bolja vremena za rađanje djece, danas hrvatskog naroda ne bi bilo. A imali su snage i pameti za uspješnu integraciju pridošlica iz drugih zemalja. Mnogi od njih dali su veliki doprinos hrvatskoj naciji i njihova imena su upisana među velikanima hrvatskog naroda i nacije.
 
U Hrvatsku pristižu ne samo pridošlice s Istoka nego i sa Zapada, iz razvijenih europskih zemalja. I njihov broj s godinama raste. A može se računati da će se u Hrvatsku vratiti i određen broj Hrvata koji budu, radeći sa tuđina, štošta naučili. Čuo sam da je bivša država poticala iseljavnje pored radnika i neradnike i kriminalce. Nije svako zlo za zlo. S pravom hrvatski demografi upozoravaju na posljedice iseljavanja iz Hrvatske ali u pravu je i saborski zastupnik Stevo Culej koji ne prihvaća samo kukanje. "Kme-kme-kme, kmečite i jaučete...", dobacio je onima koji kukaju umjesto traženja i predlaganja rješavanja pitanja. Na 69. sjednici Vlade u Osijeku, Vlada je potpisala projeke u vrijednosti s više od dvije milijarde kuna istog dana kad se u Đakovu održavao Znanstveni skup. Vlada čini svoj dio posla, a znanstvenici i drugi imaju svoj dio odgovornosti.
 

Branko Barbić

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Slobodan Milošević je ubio Ivana Stambolića, a Aleksandar Vučić Olivera Ivanovića. Slažete li se?

Subota, 20/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 881 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević