Get Adobe Flash player

Umire njezino jedino dijete

 
 
(Evanđelje po Ivanu, 19. poglavlje, 26. redak)
 
Pakleni povici odjekuju, kuju
čekići teški čavle kroz šaku
mlohave ruke, kuke
https://images-na.ssl-images-amazon.com/images/I/511T9ZGYhwL._SX466_.jpg
i koplja rigaju zlobe plamen, kamen
sudbu križa sniva,
 
razbojnici k‘o svrake kljuju, psuju:
ako je onaj koji jest,
neka siđe!
 
U noći vjetra i kiše razapeti život
na drvetu križa
još diše,
 
Od boli riječi se lome, svome
učeniku On tiho kaže:
priđi bliže!
 
Marija sklopljenih ruku, muku
njegovu trpi u svojoj duši
i šuti,
 
Pogled svoj k njemu upire,
„dragi moj cvijete“,
 
– umire
njezino jedino dijete,
 
U trepetu uzdaha magla
na majčinu licu suza
nagla,
 
Zastade skamenjena
čuje glase, sneno,
nedorečeno:
 
Ženo,
evo ti sina!
 

Mijo Arapović

"Zelena" ministrica pravosuđa okomila se na križeve u Austriji

 
 
Ministrica pravosuđa u Vladi Austrije iz redova “Zelenih” Alma Zadić, rođena u BiH, našla se na žestokom udaru austrijske javnosti zbog zalaganja za izbacivanje kršćanskih simbola iz javnosti. Ministrica Zadić se uključila u javnu raspravu o religijskim simbolima u javnim ustanovama, te je rekla da se zalaže za pristup prema državi bez religijskih simbola. Kako su religijski simboli u Austriji, u javnim ustanovama, uglavnom kršćanski, tako su brojni u tome prepoznali prikriveni islamizam koji se skriva iza “sekularizma” dok mu to odgovara. Odnosno, da ona nije “zelena” samo po ekološkoj orijentaciji, nego i inače.
https://gatesofvienna.net/wp-content/uploads/2020/01/almazadic.jpg
Alma Zadić
 
Odmah su uslijedile reakcije Slobodarske stranke (FPO), odnosno njenog lider Norberta Hofera koji je poručio ministrici Zadić: ”Prste sebi s križa u javnim ustanovama. Ministrica sigurno cilja na naše križeve i u slučaju da OVP (Narodna partija) popusti koalicijskom partneru to ne obećava ništa dobro za budućnost”. Hofer je zatražio od vladajuće Narodne partije i kancelara Sebastiana Kurza da se jasno izjasne o “križu u učionicama, sudskim dvoranama i na planinskim vrhovima“. Križ nije samo vjerski simbol u Austriji nego i dio tradicije i kulture, pa je tako u susjednoj Bavarskoj križ u javnim ustanovama obvezan, iako je Njemačka nesporno sekularna država. Brojni će se sjetiti i da je veliki križ bio u sudnici u kojoj se sudilo udbašima Perkoviću i Mustaču. Također, u Njemačkoj je vjeronauk – osim u Berlinu – obvezan školski predmet. Kurz je prije nekoliko godina, dok je bio austrijski ministar vanjskih poslova i integracija govorio da “križevi u učionicama ne će biti dovedeni u pitanje zato što su križevi dio povijesti i kulture u Austriji“.
 
Alma Zadić je prva žena s imigrantskim podrijetlom koja je imenovana na ministarsku poziciju u Austriji, i naravno, prva Austrijanka podrijetlom iz Bosne i Hercegovina na ovako važnoj funkciji. Zadić, 35-godišnjakinja, rođena je u Tuzli a devedesetih je godina s roditeljima izbjegla u Austriju, gdje je završila školovanje. Nakon studija prava u Beču bila je na praksi u Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, školovala se i u SAD-u, a onda i doktorirala u Austriji. Prvi je put izabrana u austrijski parlament 2017. godine, nakon čega se pridružila Zelenima. Kao odvjetnica bavila se zaštitom ljudskih prava, prenosi HMS.
 

Dnevnik.ba, https://www.dnevnik.ba/vijesti/ministrica-u-austriji-podrijetlom-iz-tuzle-zeli-izbaciti-krscanske-simbole-iz-javnosti-alma

Sagrađena 2001. godine u čast 1700. obljetnice proglašenja kršćanstva državnom religijom u Armeniji

 
 
Katedrala sv. Grgura Prosvjetitelja je najveća armenska saborna crkva u Erevanu. Sagrađena je 2001. godine u čast 1700-e obljetnice proglašenja kršćanstva državnom religijom u Armeniji, petnaest godina prije negoli je to učinio car Konstantin I. Veliki u rimskoj carevini (Sveti Grigor Lusavorič – prosvjetitelj Armenije).
https://www.hkv.hr/images/Davor/KatedralaGrg.jpg
Katedrala je također mjesto za čuvanje relikvija sv. Grgura Prosvjetitelja koji su dovezeni iz Napulja. Poticaj za izgradnju katedrale pripada katolikosu svih Armenaca Gareginu I. (1932. - 1999.). Gradnja je počela 1997. god. uz blagoslov katolikosa Garegina I. Dobrotvori u izgradnji crkve su obitelji Manukjan, Nazarjan, Gevorgjan i E. Jernekjan.
 
Katedralni sklop se sastoji od triju crkava: crkve sv. kralja Trdata III. Aršakunija (287. - 330.), crkve sv. kraljice Ašhen (IV. st.) i katedrala s tisuću i sedamsto sjedala. Kralj Trdat i njegova supruga kraljica Ašhen su pomagali sv. Grguru Prosvjetitelju u širenju kršćanstva u Armeniji. Zvonik katedrale se ima više od trideset lukova. Na donjem su katu smještene dvorane za bogoslužje i doček.
Površina katedralnoga sklopa iznosi 3.822 m2, a visina od tla do križa je 54 m. Arhitekt katedrale je Stepan Kjurkčjan.
 

Artur Bagdasarov

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Ponedjeljak, 27/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1255 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević