Get Adobe Flash player

U prigodi proslave 800 godina prvog franjevačkog samostana i crkve Gospe od Anđela u Trogiru

 
 
„Godine gospodnje 2018. u spomen na dolazak svetog Franje u Trogir i gradnju prvog samostana franjevaca u Hrvatskoj, bratskim zajedništvom podigoše franjevačke provincije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini“. Te riječi stoje u podnožju kipa sv. Franje Asiškog kojeg je izradila akademska kiparica Ljubica Buble Dragojević. Spomenik u prirodnoj veličini, dar je franjevačkih provincija u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini u prigodi proslave 800 godina prvog franjevačkog samostana i crkve Gospe od Anđela u Trogiru.
https://www.dalmacijadanas.hr/wp-content/uploads/2018/10/thumbnail_franjevacki_samostan.jpg
Ljubica Buble Dragojević rođena je 1960. u Splitu, gdje je 1979. završila Školu likovnih umjetnosti. Diplomirala je 1984. kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Branka Ružića. Od 1984. živi i radi u Trogiru. Čvrsto ukotvljena u figuraciju, umjetnica kipareći stalno nadograđuje vlastiti refugij, nalazeći mjesta za ljude i za svece, biljke i životinje. Realizirala je različite tematske cikluse, od portreta osobitih žena, brodova, koza, stabala, mačaka, kao i ciklus posvećen Bogorodici s Djetetom. U svojemu skromnom atelijeru u Trogiru, gradu koji je i sam jedinstveni spomenik kulture i u kojem su remek-djela našeg kiparstva, ova je kiparica nalazila poticaje i izazove u tom bogatom naslijeđu modelirajući ga u žive oblike svojega kiparenja svagdašnjeg. Kritika je često isticala ovu njezinu značajku kao važnu poveznicu njezina kiparstva s naslijeđem koje je Ive Šimat Banov precizirao pišući da „…širi onaj intimizam s prošlošću a svojom smjelošću uporabe boja i materijala dokazuje svoju postmodernističku slobodu usvajanja i reinterpretiranja.“
Ljubica Buble Dragojević već dugi niz godina ostaje vjerna religioznim temama tražeći tako svoj put ka božanskom pa poput mnogih franjevaca koji su, uz poziv na svetost i franjevačko poslanje tražili uzor u svetom Franji poznatom kao 'umjetnička duša'. Slijedeći put franjevaca izrazitog umjetničkog talenta poput fra Bone Razmilovića zaljubljenika u Božju prirodu koji na svojim minijaturama slika stvorenja poput biljaka, kukaca…. Možemo reći da je Ljubica, također na tragu znamenite lirsko-pripovjedne pjesme – laude sv. Franje „Pjesma o bratu suncu“ (Il cantico di frate sole)!
 
Vinko Srhoj još davne 1994. godine izložbu Ljubica Buble Dragojević naziva „Dalmatinska biblija pauperum“… Ljubica očito ne voli naraciju 'horror vacija', ne zanima je visoki sjaj crkvene raskoši, potankosti kao ni opširnosti minijaturnog stila reprezentativne duhovnosti. Posebice kristološke teme oslikava na način dalmatinske „Biblie pauperum“, onog prisnog ansambla svetaca i ljudi koji se stoljećima susreću kao znanci i prijatelji, izvan ceremonijalnih poklonstava, liturgijskog rituala i patetičnih rezonanci muzike sfera. Na određeni način ove su sakralne teme najbliže  'privatnoj ispovjedaonici', božanskom kontaktu bez posrednika i uživljavanju malog čovjeka koji u religiji nalazi toplinu duhovnog doma.
 
Umjetnost Ljubice Buble Dragojević je naizgled vedra, ali tek nas iz prikrajka i zaobilazno dočekuje ona istinska ozbiljnost koja razvedrava i usađuje se u pamćenje kao nešto osobito, Umjetnica posjeduje drevnost, arhaičnost. Sklanja u sebe romaniku, gotiku, Asiriju, Egipat, konstelacije sunca i mjeseca, brata sunce i sestricu mjesec franjevaca i klarisa, sveto i profano i grad Trogir kao jedan od vrtova svojega vrta.
Ljubica Buble Dragojević stvara skulpturu za promatranje i uživanje, za iznenađenje i za ushit.
 

Nives Matijević

Danas katoličke župe postoje u svim većim gradovima Kryma

 
 
Godine 1888. katolička općina Jalte imala je oko 500 vjernika koji su se okupljali na molitvu u malom prostoru, a 1898. došla je dozvola za gradnju crkve koja je završena 1906. Župa je bila višenacionalna i sastojala se je od Čeha, Francuza, Litavaca, Nijemaca, Poljaka i Talijana, a u njezinoj crkvi njoj se slavi i liturgija Ukrajinske grkokatoličke crkve...
https://www.nedjelja.ba/upload/image/Iz%20zivota/LJZO/2018./10/jalta%20(2).jpg
Kako bismo objasnili njezinu povijest potrebno je vratiti se u vrijeme nastanka kršćanstva. Prema predaji blagovijest je na Krym prvi donio apostol Andrija koji je propovijedao u Hersonesu (grčka kolonija na poluotoku Krymu) u 1. st. U 8. st. grčki monasi, koji su se skrivali od ikonoklasta, osnivali su špiljske samostane u području Sevastopolja i Bahčisaraja. Samostani u špiljama postojali su sve do 15. st., a njihove su ruševine sačuvane do danas.
 
Od 13. - 14. st. na krymskoj obali su živjeli genovski doseljenici koji su imali na poluotoku pet latinskih biskupija i mnoštvo samostana, poglavito franjevačkih i dominikanskih. Genovljani su imali na Krymu vlastitu trgovinu s prijestolnicom u Kaffi (današnji grad Feodosija). Nakon pada Konstantinopolja (1453.) Krym je prešao pod vlast Turske, ali u Krymskom kanatu (1441.-1783.) kršćani su imali djelomičnu slobodu vjeroispovijesti. Nakon Listopadskoga prevrata 1917. mnogi katolici iseljavaju u inozemstvo, a mnogi su svećenici za vrijeme Staljinovih represija uhićivani, kažnjavani, zatvarani i strijeljani. Tragičnu sudbinu doživio je i simferopoljski biskup Aleksandar Frizon (1875. - 1937.) koji je uhićen 10. listopada 1935., a 1937. i strijeljan. Danas katoličke župe postoje u svim većim gradovima Kryma: Evpatorija, Feodosija, Jalta, Kerč, Sevastopolj, Simferopolj.
 
Krymski mučenici
 
Za krymske kršćane osobitu važnost imaju dvojica mučenika - Sv. Klement I. (+ 97.) i Sv. Martin I. (+ 656.). Prema ranokršćanskomu piscu Tertulijanu (160. - 240.) Sv. Klementa je zaredio apostol Petar, a prema crkvenomu otcu Jeronimu (oko 347. - 420.) Sv. Klement bio je izravni nasljednik Sv. Petra.
 
Jeronim također tvrdi da je Sv. Klement bio četvrti rimski papa. O njegovu mučeništvu zna se da ga je car Neron prognao na Krym gdje je Sv. Klement činio različita čudesa, krstio neznabožce i sagradio 75 crkava. U novoga cara Trajana to je izavalo bijes pa je naradio da se Klementa baci u more sa sidrom privezanim o vrat.
Godine 868. Sveti Ćiril, propovijedajući Krista Hazarima, pronašao je moći Sv. Klementa i prenio ih u Rim gdje se nalaze i danas u bazilici sv. Klementa.
 
Drugi svetac koji je umro u Hersonesu bio je papa Martin I. Osudio je monotelitizam na Lateranskom koncilu 649. u bazilici Sv. Ivana Lateranskoga u Rimu. Papa Martin I. nije ugodio caru Konstantinu II. Pogonatu. Bio je uhićen 653. i doveden u Konstantinopolj gdje je bačen u tamnicu, mučen tjeskobom i glađu. Papa je osuđen na progonstvo u Hersones na Krymu gdje je umro u siromaštvu i samoći 655. god. Moći su mu prenesene u Konstantinopol, a nakon pada toga grada 1453. trajno su izgubljene. Prema drugoj inačici, moći su mu bili prenesene iz Konstantinopola u Rim. 
 
Iz povijesti crkve i župe u Jalti
 
Godine 1888. katolička općina Jalte imala je oko 500 ljudi koji su se okupljali na molitvu u malom molitvenom domu. Općina je dobila 1898. dozvolu za gradnju crkve. Autor projekta bio je N. P. Krasnov, jedan od poznatih arhitekta Kryma. Dana 15. travnja 1906. crkva je bila blagoslovljena. Župa je bila višenacionalna i sastojala se je od Čeha, Francuza, Litvanaca, Nijemaca, Poljaka i Talijana. Godine 1927. crkvu su zatvorili pod izlikom oštećenja zbog potresa. Od 1991. stalno se obavlja bogoslužje, a 1993. crkva je vraćena vjernicima i nju je ponovno 28. ožujka te godine blagoslovio biskup Jan Olszański (1919. - 2003.).
 
Danas župa pripada Odesko-simferopoljskoj biskupiji Rimokatoličke crkve. Osim bogoslužja na latinskom jeziku u crkvi se obavlja i liturgija Ukrajinske grkokatoličke crkve. Crkva je sagrađena u neogotičkom stilu. Nad glavnim ulazom u crkvu natpis je na latinskom jeziku koji u prijevodu na hrvatski jezik glasi: “Bogu i Bezgrješnoj Bogorodici Mariji posvećuje se.” Božji hram je posvećen Bezgrješnomu začeću Blažene Djevice Marije koju je proglasio papa Pio IX. bulom Ineffabilis Deus (1854.), tvrdeći da je Gospa po posebnoj milosti Božjoj, a također i po predviđenim zaslugama spasitelja Isukrsta bila zaštićena od ljage istočnoga grijeha već u trenutku svojega začeća.
 
Crkva ima u oltarnom dijelu velike orgulje češke tvrtke Rieger-Kloss s trideset i četiri registra. Pored oltara je smješten ambon s kojega se čitaju ulomci iz Svetoga pisma. Ambon krasi grb dominikanskoga reda. U središtu se nalazi slika Gospe s djetetom Isusom na koljenima, lijevo od nje je Sv. Katarina Sienska (1347. - 1380.), a desno Sv. Dominik (1170. - 1222.). U lijevom brodu crkve, nakon Križnoga puta, smještena je slika Bogorodice. Izvornik čudotvorne Bogorodičine slike (lit. Aušros Vartų Dievo Motina) nalazi se u kapeli gradskih vrata Vilniusa. Prema predaji sliku je iz Hersonesa u Vilnius prevezao litavski knez Algirdas (1296. - 1377.).
 

Artur Bagdasarov / KT, https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot-obicaji/rimokatolicka-crkva-bezgrjesnoga-zaceca-djevice-marije-u-jalti/7226

Bruxelles ponajviše vrši pritisak na Orbána jer se zamjerio Sorosu

 
 
U trenutku kada je Europski parlament usvojio izvješće kojom predlaže pokretanje postupka protiv Mađarske zbog navodnih kršenja temeljnih demokratskih vrijednosti EU-a, nastalo je urnebesno slavlje. Judith Sargentin, nizozemska zastupnica Zeleno lijeve stranke, autorica spomenutog izvješća, poput pobjednice na kulinarskom showu samo što se nije srušila od ushićenja. Taj događaj u Europskom parlamentu ostat će zabilježen kao jedan od najsramotnijih događaja u kojemu se pod krinkom demokratske procedure, na najgrublji način guši suverenitet i identitet jednog naroda i države. Bilo je to uistinu sumrak demokracije, u kojoj je briselska birokracija u maniri Brežljevljeve dokrine o ograničenom suverenitetu, odlučila Mađarskoj nametnuti luđačku košulju tzv. europskih vrijednosti. Kad čovjek pročita što se Mađarskoj stavlja na teret, tj. u čemu se sastoji to mađarsko kršenje europskih vrijednosti, ne može se načuditi tim neutemeljenim i besmislenim ispraznicama.
http://circumspectnews.com/wp-content/uploads/2012/01/EU-Tower-of-Babel-e1326680938581.jpg
Viktor Orbán jasno je detektirao pokušaje da se (s)lome sve države u Europi koje ne prihvaćaju globalistički koncept koji melje nacionalni i kršćanski identitet Europe. Mađarski premijer u svojim jasnim i jezgrovitim govorima, ističe i ukazuje da je kršćanski identitet i sloboda pojednih europskih nacija uzajamno povezana te da mogu opstati jedino ako ostanu zajedno.
 
Europski birokrati, ne birajući sredstva, žele obuzdati Orbána i Mađarsku i tako nedvosmisleno zaprijetiti svakoj europskoj naciji, koja bi se pokušala oduprijeti mračnim i zakulisanim igrama europskih internacionalista. Mađarska uspješno uspostavlja red u svojemu pravosuđu, financijsku stabilnost i neovisnost, te štiti svoje granice od ilegalnog i očigledno planski smišljenog masovnog prilljeva migranara. Čini se, pak, da se Orbán ponajviše zamjerio G. Sorosu zatvaranjem njegova sveučilišta u Budimpešti. Nije stoga ni čudno što je Soros jedan od glavnim pobornika spomenute rezolucije Europskog parlamenta. Još krajem prošle godine, mađarski premijer je upozorio na listu s popisom stotina članova parlamenta EU koje mreža Georga Sorosa smatra “pouzdanim saveznicima” te da bi taj dokument trebao biti alarm za uzbunu cijeloj Europskoj uniji, ne samo za Mađarsku.
 
Mađarska, kao i sve druge države koje odbijaju diktat briselskih globalista pod sustavnim su pritiskom različitih ucjena i prijetnji. Ovaj puta birokrati su otišli korak dalje. Suprotno zakonskoj proceduri po kojoj bi se ovim pitanjem trebao pozabaviti Europski sud, o tome je odlučivao Europski parlament. Europski socijalisti i njima srodne anacionalne i globalističke grupacije, gotovo bez izuzetka, glasovali su protiv Mađarske. Nasuprot njima, na ovome je glasovanju do punog izražaja došao raskol u redovima Europske pučke stranke. Riječ je o najzastupljenijoj grupaciji u Europskom parlamentu, koja okuplja zastupnike demokršćanskih i srodnih stranaka u Europi. Većina tih zastupnika također je glasovala za izvješće radikalno zelene nizozemske zastupnice.
 
Raspoloženje zastupnika EPP-a vjerna je slika razvodnjavanja demokršćanske ideje u sve većem broju zemalja Europske unije. Znademo, primjerice, da se CDU Angele Merkel, koji je već treći mandat u koaliciji s SPD-om, po svojim idejama i opredjeljenu, gotovo stopio s SPD-om. Slično se dogodilo u većini europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku. Sve to dokaz je da se kršćanski kvasac u zemljama zapadne i sjeverne Europe uvelike rastočio, što se prenijelo i na stranke koje bi trebale oblikovati i čuvati kršćanske vrijednote utemeljitelja europskog zajedništva.
 
Na glasovanju u Europskom parlamentu o izvješću Europske komisije, od 751 zastupnika, 448 zastupnika glasovalo je protiv Mađarske. Protiv svake logike Europski parlament nelegitimno je pribrojio 8 glasova zastupnika koji nisu bili u dvorani, kako bi namaknuo potreban udjel od 2/3 zastupnika, te tako usvojio izvješće EU Komisije kojim se osuđuje Mađarsku. Ovakvo nasilje nad demokratskom procedurom i nad zdravom pameću, razotkriva pravu narav globalista, koji služeći se različitim posmodernističkim višeznačnim smicalicama, pod slatkoriječivim ruhom toleracije, mulutikulturalnosti i ljudskih i manjiskih prava, vješto nameću svoju relativističku dokrinu koju je već papa Benedikt XVI. razotkrio kao diktaturu relativizma. Kada pak budu europski birokrati razotkriveni, grubo odbacuju demokratsku krinku i ispod janjećeg runa razotkrivaju svoje istinsku, vučju narav.
 

Marijan Križić, Veritas

Anketa

Vjerujete li A. Plenkoviću kada kaže da nema opasnosti od tzv. Marakeške deklaracije?

Srijeda, 21/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1389 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević