Get Adobe Flash player

Predstavljanje jezikoslovnih, prijevodnih, teoloških, interdisciplinarnih i drugih istraživanja tekstova nekih biblijskih knjiga

 
 
Odjel za kulturu hrvatskoga jezika Hrvatskoga filološkoga društva (HFD) i Katolički bogoslovni fakultet (KBF) Sveučilišta u Zagrebu upućuje prvi poziv na Međunarodni znanstveni skup HRVATSKI PRIJEVODI BIBLIJE, Zagreb, 26.-28. rujna 2018. Očekuju se predstavljanje jezikoslovnih, prijevodnih, teoloških, interdisciplinarnih i drugih istraživanja tekstova nekih biblijskih knjiga na hrvatskomu jeziku: pojedinih prijevoda, dva ili više jednakih dijelova Biblije različitih prevoditelja ili različitih prijevoda istih prevoditelja.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5f/Sveto_Pismo_Novog%27_Zakona_%28Sveta_evangjelja_i_Dilla_Aposhtolah%29%2C_1831.JPG
Skupom se žele i promicati znanstvene spoznaje o raznolikim i manje poznatim prijevodima na hrvatski, posebno stoga što mnogi prijevodi trajno ostali u rukopisu, mnogi prevoditelji nisu doživjeli svoje tiskano izdanje, mnogi su tiskani prijevodi (i) danas nedostupni, ili teško dostupni, a mnogi prijevodi ili njihove inačice uopće nisu poznati široj javnosti.
 
Godišnjice
Skup se održava i povodom nekoliko godišnjica povezanih s hrvatskim prijevodima Biblije, spomenute su najvažnije.
 
Izlasci cjelovitih Biblija ili novozavjetnih prijevoda
160 godina ‒prve tri knjige cjelovitoga prijevoda Biblije Ivana Matija Škarića (svih dvanaest 1858‒1861)
  50 godina ‒Zagrebačka Biblija 1968, tada Biblija Stvarnosti
  45 godina ‒Novi zavjet Bonaventure Dude i Jerka Fućaka (1973), uvršten u Jeruzalemsku Bibliju (1994) KS
  10 godina ‒izdanje Svetoga pisma Staroga i Novoga zavjeta (Stari zavjet Zagrebačka Biblija, Novi zavjet DF)
 
Godišnjice smrti hrvatskih biblijskih prevoditelja
100 godina‒  dr. Josipa Stadlera († Sarajevo, 8. prosinca 1918), sva evanđelja od 1895. do 1902.
  15 godina ‒  dr. Ljudevita Rupčića († Mostar, 25. lipnja 2003), Novi zavjet i nekoliko knjiga
  10 godina ‒  dr. Tomislava Ladana  († Zagreb, 12. rujna 2008), tri evanđelja
 
Glavne tematske skupine:    I.    Hrvatski biblijski prijevodi ‒pojedinačno ili poredbeno
                               II.   Hrvatski prijevodi u odnosu na izvornik(e)
                               III.  Prevoditelji biblijskih tekstova na hrvatski
                               IV.  Biblija i hrvatski jezik, književnost i kultura
                              
Oblici sudjelovanja:  • pozvano predavanje (40 minuta + 15 minuta za raspravu)
                    •izlaganje (20 minuta + 5 minuta za raspravu)
                    • poster
                    • okrugli stol (voditelj predlaže temu i sudionike)
                    • kolokvij mladih istraživača biblijskih tekstova (sudjeluju doktorandi ili diplomandi)
Sudjelovanje     
Ako želite sudjelovati na skupu, molimo vas da do 15. ožujka pošaljete samo naslov svojega izlaganja e-poštom na adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.ili izravno na mrežnoj stranici HFD-a (http://www.hfiloloskod.hr).
 
Sažetak će trebati poslati do 15. travnja 2018, o čemu ćete biti obaviješteni na vrijeme. Prihvaćeni sažetci bit će objavljeni u e-knjizi sažetaka.
 
Predsjednici Programskoga odbora: prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, HFD i prof. dr. sc. Mario Cifrak, KBF
Predsjednici Organizacijskoga odbora: doc. dr. sc. Taras Barščevski i dr. sc. Nada Babić
Odjel za kulturu hrvatskoga jezika Hrvatskoga filološkoga društva (HFD) i Katolički bogoslovni fakultet (KBF) Sveučilišta u Zagreb

Manifestacija od 17. do 27. ožujka u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku

 
 
Međunarodna manifestacija "Dani kršćanske kulture" četrnaesti put zaredom održava se u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku od 17. do 27. ožujka. Manifestaciju i ove će godine obilježiti velik broj kulturno javnih događaja, s gotovo 70 različitih programskih sadržaja, koncerata, izložbi, tribina, projekcija filmova, predstava, muzejskih programa, predstavljanja knjiga i nosača zvuka te oko 1000 sudionika programa. 
https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/Portals/2/Images/2018/03/13/WEB/305160.jpg
Manifestacija Dani kršćanske kulture koja je prvi put održana 2005. godine u Splitu odvija se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva kulture te županija i gradova u kojima se održava te u suorganizaciji sa Splitsko-makarskom nadbiskupijom, Dubrovačkom i Šibenskom biskupijom. Jedanaestodnevni program ovogodišnjih 14. "Dana kršćanske kulture" svečano će biti otvoren 17. ožujka u Splitu u palači Milesi (HAZU) u 11 sati, a manifestaciju će otvoriti splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Po otvaranju manifestacije u palači Milesi bit će upriličeno i otvorenje Izložbe dobitnika nagrade prvog Salona suvremene sakralne likovnosti Ivo Dulčić – dobitnici prošlogodišnjeg prvog Salona, akademski slikar Vladimir Meglić i akademski kipar Kruno Bošnjak ove će godine u sklopu Salona imati svoje samostalne izložbe. Istoga dana u 13 sati u dvorani palače Skočibušić-Lukaris na splitskom Peristilu bit će otvorenje izložbe "Medicina sacra – Štovanje svetaca zaštitnika i duhovna dimenzija medicine" kojom Hrvatsko katoličko liječničko društvo Split, u suradnji s Hrvatskim muzejom medicine i farmacije te podružnicom Zagreb obilježava 25 godina od osnutka.
 
U Dubrovniku će 17. ožujka u katedrali u 19,30 sati manifestaciju otvoriti dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, a po otvaranju će uslijediti koncert ansambla Vokalisti Salone. Šibenik će svečani program manifestacije započeti u u katedrali u 19 sati gdje će biti održan korizmeni koncert u izvedbi Mješovitog katedralnog zbora, Gradskog komornog orkestra, Gradskog pjevačkog zbora "Neuma" iz Drniša te dječjeg zbora župe sv. Jakova.
 
U sklopu bogatog i raznovrsnog programa ovogodišnjih "Dana kršćanske kulture" filmski dio programa bit će otvoren filmom "Dugo putovanje – Ignacije Lojolski" u Kinoteci Zlatna vrata u Splitu gdje će se do 27. ožujka svakoga dana s početkom u 18 sati izmjenjivati 15 raznovrsnih filmova, a još dva filma bit će prikazana i u Dubrovniku i Šibeniku. Kao posebnu filmsku novost treba istaknuti projekciju potresnog igranog filma "Sve što ostaje" koji hrvatska publika po prvi put ima priliku pogledati – film donosi priču o Takashiju Nagaiju, japanskom sluzi Božjem koji je preživio pad atomske bombe na Nagasaki i proglašen je japanskim nacionalnim herojem zbog svog doprinosa duhovnoj i kulturnoj obnovi svojega naroda.
 
Glazbeni program manifestacije obilježit će niz zanimljivih glazbenih događanja s više stotina sudionika iz cijele Hrvatske, a posebno ističemo oratorij za soliste, zbor i orkestar J. S. Bacha "Muka po Ivanu" (BWV 245) u izvedbi Vokalnog ansambla Antiphonus u Splitu, korizmeni koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Dubrovačkog komornog zbora u Dubrovniku, te u Šibeniku izvedbe Gradskog komornog orkestra, Mješovitog katedralnog zbora, muškog vokalnog sastava Delmati te mnogih drugih.  
 
U splitskom dijelu programa posjetitelji će na jedan dan imati priliku krenuti "Tragovima kršćanstva u Solinu" – riječ je o obilasku znamenitih arheoloških lokaliteta pod vodstvom kustosa Muzeja arheoloških spomenika u Splitu Ljubomira Gudelja, koji je osmislio program, te u suradnji s Arheološkim muzejom u Splitu. Splićani i Šibenčani i ove će se godine susresti u Ružiću u sklopu bogatog programa koji se tradicionalno održava u crkvi Presvetog Otkupitelja – grobnici obitelji Meštrović u suradnji s Muzejima Ivana Meštrovića, a gdje će biti održan križni put, sveta misa, korizmeni koncert "Narode moj ljubljeni" u izvedbi Gradskog pjevačkog zbora "Neuma" iz Drniša te izložba "Ivan Meštrović i zavičaj" više kustosice Galerije Meštrović Zorane Jurić-Šabić. Dubrovački program obilježit će Noć muzeja u muzejima franjevačkog i dominikanskog samostana te u riznici katedrale.
 
Niz zanimljivih izložbi u Splitu se nastavlja izložbom "Sakralno-procesijska skulptura španjolskog baroka" – izložbom fotografija iz fundusa Nacionalnog muzeja u Valladolidu, a koja se ostvaruje u suradnji s Veleposlanstvom Španjolske u RH. Izložba će biti otvorena od 20. do 27. ožujka, na drugom katu palače HAZU-a (palača Milesi). Dubrovnik će ugostiti izložbu fotografija Ivice Bote "Put sv. Jakova", a u Šibeniku bit će predstavljena pjesničko-slikarska mapa "Noćnog neba cvat" autora Miljenka Galića i Josipa Botterija Dinija.
 
U sklopu manifestacije bit će održan i niz zanimljivih tribina među kojima se posebno ističu susret za mlade u organizaciji Hrvatskog nadzemlja "Bog je mlad" – povodom objavljivanja knjige-intervjua pape Franje Bog je mlad, zatim "Buđenje gospođice Prim – tribina i susret s autoricom", "Duh Sveti u književnoj i scenskoj umjetnosti – izvedba monodrame Divlji konj i tribina s autorom Božidarom Prosenjakom i glumcem Rajkom Bundalom, te "tribina "Suvremena književnost i autori kršćanskog nadahnuća" s ovogodišnjom dobitnicom nagrade Andrija Buvina Sanjom Nikčević te književnikom Mirom Gavranom. U Dubrovniku posebno se ističu predstavljanja knjiga prof. Ivice Žižića "Slava križa. Simboli i slike vjere u ranokršćanskoj kulturi" te knjige Toraide Demori Staničić pod nazivom "Javni kultovi ikona u Dalmaciji".
 
Manifestacija Dani kršćanske kulture svečano će biti zatvorena dodjelom nagrade uglednoj hrvatskoj teatrologinji i kazališnoj kritičarki Sanji Nikčević, koja svojim stručnim radom na Festivalu kršćanskog kazališta čiji je selektor, te brojnim člancima, kolumnama i emisijama nastoji oko afirmacije temeljnih ljudskih vrijednosti u kulturi iz jasno postavljene kršćanske pozicije. Ova autorica deset knjiga i više od stotinu znanstvenih radova te urednica pet antologija ujedno je predsjednica Hrvatskog društva kazališnih kritičara, članica Glavnog odbora Matice hrvatske te aktivna u međunarodnim i hrvatskim strukovnim udrugama.
Cjelokupan program ovogodišnjih "Dana kršćanske kulture" dostupan je na www.danikrscanskekulture.info.  
 

Katarina Gugić, pomoćnica ravnatelja manifestacije "Dani kršćanske kulture"

Blagdan knjige uz stotu obljetnicu rođenja fra Celestina Tomića

 
 
U spomen na stotu obljetnicu rođenja prof. dr. fra Celestina Tomića, na zagrebačkom Svetom Duhu, priređen je 'Blagdan knjige'. Organizatori događaja bili su Veritas – Glasnik sv. Antuna iz Zagreba, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i crkveni izdavač – Kršćanska sadašnjost.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/27/Celestin_Tomi%C4%87.jpg/220px-Celestin_Tomi%C4%87.jpg
Nakon uvodnih pozdrava dr. fra Marija Cifraka, dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, dr. Stjepana Brebrića, direktora Kršćanske sadašnjosti i fra Josipa Blaževića, glavnog urednika Veritasa, u obliku razgovora s autorima predstavljena su djela: Dr. Celestin Tomić (Ljudevit Maračić, monografija), Jehovini svjedoci (Celestin Tomić, posmrtno) i Osluškujući Božju Riječ (Ivan Karlić, homilije). Treća knjiga u nizu 'Profesori Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu' posvećena je prof. dr. Celestinu Tomiću u prigodi stote obljetnice rođenja, a napisao ju je Tomićev franjevački brat fra Ljudevit Anton Maračić.
 
Fra Celestin Tomić rođen je 6. listopada 1917. godine u Visu. Nakon završene osnovne škole u rodnom Visu, 1929. godine ušao je u sjemenište franjevaca konventualca u Ptuju. U novicijat franjevaca konventualaca u Zagrebu ušao je 1934. godine. Privremene zavjete položio je 20. kolovoza 1935. godine, a svečane 13. listopada 1938. godine. Za svećenika je zaređen 19. prosinca 1942. godine u Rimu. Teološki fakultet pohađao je u Zagrebu od 1937. do 1941. godine, zatim na Papinskom teološkom fakultetu sv. Bonaventure, Seraphicumu u Rimu. Lincentiae gradum (magisterij) u teologiji postigao je 14. srpnja 1943. Doktorirao je na Seraphicumu 19. listopada 1945. godine. Na Visokoj bogoslovnoj školi u Splitu od 1947. do 1953. godine predavao je Sveto pismo, Stari i Novi zavjet i biblijske jezike, a potom je 1953. godine premješten u Zagreb, te na Katoličkom bogoslovnom fakultetu predavao biblijske jezike, hebrejski, grčki i latinski. Opći i posebni uvod u Sveto pismo predavao je od 1953. do 1970., najprije kao asistent pri katedri Svetoga pisma Starog zavjeta, zatim od 15. studenoga 1976. kao izvanredni i od 6. listopada 1979. g. kao redoviti profesor.
 
Obnašao je službe prodekana u akademskoj godini 1977/78. i od 1982. do 1986., zatim dekana od 1972. do 1982. i od 1986. do 1988. godine, kad je umirovljen. Osim djelatnosti na KBF-u u Zagrebu dr. Tomić predavao je biblijske predmete i na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu, na odjelu Obiteljskog instituta od 1970., i na Odjelu za kršćanski nazor od 1971. i na samom Filozofsko-teološkom institutu od 1976. pa sve do 1994. godine. Fra Celestin napisao je mnogo knjiga biblijskoga i duhovnog sadržaja, među kojima se posebno ističu dva niza. U Biblijskom nizu „Povijest spasenja“, u 15 knjiga (9 Stari zavjet, 6 Novi zavjet) protumačio je cijelu Bibliju. U nizu „Stol riječi“ u 6 knjiga protumačio je sva svagdanja čitanja koja se čitaju na misama tijekom crkvene godine, te nedjeljne i blagdanske biblijske tekstove crkvenih godina A, B i C. U hrvatskom prijevodu Biblije autor je uvoda i napomena uz mudrosne knjige Starog zavjeta. Dr. Tomić načinio je i biblijsku reviziju prilikom izdanja Novog Zavjeta u redakciji Bonaventure Dude i Jerka Fućaka (Zagreb 1973.), te biblijsku reviziju svih hrvatskih lekcionara.
 
U Hrvatskoj provinciji sv. Jeronima franjevaca konventualaca obavljao je više službi: definitor temporaneus Dalmatinske kustodije od 1950. do 1953.; definitor temporaneus Zagrebačke kustodije iste Provincije od 1953. do 1965.; magister klerika od 1954. do 1968., general Reda franjevaca konventualaca o. Bazilije Heiser 8. listopada 165. godine proglasio ga je magistrom svete teologije i umjetnosti, a 10. svibnja 1967. dobio je naslov definitor perpetuus ac Pater Provintiae. Službu definitora Provincije obnašao je u više navrata, a u posljednjem mandatu (od 1989. do 1992.) bio je vikar Provincije. Fra Celestin Tomić bio je član uredničkog vijeća Veritas. Fra Celestin bio je i veliki štovatelj i vrsni poznavatelj života i rada nadbiskupa i mučenika, blaženoga Alojzija Stepinca. Kao teolog i peritus (stručnjak) imenovan je od zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, za kauzu beatifikacije sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca. U sklopu te dužnosti predao je vota za gotovo sve knjige i arhivsko gradivo, te bio član povijesne komisije. U Rimu je proveo dvije godine kao iudex ex officio u pripremi tzv. Informatio u istoj kauzi. Jedno od posljednje objavljenih djela dr. Celestina Tomića je knjiga „Moć pisane riječi“ Blaženi Alojzije Stepinac i katolički mediji. Tu knjigu je u povodu 46. obljetnice smrti i 60. obljetnice procesa i osude bl. kardinala Alojzija Stepinca početkom veljače objavio Glas Koncila.
 
„Tajna zaljubljenosti jest drugovanje s Biblijom. Da ona ne bude knjiga među knjigama, nego doista Knjiga, Knjiga Isusa Krista, kako sam na početku rekao. Ljubav se rađa i produbljuje bliskošću, prisnošću, tako i ljubav prema Bibliji. Ona mora biti moja ljubav, moj najvjerniji prijatelj, zaručnica duše moje; moja Knjiga razmatranja, molitve, osobnog susreta s Gospodinom koji mi se objavljuje, moja najuzvišenija molitva. Čitanje Biblije mora biti molitva, razgovor s mojim Gospodinom. I naći ćemo u susretu s Isusom smisao svojeg života, riješit ćemo svoje životne probleme, naći spokoj i mir svojeg srca, radost i blaženstvo.“ (Iz intervjua koji je s o. Tomićem vodio fra Josip Blažević)
 
Djelo oca dr. Celestina Tomića „Jehovini svjedoci – nazivaju se, a nisu Kršćani“ nastalo je nakon što je autor kao suradnik Veritasa odgovarao na brojna pitanja čitatelja vezana uz život Jehovinih svjedoka. U ovoj knjizi opisan je i osobni susret oca Celestina s članovima ovog vjerskog pokreta. Otac Celestin Tomić u ovom djelu ne upušta se toliko u polemiku s Jehovinim svjedocima koliko biblijsko- teološki produbljuje istine katoličke vjere prema 12 članaka Apostolskog vjerovanja, zbog čega ova knjižica može poslužiti i za bolje osobno razumijevanje Apostolskog vjerovanja, što ga je autor u ovome djelu biblijski potkrijepio.
 
Poznati franjevac i profesor dogmatske teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu o. dr. Ivan Karlić knjigu svojih homilija za aktualnu liturgijsku godinu B, „Osluškujući Božju Riječ“ je posvetio „vjernicima koji ustrajno, strpljivo i vjerno osluškuju Božju Riječ i njezino tumačenje na 'podnevnoj' svetoj misi na zagrebačkom Svetom Duhu“. Fra Ivan priznaje kako nikada nije ni pomislio da će svoje propovijedi objaviti u tiskanom izdanju. U uvodu, pak, navodi: „Pripremajući se kao mladi svećenik za jednu nedjeljnu propovijed, naišao sam na zbirku homilija jednoga dominikanskog propovjednika koji je u uvodu vrlo ozbiljnim riječima pozivao propovjednike da se ozbiljnije pripremaju za nedjeljne propovijedi i homilije, jer milijuni vjernika dolaze na svetu misu, slušaju Božju Riječ i svećenikove ili biskupove propovijedi, te imaju pravo čuti nešto što je dobro i ozbiljno pripremljeno, a ne 'priče i pričice'. Ostao sam fasciniran ozbiljnošću riječi nepoznatog mi dominikanca, također i njegovom hrabrošću da otvoreno progovori o pojavi koja se, nažalost, događa i među svećenicima ili biskupima, te njegovom iskrenom i bratskom pozivu na savjest i na odgovornost. Svakako su mi njegove riječi dale misliti...“ Navodeći da su sve propovijedi donesene u ovoj knjizi zaista i izgovorene na nedjeljnim misama, gdjekad neznatno izmijenjena, proširena ili skraćena, autor zaključuje: „Nastojao sam ovdje biti što je moguće konkretniji u promišljanu nad Božjom Riječi, jer smatram da cilj nedjeljnih propovijedi i homilija i jest nastojanje oko primjenjivanja Božje poruke u konkretnom življenju“.
 
Fra Ivan M. Lotar pročitao je određene odlomke iz spomenutih knjiga, a glazbenice Mirta Lice (harfa) i Tihana Golubić (flauta) umješno su stvarale glazbeni ugođaj prilagođen korizmenom vremenu.
 

Nives Matijević

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 21/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1760 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević