Get Adobe Flash player

Rađao se zagrljajem

 
 
                Križ bjeline,
                Križ gorčine,
                Križ ranjene,
                Križ branjene
                Domovine.
                Križ ljubavi
                I ljepote
                Što se križu
                Zlobe ote.
http://www.templarisanbernardo.org/Croce%20s.%20Damiano.jpg
        Križ od vjere i pravice,
        Križ proljeća i križ zima.
        Križ što ljudsko lice ima!
        Rađao se zagrljajem
        Od ljubavi i od snova,
        Stasao pod neba sjajem
        Pravednika-vitezova.
                Križ od krika
                Bojovnika!
                Križ od rane
                I od suze
                Zauzdane.
                Križ gorčine,
                Križ bjeline
                Obranjene
                Domovine.
 

Malkica Dugeč, 4. 2. 2015.

Proslavljena 478. obljetnica značajnog povijesnog događaja

 
 
U svetištu Uskočke Gospe na Dobriću u Splitu, gdje se kao svojevrsni zavjetni spomen minulih turbulentnih stoljeća, čuva se velika slika Bogorodice s Djetetom prenesena 1537. godine iz kliške župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Tim povodom svečano je u organizaciji članova Povijesne postrojbe "Kliški uskoci" i u suradnji sa Splitsko-makarskom nadbiskupijom, prema ustaljenoj višegodišnjoj tradiciji, na blagdan Gospe Kandelore, u ponedjeljak 2. veljače pod nazivom "9. uskočki dani u Splitu“, proslavljena je 478. obljetnica toga značajnog povijesnog događaja prijenosa slike Bogorodice s Djetetom iz kliške župne crkve na Dobriću u Splitu.
http://www.kliskiuskoci.hr/images/Uskocki_boj_za_Klis_2014.jpg
Svečano euharistijsko slavlje predvodio je kancelar Splitsko-makarske nadbiskupije don Ratomir Vukorepa u koncelebraciji s trojicom svećenika, a pjevao je Mješoviti župni zbor crkve Uznesenja BDM-a iz Klisa pod ravnanjem s. mo Anite Perkušić. Na početku svoje homilije don Vukorepa je citirajući poznatog svjetskog znanstvenika Alberta Einsteina koji je jednom prilikom rekao da mrak i tama uopće ne postoje, je odgovorio kako bez svjetla  život na Zemlji je nemoguće. ali i u svemiru.
 
„Bog nam, to svjetlo daruje u svome sinu – Isusu Kristu. Danas slavimo jedan poseban blagdan. Četrdeseti dan nakon njegova rođenja, kada ga Marija i Josip donose po prvi put u Hram prikazati Gospodinu. To je novo svjetlo koje nam Bog daruje“. Nadalje, kazao je Vukorepa, naš kršćanski poziv je to Božje svijetlo širiti drugima. Sami možemo birati način na koji ćemo to učiniti. Možda je baš prikladno ovu našu zadaću usporediti s onom uskočkom. „Uskoci su, naime, primjenjivali taktiku iznenađenja neprijatelja. Pojavljivali su se kad ih nitko nije očekivao i napadali kad se nitko nije nadao“.
 
-Zamijenimo li oružje i odore Radosnom viješću i kršćanskim načinom života, dobivamo istinske borce za širenje Božje riječi. A takvi su  nam uskoci danas, u vremenu poljuljanih vrijednosti, itekako potrebni, kazao je Vukorepa te se zapitao „zar nismo, uskoci kad pokušavamo živjeti po Božjim zapovijedima, opirući se struji lagodnog i neodgovornog života?“ Na kraju svoje nadahnute propovijedi don Ratomir Vukorepa je kazao kako svjetlo o kojemu  nam govori  današnji blagdan možemo usporediti sa svjetlom koje je ovdje među nama. „Ovdje u crkvi upravo je Kliška Gospa koja je s Klisa donesena u crkvu Gospe od Dobrića i do danas ostala u njoj. Ljudi toga vremena prepoznali su u Gospi svjetlo koje treba čuvati od neprijatelja. To se moglo uočiti i kroz daljnju bunu povijesti našega hrvatskog naroda. Osobito su u Domovinskom ratu takvi ljudi dokazali da su spremni i poginuti za pravdu i  slobodu. A to je temeljna vrijednost naše povijesti, ono po čemu smo mi ovo što jesmo, to je naš identitet: poveznica ljudskog i božanskog – naše kulture, civilizacije, ali i vjere koja je bila temelj i nositelj svega onoga što se kroz dugu povijest zbivalo na našim prostorima“ kazao je on.
 

Ivica Luetić

Današnji cinični svijet ne može shvatiti dubinu molitve i snagu žrtve

 
 
Živimo u vremenu u kojem je demokracija samo privid u odnosu na kršćansku vjeru i samu Crkvu i u kojem se sve ono što Crkva čini za dobrobit čovjeka i društva pomalo podkopava od strane neprijatelja evanđelja. A u trenutku kada se želi podkopati ono što Crkva čini, time se žele poniziti i same osobe koje su uključene u to preslavno djelo spasenja koje se dogodilo u Isusu Kristu. Edita Majić, časna sestra karmelićanka, bivša hrvatska glumica, na žalost postala je žrtva takvog podkopavanja. Kao da joj sile negativnosti hoće oduzeti mir, kao da je žele ozbiljno uznemiriti, kao da je žele pokolebati na njezinom putu prema potpunom nasljedovanju Isusa. Neprijatelji evanđelja, točnije rečeno oni koji žele poniziti sve ono što Edita Majić (s. Marija od Križa) sada čini ne mogu shvatiti dvije važne stvari.
Prva stvar koju ne mogu shvatiti jest kako to da netko može napustiti ovaj svijet, povući se u samostan te svojom molitvom radom i žrtvom doprinijeti dobrobiti svijeta u kojem živi, ali na jedan savršeniji, drugačiji način. To su ljudi koji ne shvaćaju snagu molitve, koji ne shvaćaju koliko duša i osoba koja se uzdiže Bogu u molitvi može biti snažna, te koliko molitva može biti moćna u samoj svojoj biti. Crkva je Tijelo Kristovo, u njoj je prisutan Duh Sveti, snažna Božja milost. I u toj istoj Crkvi Bog na temelju naše molitve raspoređuje svoju milost svim udovima (kršćanima) Crkve kako hoće i na koji način on to želi. Oni koji ne mogu shvatiti snagu molitve, neka se upitaju da li na onome dobrome što imaju u životu mogu zahvaliti upravo molitvi tih požrtvovnih klauzurnih sestara zatvorenog tipa koje se revno mole za svijet i domovinu u kojoj žive.
 
Današnji cinični svijet ne može shvatiti dubinu molitve i snagu žrtve. Hedonizam ga čini duhovno slijepim i on se iz te Božje snage i snage molitve suludo ismijava negirajući njezinu djelotvornost. Čovjek hedonist će oholo umovati, služeći se svojim „humanističkim“ sofizmima kako nema smisla da se zatvaramo u samostane, da je potrebno djelovati akcijom. Istina, potrebno je djelovati akcijom. Crkva ima redova i osoba koji djeluju akcijom i čine ovaj svijet humanijim. Ali u toj istoj Crkvi svaki red, svaka osoba ima svoju ulogu koja tu istu Crkvu čini čistom, ljepšom, snažnijom, evanđeoskijom. I tako joj pomaže da ispuni svoje poslanje. Druga grupa neprijatelja evanđelja jest ona koja će konkretno prozivati Editu Majić naglašavajuće neke njezine eventualne segmente iz prošlosti. Pa na kraju krajeva, da je sve ono što je o njoj rečeno i istina, Bog uvijek bira onoga koga želi i gleda uvijek na spremno srce onoga kojega poziva da mu služi. Jer samo Bog poznaje savršeno ljudsko srce, a čovjek to može samo površno. Tko su ti neprijatelji evanđelja da sebi daju za pravo Editi Majić dijeliti moralne, hedonističke lekcije pod krinkom humanizma i nekakve solidarnosti?
 
Tko su oni da joj sude zbog bilo čega? Jer, samo dragi Bog i ona znaju što se kroz sve vrijeme kada je ona osjetila Božji poziv do odlaska u samostan odvijalo u njezinoj duši. To mi ljudi ne možemo shvatiti. A upravo to oholo pokušavamo. Otkriti što se događa u duši nekoga čovjeka u odnosu prema Bogu, osobito onoga koji je osjetio Božji poziva da mu služi u svećeničkom i redovničkom staležu. Bilo bi dobro da u svemu, prije svega krenemo od sebe i da prestanemo na duhovno zvanje gledati ljudskim očima, jer duhovno zvanje, svećeničko i redovničko nije od ovoga svijeta, nego od samog Boga. Sam Bog poziva u svećenički i redovnički poziv sukladno svojim planovima sa osobom koja je pozvana. I zbog toga je bitno i važno snagom molitve solidarizirati se sa Editom Majić (s. Marijom) i biti joj potpora od neprijatelja koji šire protiv nje svoj dijabolični duh.
 

Pavle Primorac

Anketa

Tko mora podnijeti ostavku nakon smrti mladića u Zaprešiću?

Ponedjeljak, 20/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1147 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević