Get Adobe Flash player
Lignja nam mozak friga

Lignja nam mozak friga

Josipović bi trebao znati da su partizani pobili za i nakon Drugoga...

Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

Američke intervencije i promašeni ratovi na Istoku stvorili su...

Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

Plenković na izborima pobijedio Milinovića i izgubio od HDZ-a iz svibnja...

Jedva čekam da SDP dođe na vlast

Jedva čekam da SDP dođe na vlast

Pa da više ne bude korupcije, "ustaša" i...

Papa sluša četničke koljače

Papa sluša četničke koljače

Razočaravajući postupak Petrova...

  • Lignja nam mozak friga

    Lignja nam mozak friga

    srijeda, 20. ožujka 2019. 15:09
  • Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

    Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:58
  • Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

    Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:55
  • Jedva čekam da SDP dođe na vlast

    Jedva čekam da SDP dođe na vlast

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:50
  • Papa sluša četničke koljače

    Papa sluša četničke koljače

    četvrtak, 21. ožujka 2019. 12:14

Josipović bi trebao znati da su partizani pobili za i nakon Drugoga svjetskog rata najviše katoličkih svećenika

 
 
Dao je Ivo Josipović veliki intervju VL-u 16. 3. 2019. pod naslovom „Porazno je da imamo mise za ustaške zločince, a za partizane nikad nisu služene“. Bio je to očito njihov zajednički propagandni povratnički potez. Ta vraća se lignja, po tko zna koji puta, u Partiju. Ovoga puta ne više sam - jadnome Esdepeju sada u miraz donosi cijelu jednu stranku, od jedno, ako nisam pretjerao, nekoliko članova. Svašta je on u intervjuu napričao, ali držat ću se, „k'o pijan plota“, naslova u VL-u pa se osvrnuti na navode iz njega. Uostalom i Bezgrješnjaku se učinilo najvažnijim kako to najbolje ocrtava Josipovićev povratak u Partiju, koje darove joj nosi.
http://demokracija.eu/media/k2/items/cache/22c02097e4438bd2f2f3fe4a6a3ab0e1_XL.jpg
„…Crkva se, zajedno s desnicom odlučila za ustašofiliju i revizionizam. Porazno je da imamo mise za ustaške zločince. Nisam čuo da je ikada održana misa za neke od poginulih partizana, čak ni za svećenike koji su sudjelovali u NOB-u“, kaže gosp. profesor, pored ostaloga, na tu temu. Ne znam odakle mu zaključak kako se Crkva, zajedno s desnicom, „odlučila za ustašofiliju i revizionizam“. Ako je, primjerice, služenje mise nad Barbarinim rovom, služenje mise nad kilometarskim tenkovskim opkopima u Teznom za koje je po „specifičnoj gustoći“ umorenih vojnika i civila po metru kubnom izračunato kako ih je tamo preko dvadeset tisuća, u Kočevskom Rogu, u Macelju, nad jamom Jazovka, u Gračanima, u dvorištu Pedagoškog fakulteta u centru Zagreba i na još tisuće znanih i neznanih grobišta u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Vojvodini… a sve poslije rata, po profesorskom mišljenju “ustašofilija“, onda ostajem i bez riječi i bez teksta. Pritom sam siguran kako se g. profesor iz prve, partizanske, ruke  o tome mogao precizno, odavno, informirati, ali bilo je vjerojatno po onoj: „šut', šut' nikom ne govori“. Inače misa pred Barbarinim rovom najmanje je što žrtve zaslužuju, važnije je sjećanje, a prije svega zaslužuju istinu. Sve, samo to ne. Priznati nikako, pa ni danas, ni ubuduće.
 
Josipović je politički prevarant
 
Najprije malo o „revizionizmu“. Za komuniste svih „fela“, boljševike, staljiniste, „samoupravne“, za ljevičare uopće, pa i za suvremene, rasprostranjene, vladajuće, od Moskve, Berlina, Pariza, Bruxellesa, preko Vatikana do New Yorka, „revizionizam“ je ključni pojam, plus „linija“. Kad spomenu jednu od te dvije ključne riječi već su se uhvatili za pištolj. Ali on je služio uglavnom za unutar partijske obračune, Crkva i ostalo društvo bili su niža kategorija neprijatelja. Obični neprijatelji, klasni i ini, u njih se smjelo pucati i propagandno i stvarno i bez trica i kučina o „revizionizmu“. Crkva, dakako, u komunističkom smislu toga pojma ne može svjetovno (pača se u povijest) biti „revizionistička“, osim ako ju Josipović ne bi u Partiju, ali novoljevičari staroga kova proširili su metode svojih unutarpartijskih obračuna na cijelo društvo, proširili optužnicu i za „revizionizam“. Mogli smo sve reći jednom rečenicom: optužba Crkve za „revizionizam“, čisti je staljinizam, u nepatvorenom obliku, a kad mu se doda još i „ustašofilije“ dolazimo do njegova idealnoga tipa i to u ožujku 2019.
 
Ako se pak pažljivije pogleda Josipović je ustvari revizionist, već se preko nekoliko puta „revidirao“, revidirao svoje partijske i nepartijske putove. Njegov je pak revizionizam služio za sluđivanje običnog partijskog članstva, javnosti, potencijalnih glasača kako bi se dočepao vlasti, te spada u tzv. taktiku. Svjetovno, nepartijski, rečeno Josipović je jedan obični politički prevarant.
 
Stigli smo tako i do „mise za partizane“ „nikad služene“. Iznad ovo malo rečenice mnoštvo je pitanja, a kao prvo - što briga agnostika za misu. Drugo, možda bi „mise“ i bilo da, eto partizani, nisu do 1945. pobili 240 svećenika, a nakon svibnja 1945., kraja rata, još i više, još 263 svećenika te još 12 na služenju u JNA. Tko zna, možda bi se netko od njih još 1945. odvažio služiti im misu, da su ga ostavili na životu. Uostalom mogli su neke od ovih svećenika prije likvidacije natjerati da im još odsluži i misu. Tko zna, možda i jesu. Zna li Josipović da su partizani, kad ih već spominje, pobili za i nakon Drugoga svjetskog rata najviše svećenika, katoličkih dakako, u Europi uglavnom bez suda, a ako ga je i bilo bi je to ekspresni „sud“. Nakon što su partizani postali vlast, odnosno KPJ, optuživati Crkvu što joj nije, pored silnih progona, još „služila i mise“ vrhunac je beščašća. Uostalom Josipović kao agnostik vjerojatno ne zna kako je sastavni dio svake mise Božja ljubav, ljubav među ljudima, prijateljima i neprijateljima, te praštanje - utoliko je i svaka misa, recimo, u dvorištu Pedagoškog fakulteta u Zagrebu, nad jamom Jazovkom… misa za partizane - ubojice.
 
Inače CK KPJ služio je razne „crvene mise“, bezbroj „misa“, pa zašto barem jedna nije bila posvećena i pobijenim civilima, ženama, djeci, pa i neprijateljskim vojnicima likvidiranim bez suđenja. Zašto na njoj nije rečeno, „jesmo ih, kajemo se, ili se ne kajemo“ već se uglavnom šutjelo ili kao neki i danas, tvrdilo kako su svi likvidirani to i zaslužili, uključivo i načine usmrćivanja, te žalilo što ih se nije i više. Tako nama zbori naš bivši predsjednik države, razmnožavajući sad već mnoštvo guja uokolo. Kud on prođe tu guja mam raste. Nit' mu je do države, nit' do naroda. Ivo Josipović je inače „dupli“ sveučilišni profesor, na PF-u i na Muzičkoj akademiji, komponira, organizira (Zampi) na uvce svira klavir Miloradu Dodiku… rijetki su takvi na ZG sveučilištu, ako ih uopće ima. Ako su stavovi „duploga“ g. profesora ovakvi, kakvi li su i dokle li sežu oni iz  niže neoljevičarske i partijske strukture, onih neobrazovanijih i još rigidnijih. Ispod dna Jazovke?
 

Mato Dretvić Filakov

Američke intervencije i promašeni ratovi na Istoku stvorili su više vrsta problema

 
 
Kako nastaje mržnja? Odgovore možemo tražiti u Bibliji, ali i u psihijatriji i svode se uglavnom na zavist, ljubomoru, bahatost, porok, razmaženost i vlast čovjeka nad čovjekom koja nije dobrovoljna. Odatle i zločin i rat; odgovore i lijek nisu dali ni mudriji od mene, Fjodor Mihajlovič Dostojevski je čak zapao u ruski nacionalizam, a Henryk Sienkiewicz u kršćanstvu vidio jedinu nadu. Jedan od razloga zala može biti i odbijanje čovjeka da vidi istinu, da bude pravedan. Onaj tko se drži istine i tko je nediplomatski priopćava može biti "kamenovan" od ljudi koji će samo koji dan poslije misliti isto kao i kamenovani Stjepan od strane Pavla.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/97/SID_logo.png/723px-SID_logo.png
Aleksandar Solženjicin je napisao knjigu, koju zbog lijenosti nisam čitao, o Židovima u Rusiji. Ne ulazim u to je li knjiga istinita, samo napominjem da je doživio napadaje Ruske pravoslavne crkve, židovske zajednice, ruskih nacionalista i ruskih komunista. Ljudi ne trpe različitosti (pa ni one u mišljenju) i zbog vrlo malih odstupanja u liturgiji i teološkim pitanjima među raznim strujama kršćanstva ili islama može izbiti strašan sukob, pokolji kao Engleza nad Ircima ili Francuza katolika nad protestantima ili Nijemaca međusobno u strašnom Tridesetgodišnjem ratu.
 
Nacionalno biće Hrvata, Srba i Bošnjaka je definirano u XIII. stoljeću kada Srbi (sa državnom jezgrom u Sandžaku, danas muslimanskom) stvaraju nacionalnu crkvu i progone bogumilstvo, toliko često zapadno od Drine da je biskup Vrhbosanski (danas sarajevski) morao stolovati u Đakovu u strahu od raskolnika. Danas će Srbi svoju zlovolju prema Hrvatima "braniti" sa NDH, ali je činjenica da je potpuno isti pristup bio i prije 1918. godine, od prvih nacionalnih povijesti i programa Save Tekelije (mađarski Srbin) i Jovana Rajića (hrvatski Srbin iz Srijemskih Karlovaca gdje je nedavno srbijanska elita ponovila svoj šovinistički i maksimalistički program).
 
Nitko ne voli biti podložan, pa su Hrvati su mrzili Austriju iako su u okviru te države stvorili osnovne institucije, sveučilišta, jake gradove, škole, katastar, umjetnost i znanost na europskoj razini. Austrijska vanjska i unutarnja politika često su pune slabosti i pragmatizma, dugotrajna vlast prosječnoga Franje Josipa dodatno je oslabila monarhiju koju su masoni i Englezi nagrizali od 1848., a ruska vanjska politika smatrala konkurentom na Balkanu. Ruski panslavisti su htjeli dignuti Vojnu krajinu na ustanak, a da Talijani napadnu Austriju s mora. Dio te igre bio je i Eugen Kvaternik kojega su Rusi odbacili jer je njihove strateške partnere Talijane i Srbe smetala hrvatska ideja! Znamo koliko je ludo bilo među hrvatskim Srbima u Plaškom dizati ustanak. Antiaustrijanci su bili veliki Hrvati Ante Starčević i Kvaternik, ali i rusofili, anglofili, jugofili i (ili) srbofili Josip Juraj Strossmayer, Frano Supilo, Đuro Horvatović, Antonije Orešković i pokret srbokatolika u Dubrovniku.
 
Srbi baš ne ističu previše da je Pašićevu kćer uzeo jedan cavtatski srbofil, poznat iz Dubrovačke parobrodarske plovidbe. Možda mržnja među susjednim narodima ne bi bila toliko jaka da je namjesto tiranina Aleksandra vladao kulturni,umjereni i normalni Pavle Karađorđević. Mali narodi kao pijuni velikih sila nisu često svjesni realnosti, a realnost je i ta da se u Srbiji rehabilitira četnički pokret i čak naziva isti antifašistima, dočim Hrvatima ni komemoracija našim mrtvima i Sveta misa na Bleiburgu nije omogućena. Teško je u tim stvarima biti pametan, tko bi predvidio povratak ruske sile u velikom stilu, tihu infiltraciju kineske ekonomije (pa i u JI Europi) ili probleme koje danas imamo s natalitetom i iseljavanjem u slobodnoj Hrvatskoj gdje je očito za biznis i politiku plus imati crveni pedigre, po mogućnosti KOS, SID (nije spolna bolest), može i dobra stara UDBA. Ili da će problem izazivati tehnologija koja zarobljava um mladih banalnostima, a da će vlast kroz kurikul provoditi nasilje nad hrvatskim jezikom i poviješću.
 
Američke intervencije i promašeni ratovi na Istoku stvorili su više vrsti problema, od jačanja ruskog i kineskoga utjecaja, pa do napetosti u islamskim zajednicama na Zapadu gdje svjedočimo i terorizmu, kako arapskome, tako i domorodačkome. (Anders Breivik u Norveškoj, novozelanski manijak koji "pravda" svoje ubijanje nevinih ljudi smrću djevojčice u Skandinaviji!) Može li pojedinačni incident poremećene osobe dovesti do lanca nasilja i osveta? Tvrdim da može, i jedno samoubojstvo u Dubrovniku je pokrenulo cijeli niz drugih, tako da je mali Grad imao zadnjih mjeseci statistički "eksploziju" suicida nestabilnih osoba. Psihičke infekcije se šire kao požar u neuređenoj borovoj šumi; zato teoretičari urota vjerojatno imaju pravo, jer lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!
 

Teo Trostmann

Plenković na izborima pobijedio Milinovića i izgubio od HDZ-a iz svibnja 2017.!

 
 
U svim medijima nakon ličko-senjskih izbora dominirali su te upravo i „vrištali“ naslovi tipa „Plenković pobijedio Milinovića!“. No, je li na prijevremenim mjesnim i područnim izborima koji su održani  u nedjelju 10. ožujka 2019. predsjednik HDZ-a Andrej Plenković pobijedio samo župana ličko-senjskog  dr. Darka Milinovića, ili je ostvario i više izbornih „pobjeda“ te jedan „neodlučen“ rezultat ali to mediji ne percipiraju ili možda ipak percipiraju ali mu to ne će iz njima samo znanih razloga da priznaju? Pa pođimo redom od Ličko-senjske županije, preko gradova Ogulina i Iloka do Općine Davor gdje su u nedjelju 10. ožujka 2019. održani prijevremeni izbori za odgovarajuća predstavnička tijela područne i mjesne samouprave, da se analizom numeričkih podataka o izbornom procesu i njegovu ishodu ustvrdi koga i što je Andrej Plenković pobijedio,  „pobijedio“  i izborio „neodlučen“ ishod; te kako i zašto politički analitičari to ne prepoznaju a mediji ne objavljuju i ne slave?
http://respektkporodu.cz/wp-content/uploads/2018/05/Bezva_plenky-1000x288.jpeg
 
LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA: PODRUČNI IZBORI 2017. i 2019. GODINE
 
Na područnim izborima za vijećnike u Skupštini Ličko-senjske županije koji su održani 21. svibnja 2017. u popis birača bilo je upisano 44.696 birača (biračko tijelo), a glasovalo je 26.748 ili 59,84 posto birača. Kandidacijska lista HDZ-a kojoj je nositelj bio dr. Darko Milinović dobila je 14.045 glasova što je 55,30 posto od glasalih birača i 31,42 posto biračkoga tijela, i osvojila 18 od ukupno 31 vijećničkih mjesta u Skupštini županije. Druga je bila Kandidacijska lista grupe birača (KLGB) kojoj je nositelj bio predsjednik Hrvatske stranke prava Karlo Starčević koja je dobila 5.803 glasova što je 22,84 posto od glasalih birača i 12,98 posto biračkoga tijela, i osvojila sedam vijećničkih mjesta. Treća je bila Kandidacijska lista SDP-a kojoj je nositelj bio Tomislav Zrinski koja je dobila 2.654 glasova što je 10,45 posto od glasalih birača i 5,93 posto biračkoga tijela, i osvojila tri vijećnička mjesta. Na prijevremenim područnim izborima za vijećnike u Skupštini Ličko-senjske županije koji su održani 10. ožujka 2019.g. u popis birača bilo je upisano 43.217 birača, a glasovalo je 22.138 ili 51,23 posto birača.
 
Kandidacijska lista izborne koalicije HDZ, HSU, HSP AS, HSS, HBS kojoj je nositelj bio Marijan Kustić dobila je 7.631 glasova što je 35,42  posto od glasalih birača i 17,65 posto biračkoga tijela, i osvojila 13 vijećničkih mjesta. Druga je bila KLGB  nositelja liste dr. Darka Milinovića koja je dobila 4.402 glasova što je 20.43 posto od glasalih birača i 10,18 posto biračkoga tijela, i osvojila sedam vijećničkih mjesta. Treća je bila Kandidacijska lista HSP-a kojoj je nositelj bio Karlo Starčević koja je dobila 3.695 glasova što je 17,15 posto od glasalih birača i 8,54 posto biračkoga tijela, i osvojila šest vijećničkih mjesta.
 
GRAD OGULIN: MJESNI IZBORI 2017. i 2019. GODINE
 
Na mjesnim izborima za vijećnike u Gradskom vijeću Grada Ogulina koji su održani 21. svibnja 2017., u popis birača bilo je upisano 11.333 birača, a glasovalo je 5.953 ili 52,53 posto birača. Kandidacijska lista izborne koalicije HDZ, HSS, HSLS, HSU kojoj je nositelj bio Ivan Vučić dobila je 2.149 glasova što je 37,27 posto od glasalih birača i 18,96 posto biračkoga tijela, i osvojila osam od ukupno 17 vijećničkih mjesta u Gradskom vijeću. Druga je bila Kandidacijska lista izborne koalicije SDP, HNS LD kojoj je nositelj  bio Dalibor Domitrović koja je dobila 1.401 glasova što je 24,30 posto od glasalih birača i 14,oo posto biračkoga tijela, i osvojila pet vijećničkih mjesta. Treća je bila KLGB nositelja Željka Stipetića koja je dobila 816 glasova što je 14,15 posto od glasalih birača i 8,16 posto biračkoga tijela, i osvojila tri vijećnička mjesta.   
 
Na prijevremenim mjesnim izborima za vijećnike u Gradskom vijeću Grada Ogulina koji su održani 10. ožujka 2019., u popis birača bilo je upisano 11.099 birača, a glasovalo je 6.224 ili 56,08 posto birača.
Kandidacijska lista SDP-a kojoj je nositelj bio Dalibor Domitrović dobila je 2.861 glasova što je 46,75 posto od glasalih birača i 25,77 posto biračkoga tijela, i osvojila devet vijećničkih mjesta. Druga je bila Kandidacijska lista izborne koalicije HDZ,  HSLS, HSP, HSU nositelja Tomislava Lipoščaka koja je dobila 2.193 glasova što je 35,83 posto od glasalih birača i  19,75 posto biračkoga tijela, i osvojila šest vijećničkih mjesta. Treća  je bila Kandidacijska lista DSS-a  kojoj je nositelj bio Siniša Ljubojević koja je dobila  395 glasova što je 6,45 posto od glasalih birača i 3,55 posto biračkoga tijela, i osvojila jedno vijećničko mjesto.
 
GRAD ILOK: MJESNI IZBORI 2017. i 2019. GODINE
 
Na mjesnim izborima za vijećnike u Gradskom vijeću Grada Iloka koji su održani 21. svibnja 2017., u popis birača bilo je upisano 5.683 birača, a glasovalo je 2.787 ili 49,43 posto birača. Kandidacijska lista izborne koalicije HDZ, HSLS kojoj je nositelj bio Mladen Papak dobila je 800 glasova što je 29,64 posto od glasalih birača i 14,o7 posto biračkoga tijela, i osvojila pet od ukupno 15 vijećničkih mjesta u Gradskom vijeću.
 
Druga je bila KLGB nositeljice dr. Marine Budimir koja je dobila 787 glasova što je 29,15 posto od glasalih birača i 13,84 posto biračkoga tijela, i osvojila pet vijećničkih mjesta. Treća je bila Kandidacijska lista HSS-a kojoj je nositelj bio Zvonimir Dragun koja je dobila 504 glasova što je 18,67 posto od glasalih birača i 8,86 posto biračkoga tijela, i osvojila tri vijećnička mjesta. Na prijevremenim mjesnim izborima za vijećnike u Gradskom vijeću Grada Iloka koji su održani 10. ožujka 2019., u popis birača bilo je upisano 5.383 birača, a glasovalo je 2.471 ili 50,92 posto.
 
KLGB kojoj je nositeljica bila dr. Marina Budimir dobila je 1.408 glasova što je 52,09 posto od glasalih birača i 26,15 posto biračkoga tijela, i osvojila devet vijećničkih mjesta.  Druga je bila Kandidacijska lista izborne koalicije HDZ, HSLS kojoj je nositeljica bila Zrinka Čobanković koja je dobila 663 glasova što je 24,52 posto od glasalih birača i 12,31 posto biračkoga tijela, i osvojila četiri vijećnička mjesta. Treća je bila Kandidacijska lista izborne koalicije HSS, HKS kojoj je nositelj bio Zvonimir Dragun koja je dobila 268 glasova što je 9,91 posto od glasalih birača  i 4,97 posto biračkoga tijela, i osvojila jedno vijećničko mjesto.
 
OPĆINA DAVOR: MJESNI  IZBORI 2017. I 2019. GODINE
 
Na mjesnim izborima za vijećnike u Općinskom vijeću Općine Davor koji su održani 21. svibnja 2017., u popis birača bilo je upisano 2.399 birača, a glasovalo je 1.082 ili 46,10 posto. Kandidacijska lista HDZ-a kojoj je nositelj bio Đuro Anđelković dobila je 566 glasova što je 54,26  posto od glasalih birača i 23,59 posto biračkoga tijela, i osvojila sedam od ukupno 13 vijećničkih mjesta u Općinskom vijeću. Preostalih šest vijećničkih mjesta osvojila je Kandidacijska lista izborne koalicije HSS, SDP kojoj je nositelj bio Mario Olić, koja je dobila 477 glasova što je 45,73 posto od glasalih birača i 19,88 posto biračkoga tijela.
 
Na prijevremenim mjesnim izborima za vijećnike u Općinskom vijeću Općine Davor koji su održani 10. ožujka 2019., u popis birača bilo je upisano 2.328 birača, a glasovalo je 1.394 ili 58,52 posto. Kandidacijska lista HDZ-a kojoj je nositeljica bila Jasna Butumović dobila je 808 glasova što je 50,01 posto od glasalih birača i 34,70 posto biračkoga tijela, i osvojila sedam vijećničkih mjesta. Druga je bila KLGB nositeljice Lidije Brlić koja je dobila 365 glasova što je 26,62 posto od glasalih birača i 15,67 posto biračkoga tijela, i osvojila tri vijećnička mjesta. Treća je bila Kandidacijska lista izborne koalicije HSS, SDP koja je dobila 306 glasova što je 22,46 posto od glasalih birača i 13,14 posto biračkog tijela, i osvojila tri vijećnička mjesta.
 
RAŠČLAMBA I INTERPRETACIJA REZULTATA IZBORA
 
Na prijevremenim izborima 2019. za vijećnike u Skupštini  Ličko-senjske županije HDZ  je dobio 6.414  glasova ili 45,66  posto manje i izgubio pet vijećničkih mjesta, u odnosu na izborne rezultate koje je postigao na redovitim izborima koji su održani u svibnju 2017. godine. 
Na prijevremenim izborima 2019. za vijećnike u Gradskom vijeću Grada Ogulina HDZ-ova izborna koalicija dobila je 44 ili 2,04 glasova više, ali je izgubila dva vijećnička mjesta u predstavničkom tijelu u odnosu na izborne rezultate koje je postigla na redovitim izborima u svibnju 2017. jer je SDP dobio 1.460 ili 51,00 posto glasova više i osvojio četiri vijećnička mjesta više u odnosu na izbore održane 2017. godine!
 
Na prijevremenim izborima 2019. za vijećnike u Gradskom vijeću Grada Iloka HDZ-ova izborna koalicija dobila je 137 ili 17,12 posto glasova manje i izgubila jedno vijećničko mjesto, u odnosu na izborne rezultate koje je postigla na redovitim izborima u svibnju 2017. godine.
Na prijevremenim izborima  2019. za vijećnike u Općinskom vijeću Općine Davor  HDZ je dobio 808 ili 242 odnosno 42,75 posto glasova  više, ali je osvojio jednaku brojku od sedam vijećničkih mjesta kao i na redovitim izborima u svibnju 2017. godine.  
Političkom strategijom predsjednika  Andreja Plenkovića HDZ je izravno i neizravno  neizglasavanjem proračunâ izazvao zakonski obvezno raspuštanje redovitog saziva predstavničkog tijela navedenih jedinica područne i mjesne samouprave, i raspisivanje prijevremenih izbora. U vrijednosnoj analizi te i takve političke strategije predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića; valjan, značajan i pouzdan pokazatelj je usporedba s  rezultatima koje je HDZ postigao na redovitim izborima u svibnju 2017. godine. Komparacijom tih izbornih pokazatelja odnosno rezultata, vidi se da je HDZ predsjednika Andreja Plenkovića poražen u omjeru 0:3 od HDZ-a iz svibnja 2017. kada on nije bio njegov predsjednik! Naime, u Skupštini Ličko-senjske županije i gradskim vijećima gradova Ogulina i Iloka HDZ je izgubio ukupno osam vijećničkih mjesta u odnosu na ukupnu brojku vijećničkih mjesta u tim predstavničkim tijelima koju je bio osvojio na izborima u svibnju 2017., dok je na izborima za Općinsko vijeće Općine Davor rezultat „neodlučen“ jer je HDZ osvojio jednaku brojku vijećničkih mjesta kao i na izborima u svibnju 2017. godine.
 
U te četiri izborne jedinice zajedno HDZ je na izborima u svibnju 2017. dobio ukupno 17.560 glasova birača, a na izborima 10. ožujka 2019.g. dobio je u sve te četiri izborne jedinice ukupno 11.295 glasova birača što znači da je izgubio 6.265 ili 35,56 posto glasova, te je izgubio ukupno i osam vijećničkih mjesta u tim predstavničkim tijelima! Koliko su  pak kuna izgubili državni proračun odnosno porezni obveznici za troškove provedbe tih s motrišta demokracije suvišnih i nepotrebnih izbora moći će se točno izračunati a sigurno je to najmanje dva milijuna kuna, dok se stvarni a ne samo prijavljeni troškovi izborne kampanje ne će nikada ni saznati! No, potpuno je razvidno  da su se ti izbori  Andreju Plenkoviću i HDZ-u koji su ih isprovocirali, vratili i „razbili“ o glavu kao politički bumerang.
 
K tome, iz prethodno navedenih izbornih rezultata razvidno je da su u tom apsolutno neravnopravnom izbornom nadmetanju Andrej Plenković, HDZ i država udruženim „pothvatom“ pobijedili dr. Darka Milinovića, ali su u usporedbi s rezultatima koje je HDZ postigao na izborima koji su održani u svibnju 2017. Andrej Plenković i njegov HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi od strane birača! Kad bi HDZ bio demokratska politička stranka a Republika Hrvatska demokratska država, u Stranci bi se po univerzalno prihvaćenim demokratskim standardima tražila politička odgovornost predsjednika Andreja Plenkovića za nepotrebne prijevremene izbore i troškove poreznim obveznicima, izborni poraz i političku blamažu; a u javnosti bi se za to znalo i u medijima slobodno analiziralo, raspravljalo i kritiziralo!
 

Erih Lesjak

Anketa

Hoće li u Bleiburgu 18. svibnja 2019., na komemoraciji za pobijene Hrvate 1945. bez suđenja, biti više ili manje ljudi?

Utorak, 26/03/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 535 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević