Get Adobe Flash player

Održan 23. međunarodni znanstveni simpozij Vjera i šport

 
 
U organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu upriličen je, 19. i 20. listopada u velikoj dvorani Fakulteta, 23. međunarodni teološki simpozij, na temu „Vjera i sport“.
http://cdn.gospelherald.com/data/images/full/18963/usain-bolt.jpg
„Želimo i ove godine ostaviti trag u vremenu i u spoznajama koji našoj okolini mogu pridonijeti općem dobru, dijalogu Crkve u sebi, među vjernicima i onima koji to nisu, boljem razumijevanju i kvalitetnijem suživotu svih ljudi dobre volje. Vjera i sport u susretu – na prvi se pogled čini da je u našem vremenu došlo ne samo do susreta, nego do zamjena uloga vjere i sporta. Sport se afirmirao kao totalno iskustvo, koje zaslužuje apsolutno prvenstvo, ne samo u medijima, općem mnijenju, nego zaslužuje svoje simbole, rituale, svećenike, idole i svoje vjernike. Sličnosti između religije i sporta sežu u davninu. Sport je otpočetka bio stavljen na kušnju da se događa ne tek kao profana zabava, nego kao sakralni čin. Naime, začetak je sporta u igri, a u igri i religija pronalazi svoja vrela. Stoga, sport i religija susreću se otpočetka, njihov je povijesni hod zacijelo različit, ali oboje u sebi nose tragove minulog svijeta iz kojeg su poniknuli“, kazao je prodekan izv. prof. Ivica Žižić. „Prije svega vjera je pozvana da taj suodnos naglasi i da ga na svoj način još više oživi, no i sport želi vidjeti čovjeka u tom cjelovitom suodnosu pa zaista vrijedi izreka „Mens sana in corpore sano“, kazao je mons. Marin Barišić zaključivši da je sport važna dimenzija u životu čovjeka.
 
Nadahnjujući se na gledištu pape Franje prema kojem je sport metafora života, postavlja se pitanje: koji su odnosi između vjere i sporta? Postoje li područja i ograničenja toj sinergiji? Sport može biti ključan za odgoj, jer omogućuje onome tko ga prakticira, osobito mladima, ali ne samo mladima, da se otvore događaju života, da kušaju prijeći granice, susrećući se s protivnikom na istoj razini, dajući više od sebe, otvarajući se, na neki način, onostranome. Sport ima moć poučavanja u pozitivnim vrijednostima; on obogaćuje življenje. Svaki od nas koji igramo, poučavamo, organiziramo i podupiremo sport, može se preobraziti preko sporta kao i da preobrazuje druge putem sporta. No postoje li preduvjeti da se to ostvari? Jesu li nužna načela na kojima se valja nadahnjivati? Može li vjera osvjetlati sport? I koji su odrazi na području odgoja? O tim pitanjima prigode za razmišljanje i svjedočenje ne manjkaju: sport je 'askesis', asketsko iskustvo, odnosno, djelovanje preobrazbe tijela i duha; sport je 'paideia', odnosno, opći odgoj; sport je put odgoja koji se ne temelji na uvođenju, nego na 'e-ducere', izvlačenju onoga što u osobi postoji; sport je natjecanje u kojem 'cum petere' znači zajedničko traganje za ciljem.
 
Na temu „Sjetimo se da smo igračke, šport u teološkoj perspektivi“ izlagao je prof. dr. sc. Lincoln Harvey (St Mellitus College, London, Ujedinjeno Kraljevstvo) u svome je predavanju govorio o stvaranju ni iz čega, o ne postajanju potrebe za smislenim stvorenjem, o sportu kao nepotrebnoj ali smislenoj aktivnosti. Zaključio je kako sport nalikuje bogoštovlju ali nije bogoštovni čin, protivno važećim strujanjima u teologiji sporta, a u skladu s povijesti crkvenoga učenja u njezinoj kritici prema poganskim utjecajima. To je, naprotiv, autoreferentni čin izdvojen od doksološke prakse. Naravno, srodnost je očita jer oboje izražavaju tko smo. No sport, da tako kažemo, nije usmjeren k zajedništvu s Bogom. To je drukčija komemoracija od one koju vršimo u euharistiji. To je drukčije prisjećanje od spomen-čina euharistijske molitve. Ovdje, dalje, nema transsupstancijacije – ili 'transcendencije' – jer se jednostavno suočavamo s dinamičnom tvarnošću onoga tko smo u samodostatnom činu. Dr. Harvey zaključuje da kršćanin mora razumijevati sport. On je liturgijsko slavlje naše kontingencije, tjelesni ritual koji ukazuje na naše mukotrpno putovanje podsjećajući nas na naše ne-ozbiljno podrijetlo kao igračaka koje su pozvane da se klanjaju Bogu.
 
Priroda veze između sporta i igre predmet je brojnih rasprava. Teorije se kreću od tvrdnje da je svaki sport igra (dok svaka igra nije šport), pa do stavova koji dokidaju svaku vezu između modernog sporta i igre. Na temu „Šport, igra, svrhovitost“ doc. dr. sc. Ivana Zagorac i Matija Mato Škerbić, (Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) razmatrali su elemente igre koji izazivaju ponajviše prijepora u kontekstu športa: njezinu samosvrhovitost, odvojenost od 'stvarnog  života', neozbiljnost i potrebu za fantazijom. U drugome dijelu rada usmjerili ćemo su se na koncepciju 'duh igre' te je usporedili s podjednako fluidnom koncepcijom 'duha sporta'. Ono što motivira ovaj rad jest uvid da i igra i sport, oba naizgled prozaična i u sebi zatvorena fenomena, polaze od pretpostavke vlastite svrhovitosti. Štoviše, ponešto hrabrija tvrdnja mogla bi ustanoviti da upravo uvid u samosvrhovitost obaju fenomena može imati pozitivne implikacije u potrazi za smislom i u širem kontekstu.
 
Zbog vrlo važne uloge koju ima u životu mnogih pojedinaca vjera u nekoliko posljednjih godina postaje sve češće predmetom istraživanja, kako u općoj populaciji tako i u kliničkom okružju. U društvenim istraživanjima vjera se najčešće definira kao snaga religijskih vjerovanja ili kao intrinzična religioznost. Doc. dr. sc. Boris Milavić (Kineziološki fakultet, Sveučilište u Splitu), u radu „Vjera u istraživanju mladih“ prikazuje najčešće korištene mjere vjere rabljene u istraživanjima, poput Upitnika snage religijske vjere sv. Klara (Plante i Boccaccini, 1997.) i Religijskog indeksa sveučilišta Duke (Koenig i Büssing, 2010.). Zbog višestruke kulturalnosti zapadnih društava u kojima su nastali, ti su upitnici najčešće konstruirani za mjerenje vjere u osoba koje mogu pripadati i različitim denominacijama unutar jedne religije, i različitim religijama.
 
Prvog dana simpozija, upriličeno je predstavljanje zbornika radova 22. međunarodnoga znanstvenog simpozija „Vjera u medijima – mediji u vjeri“ o kojem su govorili prof. dr. sc. Mladen Parlov i dr. sc. Jure Strujić.
 

Nives Matijević

Priopćenje s 55. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

 

 

Plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 55. po redu, održano je pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića u Zagrebu od 10. do 12. listopada 2017. Na zasjedanju su uz članove HBK sudjelovali apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giuseppe Pinto, izaslanik Biskupske konferencija Bosne i Hercegovine vojni ordinarij Tomo Vukšić, subotički biskup Ivan Penzeš i srijemski biskup Đuro Gašparović. U pozdravnom govoru na početku zasjedanja nadbiskup Puljić posebno je pozdravio i zaželio dobrodošlicu novom apostolskom nunciju u Republici Hrvatskoj nadbiskupu Giuseppeu Pintu koji je prvi puta sudjelovao na zasjedanju HBK otkako je preuzeo svoju službu. Predsjednik HBK podsjetio je na događaje od prošlog zasjedanja u travnju 2017., te prikazao glavne teme zasjedanja.
http://www.zg-nadbiskupija.hr/UserDocsImages/stories/SLIKE/2017/10/00410636.jpg
Posebice je istaknuo kako se ove godine spominjemo 20. obljetnice od utemeljenja Požeške, Varaždinske i Vojne biskupije te je uz čestitke zaželio njihovim pastirima da budu zauzeti navjestitelji Božje Riječi i uspješni odgojitelji povjerenoga puka. Potom su biskupi gosti iz drugih Biskupskih konferencija ukratko prikazali djelovanje i izazove s kojima se susreće Katolička Crkva u njihovim državama. U radnom dijelu zasjedanja razmatrajući evangelizacijsko-katehetsko djelovanje Crkve, biskupi su osobitu pozornost posvetili sljedećim temama: analizi pristiglih komentara na radni dokument "Da vaša radost bude potpuna.", pastoralno-katehetskim kolokvijima za svećenike kao dijelu trajne svećeničke teološko-pastoralne izobrazbe, te katoličkom vjeronauku u osnovnim i srednjim školama, s ciljem sagledavanja izrade njegovog program u sklopu cjelovite kurikulne reforme.
 
Zahvalni svima koji su sudjelovali u sinodalnom savjetovanju oko radnoga dokumenta „Da vaša radost bude potpuna", biskupi su analizirali pristigle komentare u kojima se osjeća znak brige i želje da zajedno kao Crkva izgrađujemo novo lice naših župnih zajednica, koja bi imala biti istinska mjesta naviještanja Evanđelja i odgoja u vjeri. U vidu ugrađivanja pristiglih komentara u postojeću verziju radnoga dokumenta, od Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju očekuju se daljnji rad na dokumentu u smislu prihvaćenog hodograma u cilju izrade završnoga teksta radnoga dokumenta Hrvatske biskupske konferencije. Povodom predstojećeg sedmoga pastoralno-katehetskog kolokvija za svećenike koji će se održati 6. i 7. ožujka 2018. s temom "Svećenik i nedjelja", biskupi su analizirali sadržajne naglaske i pastoralno-katehetske smjernice dosadašnjih kolokvija za svećenike.
 
Ovaj projekt ide za tim da svećenicima ponudi određenu aktualnu crkveno-pastoralnu i katehetsku problematiku. Posebnost ovakvih susreta je u tomu što su pozvani predstavnici dekanata, koji bi prije samoga kolokvija trebali sa svećenicima iz njihovoga dekanata razgovarati o najavljenoj temi. A onda s pitanjima s terena sudjelovati na kolokviju o kojem će po povratku u svoju sredinu iznijeti razmišljanja, smjernice i rezultate kolokvija. Biskupi žele neka se i po ovakvom načinu okupljanja i rada svećenika, očituje jedinstvena briga za kvalitetnije pastoralno-katehetsko djelovanje naše Crkve. Biskupi su upoznati s rezultatima završene javne rasprave o Istanbulskoj konvenciji i podržavaju zakone koji štite žene i obitelji od nasilja kojega, nažalost, kod nas ima sve više.
 
Istanbulska konvecija = rodna ideologija
 
No, biskupi ne podržavaju konvenciju koja uz plemenite nakane obrane od nasilja "implementira" u sadržaj zakonskoga akta terminologiju "rodne ideologije", za koju je papa Bendikt XVI. svojevremeno govorio da „vrši atentat na oblike obitelji koju čine otac, majka i djeca". A papa Franjo je na susretu mladih u Poljskoj (12. kolovoza 2016.) rekao kako se radi o "ideološkoj kolonizaciji". Crkva se zauzima za slobodu pojedinaca i naroda i ne prihvaća nikakvu kolonizaciju koja bi zadirala u antropologiju na kojoj stvaramo i izgrađujemo svoj identitet. Biskupi pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike u društvu da ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se ponekad izglasavaju zakoni. Europa, kao i Hrvatska, stoljećima je imala svoju filozofiju, antropologiju i etiku na koju se oslanjala politika i društveno djelovanje. Sukladno uputama i smjernicama Ministarstva znanosti i obrazovanja, vezanim uz provedbu cjelovite kurikulne reforme, o čemu je bilo govora na sjednici s voditeljima i predstavnicima predmetnih stručnih radnih skupina, 29. rujna 2017., biskupi su upoznati s procesom i tijekom rada.
 
Osobiti interes biskupa vezan je uz katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama. U tom vidu očekuje se od stručne radne skupine za katolički vjeronauk da u zadanim rokovima, nakon što odgovore na pristigla mišljenja i komentare, dovrše rad na planu i programu katoličkoga vjeronauka kako bi se, zajedno s drugim predmetima, prema uputama Ministarstva, moglo pristupiti recenziji učinjenoga. Budući da je odgoj i obrazovanje projekt koji bi trebao biti ugrađivan u temelje novoga društva i njegove budućnosti, biskupi očekuju transparentan izbor stručnih i znanstvenih radnika na različitim područjima, posebice kad je riječ o predmetima unutar sustava odgoja i obrazovanja koji sustav čine hrvatskim, odnosno daju mu njegovu vlastitost. Naravno, riječ je najprije o hrvatskom jeziku, povijesti te onim predmetima koji na bilo koji način štite i razvijaju sve ono dobro postignuto u davnoj i novijoj povijesti našega naroda i domovine.
 
Hrvatska katolička mreža
 
Očekuje se da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja u tome imati podršku onih znanstvenih institucija koje se smatra stupovima hrvatskoga društva kao što su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, te druge relevantne institucije kojima je na srcu naš jezik, povijest i vlastiti identitet. Biskupi su upoznati i s tijekom završnih priprema za pokretanje Hrvatske katoličke mreže (HKM) koja će objediniti sve postojeće medijske ustanove HBK, Hrvatski katolički radio i Informativnu katoličku agenciju te ujedno proširiti svoje djelovanje na područje novih digitalnih medija. HKM mora imati viziju i misiju promišljanja komunikacije kako bi doprinijela poboljšanju crkvene komunikacije kako unutar nje same tako i prema vani, pa tako na novi način osnažiti prisutnost Crkve u društvu. Na zasjedanju je bilo govora i o prisutnosti Crkve u odgojno obrazovnom sustavu preko katoličkih osnovnih i srednjih škola, te visokoškolskih ustanova po kojima ona želi dati svoj obol općem dobru čovjeka, naroda i društva u cjelini.
 
Biskupi su poduprli nastojanja za dobro odgojno obrazovno funkcioniranje, kao i podrobnije definiranje statusa katoličkih škola. Odlučeno je da se temeljnom dokumentu "Odredbe HBK o katoličkim osnovnim i srednjim školama", koji je donešen 2013. godine "ad experimentum", a regulira ovo područje, produlji valjanost. Trenutno u Republici Hrvatskoj djeluje 10 osnovnih i 12 srednjih škola. Na kraju drugoga dana zasjedanja, na spomendan svetoga pape Ivana XXIII., 11. listopada, biskupi su slavili svečanu euharistiju u zagrebačkoj prvostolnici u zajedništvu s novim apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj, nadbiskupom Giuseppeom Pintom. Slavlje je predvodio nuncij Pinto, te se tom prigodom predstavio hrvatskoj vjerničkoj javnosti. Uvodeći u slavlje zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić podsjetio je kako je prije 55 godina, upravo 11. listopada 1962., započelo zasjedanje Drugoga vatikanskog ekumenskog sabora, a sazvao ga je upravo sveti Ivan Dobri. A "Sabor je bio velika milost koju je Crkva dobila u 20. stoljeću" (sv. Ivan Pavao II.).
 
Kardinal je podsjetio i na sramotnu presudu kardinalu Alojziju Stepincu, koju je na taj dan, 11. listopada 1946., izrekao komunistički sud na montiranom procesu, čime je započeo blaženikov mučenički križni put. Pozdravljajući nuncija kardinal je zaželio neka ga "u novoj službi u Hrvatskoj prati nebeska pomoć Presvete Bogorodice Marije, Majke Crkve, svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske i blaženog Alojzija Stepinca, svjedoka čiste savjesti". U svojoj homiliji mons. Pinto je prenio pozdrave pape Franje istaknuvši kako nas se spominje u svojim molitvama i sudjeluje u našim radostima i poteškoćama, te nam srdačno podjeljuje svoj apostolski blagoslov, koji proširuje na naše obitelji, starce i bolesne, zazivajući majčinsku zaštitu Majke Božje Bistričke, „Odvjetnice Hrvatske", svetoga Ivana XXIII., Ivana Pavla II. i blaženoga kardinala Alojzija Stepinca. Nakon popričesne molitve, prvi tajnik Apostolske nuncijature mons.
 
Janusz Stanislaw Blachowiak pročitao je pismo preporuke Papina državnoga tajnika kardinala Pietra Parolina upućenog predsjedniku HBK, nadbiskupu Želimiru Puljiću, koje mu je potom osobno predao nuncij mons. Giuseppe Pinto. Nakon toga riječi pozdrava i dobrodošlice novome nunciju uputio je predsjednik HBK mons. Želimir Puljić. On je podsjetio kako crkveni Zakonik promatra nuncijevu službu na tri razine: na diplomatskoj s državom ili organizacijama gdje predstavlja Svetu Stolicu, na crkvenoj u vidu koordinacije i povezivanja partikularnih crkava sa Svetim Ocem i središnjim ustanovama Svete Stolice, te na ekumenskoj i međureligijskoj razini. Ovim euharistijskim slavljem i večerašnjim nastupom Apostolski Nuncij, preuzvišeni gospodin Giuseppe Pinto, predstavio se Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj i započeo u ime Božje svoje poslanje kao predstavnik Svetoga Oca Pape Franje i Svete Stolice. Podsjetio je, nadalje, na stoljetnu povezanost rimskih papa s Crkvom u Hrvata i hrvatskim vladarima sve od vremena njihova dolaska u ove krajeve. Nadbiskup Puljić je posebice istaknuo kako smo osobitu blizinu, razumijevanje i zaštitu Svete Stolice osjetili tijekom Domovinskoga rata kad je na Petrovoj stolici bio sveti Ivan Pavao II. Sa zahvalnošću je podsjetio na misu u bazilici sv. Petra u Rimu, 30. travnja 1979., koju je sveti Ivan Pavao II., kao prvi papa Slaven predvodio na hrvatskome jeziku, te tom prigodom izrekao riječi koje i danas odjekuju "Kao nekoć papa Ivan VIII. tako se i ja danas radujem vašoj vjeri i ljubavi, vašoj vjernosti Isusu Kristu i njegovoj Crkvi. Papa vas voli, grli i prima. Papa vas blagoslivlja!"
 
Neprimjereno i neutemeljeno patrijarhovo prozivanje
 
Na kraju je predsjednik HBK još jednom novome nunciju izrazio "srdačnu dobrodošlicu u ime biskupâ i vjernoga puka koji im je povjeren, te poželio neka njegovo djelovanje u ime pape Franje i Svete Stolice bude uspješno na sve tri spomenute razine djelovanja i popraćeno našim molitvama i obilnim nebeskim zagovorom". Na zasjedanju su predsjednici pojedinih Komisija, Vijeća i Odbora HBK podnijeli izvješća o njihovom radu. Biskupi su obaviješteni o hijerotoniji novoga dalmatinskoga episkopa, preosvećenoga gospodina Nikodima Kosovića, na kojoj su bili nazočni i dvojica članova HBK: splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić i šibenski biskup mons. Tomislav Rogić. Imajući u vidu sve što su hrvatski biskupi činili i govorili tijekom Domovinskoga rata u evanđeoskom i ekumenskom duhu, biskupi smatraju neprimjerenim i neutemeljenim prozivanje katoličkih biskupa i vjernika od strane srpskoga Patrijarha Irineja i ne prepoznaju se u tim Patrijarhovim riječima.
 
Biskupi će i nadalje, u duhu smjernica Drugoga Vatikanskoga sabora, nastaviti njegovati dobre odnose s pripadnicima svih religija, a posebice s onima koji ispovijedaju ime Isusovo, te bez prestanka moliti na nakanu koju je Krist izgovorio na Posljednjoj večeri i ostavio kao novu zapovijed da "ljubimo jedni druge kao što je on nas ljubio" (Iv 13, 34) i truditi se "da svi budu jedno" (Iv 17,21). Biskupi su prvoga dana zasjedanja, 10. listopada 2017., za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije ponovno izabrali mons. Želimira Puljića, zadarskoga nadbiskupa, te na zasjedanju raspravljali i o mandatima u pojedinim tijelima HBK-a. Nadbiskup đakovačko-osječki i metropolit i član Stalnoga vijeća HBK mons. Đuro Hranić izabran je za predsjednika Komisije „Iustitia et pax".
 
Požeški biskup Antun Škvorčević izabran je za predsjednika Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, a dosadašnji predsjednik toga Vijeća sisački biskup Vlado Košić izabran je za predsjednika Vijeća HBK za nauk vjere, nakon umirovljenja pomoćnog zagrebačkog biskupa Valentina Pozaića koji je do sada obnašao tu službu. Mons. Dražen Kutleša, biskup porečki i puljski i član Stalnoga vijeća HBK, ostaje predsjednikom Pravne komisije HBK i u sljedećem mandatu. Mons. dr. Ivica Pažin ponovno je izabran za predstojnika Nacionalnog katehetskog ureda HBK.
 
Nakon što su podnesena izvješća o radu pojedinih tijela HBK-a, biskupi su dogovorili kalendar zasjedanja za iduću godinu. Izvanredno zasjedanje Sabora HBK bit će 22. siječnja 2018. Pastoralno katehetski kolokvij za svećenike održat će se 6. i 7. ožujka 2018. Proljetno, 56. zasjedanje Sabora HBK, bit će od 10. do 12. travnja 2018. Susret članova HBK s redovničkim provincijalima bit će upriličen 18. lipnja 2018. Treći Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji održat će se u Solinu 15. i 16. rujna 2018. Jesensko, 57. zasjedanje Sabora HBK, održat će se od 9. do 11. listopada 2018. u Zagrebu. Od 12. do 17. studenog 2018. hrvatski biskupi će sudjelovati na pohodu „Ad limina Apostolorum" u Rimu.
 

Tajništvo HBK

Crkva se uključuje u odgojno-obrazovni sustav društva i nastoji dati svoj obol općem dobru čovjeka, naroda i države

 

 

Govor predsjednika HBK nadbiskupa Želimira Puljića na početku 55. plenarnog zasjedanja Sabora HBK
»Na zasjedanju će biti govora o dokumentu "Da vaša radost bude potpuna - kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima", djelovanju katoličkih osnovnih i srednjih škola, Hrvatskoj katoličkoj mreži itd.
http://hu-benedikt.hr/wp-content/uploads/2017/08/nadbiskup-zelimir-puljic.jpg
1. Uzoriti gospodine kardinale, preuzvišeni Apostolski nuncije Giuseppe Pinto, gospodo nadbiskupi i biskupi, poštovani Generalni Tajniče i uvaženi gosti sve vas od srca pozdravljam na ovom redovitom 55. plenarnom zasjedanju HBK. Pozdravljam i ugledne predstavnike drugih biskupskih konferencija: Mons. Tomu Vukšića, Vojnog Ordinarija u BiH i potpredsjednika i delegata BK BiH. Drago nam je pozdraviti među nama vjerne sudionike na našim zasjedanjima, mons. Ivana Penzeša, biskupa subotičkog, člana Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda, te mons. Đuru Gašparovića, biskupa srijemskog i sufragana Đakovačko-osječke metropolije.
Pozdravljam glasnogovornika gospodina Ancića i predstavnike medija koji će dati izvješće s ovoga zasjedanja, posebice o zaključcima o kojima će biti govora na konferenciji za tisak, u četvrtak 12. listopada u 12 sati.
 
Od redovitog proljetnog, 54. plenarnog zasjedanja koje je bilo od 26. do 28. travnja 2017., imali smo 19. lipnja 2017. godine prijepodne susret s redovničkim provincijalima, a u poslijepodnevnim sati izvanredno zasjedanje HBK. Podsjećam kako smo tjekom proljetnog zasjedanja HBK svetom misom u zagrebačkoj katedrali obilježili "50. obljetnicu Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate", te prigodnim simpozijem očitovali zahvalnost našim ljudima u tuđini, svećenicima, časnim sestrama i pastoralnim suradnicima koji su ispisali svijetle stranice naše hrvatske povjesnice i povjesnice Katoličke Crkve. Isto tako 26. lipnja svečanom misom u zagrebačkoj prvostolnici i proslavom Papinoga dana oprostili smo se od Apostolskog nuncija mons. Alessandra D'Errica, koji je pošao za nuncija na Maltu. Imenovanjea novoga nuncija, mons. Giuseppea Pinta uslijedilo početkom srpnja, a njegov dolazak u Zagreb polovicom rujna. Dopustite mi sada s par riječi pozdraviti Apostolskog Nuncija na talijanskom jeziku.
 
2. E' il mio grande piacere di salutare alla nostra Plenaria il nuovo nunzio nella Repubblica di Croazia, Sua Eccellenza Rev.ma mons Giseppe Pinto. Ben venuti, Eccellenza! Qualche giorno dopo la conclusione della Plenaria del Consiglio delle Conferenze Episcopali d'Europa (CCEE), che per la prima volta si è tenuta in Bjelorussia, il Sostituto della Segreteria di Stato, mons. Angelo Becciu ha inaugurato in Minsk la nuova sede della nunziatura (4 ottobre 2017). Mi sembra significativo che in quell'occasione mons. Becciu disse che "la presenza stabile della Santa Sede non è fine a se stessa, ma esprime la garanzia del suo impegno affinché la tutela e la promozione della dignità, della libertà e dei diritti di ciascuna persona ne traggano beneficio" (L'Osservatore Romano, 5 otobre 2017).
 
Le auguro, Eccellenza Reverendissima, un cordiale benvenuto in Croazia, nella stabile dimora di Nunziatura, che fu aperta e benedetta 22 anni fa, come ponte stabile che ci collega con la Città Eterna. Faccio voce dei fratelli vescovi desiderandoLe un benefico e fruttuoso lavoro nella missione come Rappresentante del Santo Padre Francesco e della Santa Sede. Auspico che noi vescovi, sacerdoti e le persone consacrate, come pure tutti i fedeli e cittadini di questo paese, che apprezziamo e chiamiamo „Bella Nostra", possano trovare in Sua residenza una mano tesa, ed una presenza amichevole che promuove il bene comune che la Provvidenza ci distribuisce in abbondanza. Auguro che la Sua casa e il Suo servizio offra spazi d'incontro, e sia segno e strumento di dialogo in ricerca instancabile in favore delle persone concrete. Ancora una volta, Ben venuti, Eccellenza Pinto!
 
Mons. Pinto iz Filipina u Hrvatsku
 
(Kratka biografija: Mons. Pinto dolazi s mjesta nuncija na Filipinima. Rođen je 26. svibnja 1952. u gradu Noci koda Barija. Za svećenika je zaređen 1. travnja 1978. i inkardiniran je u biskupiju Conversano. Postigao je doktorat iz kanonskog prava, a u diplomatsku službu Svete Stolice ušao je 1. svibnja 1984. Diplomatsku službu obavljao je u apostolskim nuncijaturama Papua Nova Gvineja, Argentina, te u Državnom tajništvu Svete Stolice, u Odjelu za odnose sa državama. Imenovan je 4. prosinca 2001. apostolskim nuncijem u Senegalu, Maliju, Gvineji Bisau i u Capo Verde, a 6. prosinca 2007. apostolskim nuncijem u Čileu, te 10. svibnja 2011. Apostolskim nuncijem na Filipinima. Osim talijanskog jezika govori francuski, engleski i španjolski.)
 
3. Htio bih još prije najave programa zasjedanja napomenuti kako ovih dana spominjemo 20 godina od utemeljenja naših triju biskupija. Naime, Sveti Ivan Pavao II. darovao je 1997. tri nove biskupije našoj zemlji ispaćenoj ratnim stradanjima: Dvije partikularne Crkve sa sjedištem u Požegi i Varaždinu, te Vojnu biskupiju sa sjedištem u Zagrebu. Dok se sa zahvalnošću sjećamo tih radosnih događaja, u prigodnim slavljima prošlih dana moglo se osjetiti radost i zahvalnost puka za osnutak ovih biskupija. Čestitamo njihovim pastirima, mons. Antunu Škvorčeviću, mons. Josipu Mrzljaku i mons. Juri Bogdanu ovu obljetnicu i želimo neka budu zauzeti navjestitelji Božje Riječi i uspješni odgojitelji povjerenoga puka. Na spomenutim slavljima dalo se osjetiti blagodat njihovoga utemeljenja, pa smo s apostolom Pavlom ponavljali: „Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista" koji se proslavio i slavi u ovim mjesnim Crkvama. I dok čestitamo „mladim Crkvama" u našem narodu na čelu s njihovim pastirima, poželimo svima nama polet i snagu Duha Božjega kako bismo ljudima našega vremena mogli uvijek i posvuda „pružati uvjerljive razloge nade koja je u nama".
 
4. O čemu će biti govora na ovom zasjedanju?
a. Prošle godine u listopadu obilježili smo 25 godina uvođenja vjeronauka u novi školski odgojno-obrazovni sustav. Tim povodom bila je upriličena akademija u Hrvatskom narodnom kazalištu, kao i cjelodnevni znanstveni simpozij o značenju vjeronauka u školi. Povodom toga srebrnoga jubileja priprema se dokument "Da vaša radost bude potpuna – kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima". Dokument se priprema u suradnji sa svećenicima, katehetama i vjernicima, a prošle godine poslan je na javnu raspravu. Biskupi će biti informirani o pristiglim prijedlozima.
 
b. HBK je prije četiri godine donijela Odredbe i smjernice o katoličkim školama. Prihvaćajući „zdravu sekularnost", koja jamči slobodu evanđelja, Crkva se uključuju u odgojno-obrazovni sustav društva i nastoji dati svoj obol općem dobru čovjeka, naroda i države. To je projekt koji spaja vjeru, život i kulturu, po kojem usprkos nekih naznaka „laicizma i netrpeljivoga sekularizma" Crkva nastoji biti „partner i suradnik", a ne suparnik. Predsjednik vijeća za katolički odgoj i obrazovanje, požeški biskup mons. Antun Škvorčević, izvijestit će o stanju, perspektivama, problemima i nadama katoličkih osnovnih i srednjih škola kod nas.
 
c. Kad se prije par godina počelo razgovarati i planirati Hrvatsku katoličku mrežu, pokazalo se kako ima dosta predradnji koje treba najprije učiniti; počevši od prostora do umrežavanja već postojećih medija s ciljem informiranja vjernika i svih zainteresiranih o djelovanju, naučavanju i stavovima Katoličke Crkve. Uz jasno definiranje načina suradnje s ostalim tijelima HBK, očekuje se da Hrvatska katolička mreža ima viziju i misiju promišljanja komunikacije "ad intra i ad extra" crkvenoga područja, kao i uspostavu i jačanje postojećih, ali i novih komunikacijskih kanala. Pročelnik vijeća za medije, mons. Ivan Devčić i koordinator preustroja ustanova koje ulaze u sastav Hrvatske katoličke mreže, mons. Fabijan Svalina, podnijet će izvješće o dosada učinjenom.
 
d. Na zasjedanju će predsjednici Komisija, Vijeća i Odbora HBK podnijeti izvješća o njihovom radu. Raspravit će se i o mandatima u tijelima HBK i delegatima na zasjedanjima drugih BK u sljedećoj 2018. godini.
Još jednom sve vas od srca pozdravljam i želim plodan i blagoslovljen rad 55. plenarnog zasjedanja.«
 

Mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Četvrtak, 23/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1137 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević