Get Adobe Flash player
Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

Dokle "mudri" mudrovaše, dotle "ludi" Grad...

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

Ulice Gavrila Principa, Puniše Račića, Vukašina...

Dva brda – dva pogleda na probleme

Dva brda – dva pogleda na probleme

Predsjedničino ukazivanje na probleme traži dodatnu analizu i...

U Srbiji samo normalno nije moguće

U Srbiji samo normalno nije moguće

Hrvatsku se optužuje za vađenje organa!     Bolesna...

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

Sukob Hrvata i Srba nije izbio zbog jezika niti zbog vjere, već zbog...

  • Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    Plenković (ni)je dorastao izazovima!?

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:54
  • Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    Ulična srbizacija okupiranoga Vukovara

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:46
  • Dva brda – dva pogleda na probleme

    Dva brda – dva pogleda na probleme

    srijeda, 15. studenoga 2017. 16:38
  • U Srbiji samo normalno nije moguće

    U Srbiji samo normalno nije moguće

    ponedjeljak, 13. studenoga 2017. 15:50
  • Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    Toliko ljudi u Hrvatskoj koji ju ne vole!?

    četvrtak, 16. studenoga 2017. 13:48

Obmanjivanje javnosti o velikoj potpori birača Milanu koji "dela"

 
 
Milan Bandić u predizbornoj kampanji izbjegava javna sučeljavanja s ostalim kandidatima za gradonačelnika, a njegovu kandidaturu umjesto po zakonu minimalnih 5000 građana svojim je potpisom poduprlo 57.000 građana. Sve to pak ima za cilj da se psihološki u javnosti stvori dojam da M. Bandić u odnosu na sve ostale kandidate ima nadmoćnu potporu i nedostižnu većinu među biračima, te da su izbori tek puka formalnost pa birači drugih kandidata i nemaju razloga izlaziti na biračka mjesta i glasovati jer je već unaprijed odlučen i poznat pobjednik!
http://i227.photobucket.com/albums/dd162/bolegr/medmen.jpg
Zbog tog predizbornog psihološko-propagandnog trika i manipulacije javnošću, trebalo bi ustanoviti kolika je stvarna potpora birača koju kandidat Milan Bandić ima u Gradu Zagrebu za što su neusporedivo valjaniji i pouzdaniji pokazatelji i dokazi rezultati lokalnih  izbora za gradonačelnika Zagreba koji su održani 2013.g., nego ankete agencija za ispitivanje javnog mišljenja koje su se na mnogim dosadašnjim izborima pokazale i dokazale kao krajnje nevjerodostojne te kao da su im uloga i cilj formiranje javnog mišljenja, a ne njegovo metodološki i na reprezentativnom uzorku građana korektno istraživanje!
 
Izbori za gradonačelnika 2013. godine
 
Za izbore za gradonačelnika kojih je prvi krug održan 19. svibnja 2013. u birački popis u Gradu Zagrebu bilo je upisano 682.204 birača, a glasovalo je 301.297 birača odnosno 44,17 posto biračkoga tijela. Kandidat Milan Bandić dobio je 142.646 glasova, što je 47,30 posto od ukupnog broja birača koji su glasovali i 20,90 posto biračkoga tijela. Drugi po broju dobivenih glasova bio je kandidat Rajko Ostojić koji je dobio 68.475 glasova, što je 22,71 posto od ukupnog broja birača koji su glasovali i 10,30 posto biračkoga tijela.
 
Kako u prvom krugu izbora ni jedan kandidat nije dobio 50 % plus 1 glas od ukupnog broja birača koji su glasovali, u drugi su krug izbora kao prvi i drugi po broju dobivenih glasova ušli  kandidati Milan Bandić i Rajko Ostojić. U drugom pak izbornom krugu koji je održan 2. lipnja 2013. kandidat Milan  Bandić dobio je 170.216 glasova birača, što je 65,67 posto od ukupnog broja birača koji su glasovali i 24,95 posto biračkoga tijela. Protukandidat Rajko Ostojić  dobio je 83.903 glasa birača, što je 32,37 posto od ukupnog broja birača koji su glasovali i 12,29 posto biračkoga tijela.
 
Kao što se to iz prethodno navedenih rezultata izbora može vidjeti, Milan je Bandić  dobio znatno veći broj glasova birača nego ostali kandidati čak i zajedno i u prvom i u drugom izbornome krugu te ostvario uvjerljivu pobjedu. No, valjano mjerilo i pokazatelj političke potpore odnosno legitimiteta kojeg je na izborima ostvario pojedini kandidat nije primarno broj glasova koje je kandidat dobio u usporedbi s drugim kandidatima na izborima, nego postotak  glasova koje je dobio od ukupnog broja birača koji su za izbore  bili upisani u popis birača odnosno od biračkoga tijela.
 
Pa koliku je to političku potporu biračkoga tijela odnosno legitimitet u drugom krugu izbornoga nadmetanja dobio Milan Bandić? Kao što je to već prethodno navedeno u prikazu rezultata izbora, Milan Bandić dobio je političku potporu odnosno legitimitet 24,95 posto odnosno jedne četvrtine (1/4) biračkoga tijela. Što pak znači da je za Milana Bandića glasovao tek svaki četvrti birač upisan u popis birača Grada Zagreba, a da na svakog pojedinog od tih birača dolaze čak tri birača koji su aktivno i izravno glasovali protiv Milana Bandića dajući svoj glas njegovim izbornim protukandidatima, ili mu pasivno i neizravno nisu dali političku potporu i legitimitet na taj način da nisu izašli na biračka mjesta i glasovali. Što znači da mu je  od 682.204 punoljetna građanina Grada Zagreba koliko ih je ukupno tada bilo upisano u popis birača, svoj glas odnosno političku potporu i legitimitet dalo samo 170.216 građana!
 
Dakle, birači su takvim glasovanjem Milanu Bandiću dali vrlo skromnu, „tanku“ i utemeljeno se može reći mizernu političku potporu odnosno legitimitet. No, usprkos tome izborna je činjenica da je on dobio više glasova birača ne samo od svog protukandidata u drugom izbornom krugu Rajka Ostojića, nego i više glasova od svih gradonačelničkih kandidata zajedno! Dakle, Milan Bandić određenu političku potporu odnosno legitimitet  od 24,95 posto ili jedne četvrtine (1/4) biračkog tijela neprijeporno – ima, samo treba odrediti za kakav tip vladanja je takav i toliki legitimitet dostatan odnosno primjeren?
 
Autokratsko vladanje Zagrebom bez odgovarajućeg legitimiteta
 
Za autokratski tip vladanja u kome jedan čovjek a to je ovdje Milan Bandić; samovoljno, drsko i bahato odlučuje o svemu, svakome i svačemu, a upravo je tako do sada svih 17 godina Zagrebom i njegovim godišnjim proračunom od oko 6 i više milijardi kuna on vladao, političku potporu odnosno legitimitet birača potpuno je razvidno da dobio – nije! Takav autokratski tip vladanja (umjesto da to bude demokraciji primjerenije – upravljanje), ne bi bio legitiman i da je dobio glasove odnosno političku potporu čak i dvije trećine (2/3) biračkoga tijela. A Milan je Bandić kao što je to već prethodno navedeno, dobio na izborima tek mizernu jednu četvrtinu (1/4) biračkoga tijela, a usprkos tome Zagrebom vlada kao Kaligula s tim što u gradsku vijećnicu nije doveo konja nego metaforički svoga psa Rudija. No, pri tome se ne smije smetnuti s uma da Kaligula bez konja nije ništa manje društveno destruktivan, ekonomski poguban, moralno razoran te kulturno i civilizacijski neprihvatljiv od – Kaligule s konjem!
 
Što su Milanu Bandiću poručile  tri četvrtine (3/4) odnosno 75 posto biračkoga tijela izravno i aktivno svojim glasovanjem, ili pasivno i neizravno masovnim neizlaskom na biračka mjesta („prosvjednim neglasovanjem“)? Legitimitet od 25 posto (1/4) biračkoga tijela koji je na samoj granici demokratskog incidenta te političke i društvene groteske, daje Vam mandat, pravo i obvezu da se sâm vladate demokratski, te da Gradom Zagrebom vladate samo i jedino demokratski! A ne kao do sada tijekom 17 godina kao sa svojom prćijom i feudalnim lenom, drsko i bahato voluntaristički, autokratski te u mnogim elementima i autoritarno!
 
Izborna strategija lažne nadmoći među biračima
 
Na temelju prethodno iznesenih egzaktnih i valjanih podataka o rezultatima lokalnih izbora u Zagrebu 2013., može se utemeljeno zaključiti da je izborna strategija Milana Bandića u vidu ignoriranja i podcjenjivanja ostalih kandidata za gradonačelnika te stvaranje dojma u javnosti o nadmoćnoj političkoj potpori koju navodno ima u biračkome tijelu tek vulgaran promidžbeni i psihološki trik, koji  se rasplinuo kao mjehur od sapunice kada je sučeljen s izvornim izbornim rezultatima koji su za razliku od anketa  jedini vjerodostojan pokazatelj i dokaz stvarne te i više nego skromne političke potpore koju Milan Bandić ima među biračima odnosno u biračkome tijelu Grada Zagreba! Ujedno su to i upute, smjernice i poziv na izborni aktivizam, društvenu odgovornost, izlazak na izbore i put kojim se može demistificirati odnosno ogoliti do istine mit o navodno velikoj političkoj potpori koju među biračima u Gradu Zagrebu ima Milan Bandić!
 
U prvom je krugu izbora za gradonačelnika Zagreba 2013. Milan Bandić dobio 142.646 glasova birača odnosno 20,90 posto biračkoga tijela, a u drugom krugu istih izbora dobio je 170.216 glasova birača odnosno 24,90 posto biračkoga tijela. U popisu birača za predstojeće lokalne izbore u Gradu Zagrebu koji će se održati 21. svibnja 2017. upisano je 691.788 birača. Što znači ako simuliramo usporedbu s brojem glasova koje je Milan Bandić dobio u prvom krugu izbora 2013. a to je 142.646 glasova birača, te u drugom krugu istih izbora kada je dobio 170.216 glasova, da je u prvom krugu izbora 21. svibnja 2017. potrebno da jedan kandidat(kinja) dobije najmanje 142.647 glasova odnosno 20,61 posto biračkoga tijela a da bi hipotetski u odnosu na Bandićev rezultat iz 2013. hipotetski mogao biti ispred njega po broju dobivenih glasova birača.
 
U drugom pak hipotetičkom krugu mjesnih izbora u Gradu Zagrebu 4. lipnja 2017., protukandidat Milana Bandića u odnosu na rezultate izbora 2013. morao bi dobiti najmanje 170.217 glasova birača odnosno 24,60 posto biračkoga tijela da bi nadmašio Bandićev broj glasova koje je dobio na izborima 2013., te u tako simuliranom modelu izbornog nadmetanja postao gradonačelnikom Grada Zagreba.
 
Izborni aktivizam je realno moguć i uspješno ostvariv
 
U vremenu društvenih mreža a ne samo mobitela, sms-a i portala, potpuno je realno i apsolutno moguće da se na relativno površinom malom području kao što je to Grad Zagreb, hipotetički potrebnih  170.217 birača u drugom izbornom krugu čak i bez stranačke infrastrukture i udruga civilnoga društva samoorganiziraju, koordiniraju, sinkroniziraju te svi glasuju za zajedničkog  kandidata. Te i na tako aktivistički i samoorganizirajući način izaberu građan(ku)ina, demokrat(a)kinju i humanist(a)kinju za nov(u)og gradonačelni(cu)ka Grada Zagreba!
 
No, kada uz sve prethodno navedena suvremena komunikacijska sredstva i medije postoje i organizirana  infrastruktura i logistika političkih stranaka i udruga civilnog društva, taj cilj da se na predstojećim izborima ne izabere dosadašnji gradonačelnik je i više nego realan, moguć i ostvariv! Potrebno je samo i jedino da se građani Zagreba koji su ujedno i birači sučele s apsolutnom istinom da su  im kvaliteta života, komunalni standard i životna perspektiva djece samo i jedino u njihovim rukama, te da sami suvereno i demokratski o tome odlučuju na biračkim mjestima 21. svibnja 2017. ili u drugom krugu 4. lipnja 2017.; zaokružujući na biračkim listićima ime kandidat(a)kinje koji osjeća i razlikuje vrijeme Kaligule i barbarstva, od vremena demokracije i humanizma!
 

Lovel Franić

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Četvrtak, 23/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 909 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević