Get Adobe Flash player

Mnogima je Martinje priprema za Božić

 
 
Ateisti ne slave Božić, a penzići ni Novu godinu.
Zašto čestitima čestitati Novu godinu?
Neki slave, a ne trače Božić.
Božić blagdan kada se blaguje, a Nova godina praznik kada se prazni..
Za Božić neki dobivaju božićnicu, a neki ni crkavicu.
Penzićima ne treba dati božićnicu, jer bi ju potrošili nenamjenski za mačke.
Trgovcima je dobrodošlo došašće zbog ljubavi prema kupcima.
Dok je bilo Bože bilo je i božićnica.
http://www.zaslike.com/files/j983f7dmh2ejg17ige0b.jpg
Neki Božić slave u crkvi, a neki u konzumu.
I nevjernici slave: Božić s rakijom, a Uskrs s vinom.
Mnogima je Martinje priprema za Božić.
Božić je blagdan za blagovanje, a Nova godina praznik za pražnjenje.
Nije dobro čestitati Božić, već zaželjeti sreću pa će biti i zdravlja.
Tko slavi Božić neće i Novu godinu jer bi bilo prenaporno.
Neki se vjernici za korizme odreknu i rođene žene.
Neki nečastivi i čestitima čestitaju čestit Božić.
Božić blagdan, a Nova godina praznik svima i njima.
 
ŽELIM SRETAN BOŽIĆ SVIMA I NOVU GODINU TKO SLAVI!
 

Martin Jakšić

Božićne jaslice se čuvaju u župnoj crkvi Gospe od Otoka

 
 
Sadržaj najradosnijeg kršćanskoga blagdana, Božića, stoljećima je inspiracija umjetnicima, ali i ostalim „zemljarima“ koji ovaj događaj na sebi razumljiv i blizak način interpretiraju. Predstavljanje i uprizorenje Kristova rođenja kroz povijest je u Crkvi dobilo naziv „Božićne jaslice“. Jasle koje se obično nalaze u štali potaknule su tako Crkvu na Zapadu da Kristovo rođenje smjesti u štalu, Crkva pak na Istoku mjestom Rođenja smatrala je špilju, što je i primjerenije podneblju Svete zemlje i vremenu Kristova rođenja.
http://www.solin-live.com/wp-content/grand-media/image/IMG_8832.jpg
Prve jaslice kao svojevrsno dramsko posadašnjenje Kristova rođenja uprizorio je sv. Franjo Asiški 1223. u Grecciu i to sa živim životinjama i pravim jaslama i slamom, a procvat i zlatno doba jaslica bilo je u barokno vrijeme. Izrađivanje božićnih jaslica je također udomaćena tradicija. Kod nas su one nastale na temelju europskih utjecaja prikazivanja napuljskih i sicilijanskih jaslica, pa ih u crkvama nalazimo od 17. st., a u kućnoj primjeni zadnjih dvjestotinjak godina. Neke od sačuvanih narodnih ili pučkih jaslica s kraja 19. st. i početka 20. st. smatraju se pravim remek-djelima pučkog rukotvorstva. Nema katoličke sredine koja u slavljenju Božića ne poseže za božićnim jaslicama kao božićnim rekvizitom. One su danas toliko uobičajene da su postale neizostavnim simbolom tog u našem narodu najobljubljenijeg blagdana. Kod nas se o jaslicama nije mnogo pisalo, nije ih se ni proučavalo, ni obrađivalo, a kamoli klasificiralo. Pa čak štoviše, ne tako davno u ono doba ili nedoba, prije dvadesetak i više godina, u doba socijalizma su bile čak i nepoželjne i zabranjivane na javnim mjestima. No o jaslicama se govorilo, one su postojale, radile se i gradile. Zbog njih se išlo i ide u posjete, ide ih se gledati. Rade se za djecu i rade ih oni poput djece. Njih pokreću ideje, a ne želja za novcem. Rade ih graditelji svih struka. Što ih pokreće? To je duboko u njima – proživljavanje srca i otvaranje duše koja se, poput dječje, raduje radosnom događaju koji je pokrenuo povijest – rođenju Sina Božjega. On se rodio poput mnogih malih ljudi, siromaha i patnika.
 
Solin je naše najstarije marijansko svetište i grad hrvatskih kraljeva. Stoga su i božićne jaslice koje se čuvaju u župnoj crkvi Gospe od Otoka oblikovane u ozračju duhovnosti po mjeri nacionalne povijesti. Solinske božićne jaslice - rad su samoukoga kipara Mirka Kljakovića. Izrezbario ih je u lipovini oko godine 1930., a stanovnike Betlehema i pastire koji su se došli pokloniti Božjemu Sinu odjenuo je u narodnu nošnju kakvu su nosili stari Solinjani i seljaci iz okolne Zagore prvih godina 20. stoljeća.
 
Likovi u Jaslicama prikazuju svakodnevni život Solinjana s konca 19. i početka 20. stoljeća, nekoliko desetljeća prije izrade figurica. Tu su orači s volovima, muškarci u igri na mure, svadbeno kolo, sijač, žena s vjedrom, žena s naramkom drva, prelja, momak na magarcu, dva konjanika na neosedlanim vrancima, konjanik na osamarenu doratu, majka i dijete, seljak s jarcem, momak s rukama u džepovima, muškarac s prekriženim rukama, starac s lulom te razne domaće životinje. Sve je to, uz autoportret i kipić svoje majke, Kljaković smjestio u selo koje ima nekoliko kuća, bunara i zidina, a nad svim je nebo s pticama u letu, mjesecom i zvijezdama. Godine 1960. Jaslice su dobile dva nova kipa Marije i Josipa. Njih je na župnikovu zamolbu izradio Mirko Kljaković kao dva odvojena klečeća lika većih mjera da bi se isticali u Jaslicama. Solinske jaslice zbog vjerske, baštinske i umjetničke vrijednosti istinski su biser u moru solinske baštine te zasigurno zaslužuju primjereno valoriziranje koje će ukazati na njihovu jedinstvenost ali ih i očuvati od bilo kakva okrnjivanja.
 

Nives Matijević

Miroslava Rožanković: 25 godina Zajednice Susret

 
 
Zajednica Susret, prva terapijska zajednica na prostoru jugoistočne Europe proslavila je u petak, 15. prosinca, u Vili Dalmacija u Splitu 25. obljetnicu rada i postojanja. U povodu četvrt stoljeća rada izdana je i monografija „25 godina Zajednice Susret“ autorice Miroslave Rožanković.
http://radio.hrt.hr/data/article/160143_08052307b9d8af719b39.jpg
Okupljene bivše i sadašnje korisnike, njihove obitelji, djelatnike, te brojne okupljene prijatelje i podupiratelje, pozdravila je ravnateljica Doma za ovisnike Suzana Horvat Kutle čestitavši na dosadašnjem uspješnom radu. „Nema ništa veće od ljudskog života, a Zajednica Susret spasila je na tisuće života korisnika i članova njihovih obitelji stoga mi je izuzetno zadovoljstvo što sam se i ja priključila toj velikoj obitelji“.
 
Iskrene čestitke uputila je i osnivačica i utemeljiteljica Zajednice Susret Bernardica Juretić Rožman prisjetivši se početaka svog rada i svih onih koji su joj na tom putu kroz 25 godina pomagali. „Split je prije 25 godina bio grad slučaj, a mi smo se usudili iskoračiti u borbu s ovisnošću i uspjeli smo. Dokaz tomu ste svi vi danas ovdje među kojima ima i djece i unučadi Zajednice Susret što mi je posebno drago“. Svima koji su uspjeli zahvaljujući programu „Projekt Čovjek“ na kojemu se temelji rad zajednice je poručila: „ Ako se i izvan komune bude držali pravila koja ste prihvaćali u Zajednici, ne bojte se, uspjet ćete u životu!“
 
Projekt „25 godina povijesti Zajednice Susret“ provodimo u povodu obilježavanja jubilarne 25. godišnjice rada i razvoja Zajednice. Kroz četvrt stoljeća rada želimo prikazati povijest Zajednice kroz koju je prošlu više od deset tisuća korisnika i njihovih obitelji. O doprinosu Zajednice Susret korisnicima, njihovim obiteljima i društvu u cjelini  želimo ostaviti dokumentirani trag u obliku Monografije. Provedbom projekta želimo skrenuti pozornost javnosti na probleme ovisnosti koji su  danas, s obzirom na pojavu novih ovisnosti (kocka, internet i sl.)  i sintetičkih droga, daleko razorniji za pojedinca i obitelj nego prije 25 godina.  Svjesni da se o tom problemu samo prigodno govori, želimo upozoriti da se stručnim radom poput našega može preventivno djelovati kako bi se na vrijeme spriječila bolest ovisnosti. Također želimo pozitivnim pričama iz života naših korisnika i njihovih obitelji pokazati kako je moguće izaći iz pakla droge i vratiti se obitelji i društvu kao koristan član, a ne teret. Kroz reklamne materijale i događaje organizirane u povodu 25. obljetnice, te intenzivnu prisutnost u medijima, skrenut ćemo pažnju stručne i šire javnosti na naš rad i navedene probleme“, poručuju iz Zajednice Susret. 
 
Prva i najznačajnija terapijska zajednica u Hrvatskoj, osnovana je 1992. godine u Cisti Velikoj, nedaleko Splita. Bilo je to vrijeme kada u našoj zemlji nije bilo rješenja za osobe s problemima ovisnosti, kada je Split bio – grad slučaj. Vrata im je otvorila Zajednica Susret, prva terapijska zajednica u Hrvatskoj, koja je svoj rad utemeljila na filozofiji „Projekt čovjek“ (Progetto Uomo) iz 70. godina prošlog stoljeća, po uzoru na talijanske komune i začetnika programa, don Marija Picchija. Samo ime, Zajednica Susret (Comunita Incontro), preuzeto je od don Pierina Gelminija koji je razvijao terapijske zajednice po Italiji. Filozofija i program „Projekt  čovjek“ su temelj rada zajednice. Upravo je čovjek kao ljudsko biće, a ne njegov problem, u središtu rada u terapijskim centrima Zajednice. Danas, u dvjema komunama, Ivanovcu kraj Okučana i Cisti Velikoj kraj Splita, skrbe za prosječno 50 do 60 korisnika, a kroz dva savjetovališta, u Zagrebu i Splitu, prošlo je gotovo devet stotina osoba i obavljeno oko pet tisuća savjetodavnih razgovora, samo u prošloj godini.
 
Iako će mnogi Susret prepoznati kao udrugu, pod istim imenom – Zajednica Susret – javnost prepoznaje i Dom za ovisnike kao ustanovu socijalne skrbi koji pruža uslugu smještaja i psihosocijalne rehabilitacije ovisnicima o drogi, alkoholu, kockanju i drugim oblicima ovisnosti u spomenutim terapijskim zajednicama. U zagrebačkom i splitskom savjetovalištu pružaju usluge savjetodavnog rada s ovisnicima i članovima njihovih obitelji, te provode aktivnosti resocijalizacije. Udruga se u ovim teškim recesijskim vremenima pokušava izboriti i iznaći sredstva za redovito funkcioniranje. Zahvaljujući dosadašnjoj institucionalnoj podršci koju su realizirali od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i drugih donatora te vlastitih sredstva, uspjeli su postići relevantne rezultate kroz rad u udruzi, povećati vidljivosti djelovanja udruge, promovirati volonterstvo, podizati  svijest i razinu vidljivosti ovisnika kao posebno ranjive skupine u sredini u kojoj žive. Pokušavaju javnost senzibilizirati za probleme ovisničke populacije. To uspijevaju međuresornom suradnjom, sudjelovanjem na edukacijama u kojima se također razmjenjuju iskustva i širi socijalna mreža, a objavljivanjem priča u medijima i uspješnom suradnjom s njima nastoje poslati poruku kako je moguće izaći iz pakla ovisnosti i krenuti u normalan život sa što manje posljedica. Prateći zakonodavni okvir kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, s ciljem prilagodbe novim okolnostima i trendovima, surađuju s kreatorima javnih politika kroz državne institucije kako bi na vrijeme ukazali na problem i ponudili moguće rješenje.
 
Malo je udruga koje se mogu pohvaliti da su četvrt stoljeća u civilnom sektoru i da su kroz 25 godina rada spasile na tisuće mladih života i njihovih obitelji, a upravo je Zajednica Susret vodeća među njima. Stoga ne čudi da cijelu ovu godinu u Susretu obilježavaju veliki jubilej kojemu je pokroviteljica predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović.
 

Nives Matijević

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Srijeda, 21/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 708 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević