Get Adobe Flash player

U Siriji nije riječ o građanskom ratu nego o ratu protiv Sirije

 
 
Intervju sa sirijskim nadbiskupom mons. Battahom Youhannom Jihadom. Planiramo sinodu koja će za cilj imati obnovu zemlje. Pripremamo jednu damašćansku sinodu. To je nešto novo, a poticaj je došao s pravoslavne strane. Članovi Družbe Isusove daju veliki doprinos u organizaciji sinode koja ima za cilj obnovu zemlje i to ne samo na materijalnom planu nego na planu života i svijesti ljudi.
https://www.algheroeco.com/content/uploads/2014/04/Jano-Battah-300x289.jpg
Na susretu mediteranskih zemalja, koji se održao od 19. do 23. veljače 2020. u talijanskom gradu Bariju, sudjelovao je i siro-katolički nadbiskup iz glavnog grada Sirije Damaska, mons. Battah Youhann Jihad. Za Katoličku tiskovnu agenciju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine govorio je o svojoj patrijarhalnoj antiohijskoj Crkvi u Siriji, ujedinjenoj s Katoličkom Crkvom od 1783. godine. Mons. Battah rođen je u Damasku 1956. godine, a u ljeto 2019. godine Sinoda sirokatoličkih biskupa izabrala ga je za damašćanskog nadbiskupa. Svoj teološki studij završio je u Libanonu, a u Rimu je doktorirao crkveno pravo. Prema nekim statističkim podacima, u Siriji živi oko 26.000 siro-katolika. Antiohijski sirski patrijarh ima svoje sjedište u libanonskom glavnom gradu Beirutu iako najveći broj siro-katolika, njih oko 42.000, živi u Iraku. Razgovor je vođen 20. veljače.
 
• Velika većina na ovim prostorima malo zna o Siriji i Damasku iako već godinama gledamo slike strašnih ratnih razaranja koje i ovdje mnoge podsjećaju na teške ratne godine. Kršćanima je dobro poznat Damask kao mjesto obraćenja sv. Pavla apostola.
- Naša Crkva zove se također „sv. Pavao na pravom putu“ jer je apostolnaroda ovdje doživio svoje obraćenje. Blizu mjesta obraćenja u Damasku nalazi se i crkva sv. Ananije. Tu je pod zemljom i mjesto gdje je Pavao kršten u Ananijinoj kući. Siriju nazivaju vratima Istoka, a ima vrlo dugu povijest i bogatu arhitekturu. To je zemlja koja nema zaduženja. Studenti na našim fakultetima studiraju besplatno, a lijekovi su skoro besplatni i dobro smo živjeli do početka ratnih događanja odnosno onih dana koje su nazvali arapskim proljećem. Prema mom mišljenju, u Siriji nije riječ o građanskom ratu nego o ratu protiv Sirije jer to je rat protiv svih, ne samo protiv kršćana, nego i protiv umjerenih muslimana koji su u Siriji većina. Amerikanci sve znaju i kontroliraju sve. Srećom, državni vrh u Siriji oslobodio je skoro cijelu Siriju osim jednog dijela. Upravo jučer, 19. veljače otvorena je zračna luka u Alepu i tako je, nakon 7 godina, uspostavljena zračna linija s Damaskom. Alep je drugi po redu grad u Siriji i to je najstariji naseljeni grad na svijetu. To je također veliki industrijski grad i svi smo sretni da se vraća mir u našu zemlju. U Siriji sada vlada gospodarska kriza, a vrijednost dolara raste u odnosu na naš novac. Tijekom rata poginuo je veliki broj mladića pa je sada, prema nekim statističkim podacima, odnos između djevojaka i mladića trinaest prema jedan. Ima i onih mladića koji su pobjegli iz Sirije kako ne bi morali ići u vojsku i na ratište, a među njima je veliki broj kršćanskih mladića.
 
• I kod nas žive ljudi različitih religija. Kakav je suživot kršćana s ljudima drugih religija u Siriji?
- Suživot kršćana u Siriji je nevjerojatan. Kada je papa Ivan Pavao II. došao u apostolski pohod Damasku u svibnju 2001. godine, svi su ga radosno primili: katolici, pravoslavni i muslimani. Papa je tom prigodom ušao u veliku džamiju u Damasku u kojoj se nalazi grob sv. Ivana Krstitelja. Mi razmišljamo na način da religija pripada Bogu, a domovina svima. Ovo načelo bi i vama moglo biti od pomoći.
 
• Na ovom susretu biskupa mediteranskih zemalja sudjeluje i mons. Antiba Nicolas iz Melkitske grkokatoličke crkve iz Damaska. Postoje li u Siriji i druge kršćanske Crkve?
- U Siriji ima deset različitih Crkava. U Damasku je i sjedište Melkitske grkokatoličke crkve Antiohijskoga patrijarhata koji predstavlja mons. Nicolas na ovom susretu. Tu je također sjedište patrijarhata Sirske pravoslavne antiohijske crkve. Tu su i armenski katolici i pravoslavci, maroniti, protestanti i drugi. U jednom dijelu Damaska mogu se pronaći sve ove crkve kao i džamije. Mi u tom lijepom mozaiku živimo u miru.
 
• Vide li kršćani svoju budućnost u Siriji ili odlaze iz svoje domovine?
- Na žalost, sve ove godine emigracija je vrlo brojna. Polovina moje biskupije emigrirala je u Europu, Australiju i Kanadu. Na žalost, ovdje mladići u ranoj dobi moraju služiti vojsku i to nekoliko godina pa su mnogi pobjegli kako ne bi morali ići u vojsku odnosno na ratište. I ja sam dvije i pol godine proveo u vojsci. To je sve zbog rata.
 
• Kakva je suradnja među vama kršćanima?
- Suradnja je vrlo dobra. Mi u Damasku susrećemo se s drugim kršćanima, a pripremamo jednu damašćansku sinodu. To je nešto novo, a poticaj je došao s pravoslavne strane. Članovi Družbe Isusove daju veliki doprinos u organizaciji sinode koja ima za cilj obnovu zemlje i to ne samo na materijalnom planu nego na planu života i svijesti ljudi. Nakon sve ove tragedije i puno patnje i tuge nestali su toliki životi.
 
• Jesu li svi biskupi i svećenici koji tamo djeluju Sirijci?
- Mi smo u velikoj većini Sirijci. Ipak, ima pojedinih koji su iz Libije kao i redovnika franjevaca i isusovaca koji dolaze iz raznih zemalja.
 
• Jeste li proživjeli ratna stradanja?
- Prije ove službe bio sam biskup u Libanonu. Prošla su tek dva mjeseca otkako su me vratili u Siriju i ovdje imenovali nadbiskupom. Radio sam u crkvenom sudu pa sam dva puta mjesečno dolazio u Siriju, u Damask. U Libanonu sam, u svojoj biskupiji, udomio brojne izbjeglice iz Sirije.
 
• Vidio sam da s razgovarate s patrijarhom iz Egipta na meni nepoznatom jeziku.
- Mi u Siriji govorimo i arapski jezik koji ima puno sličnosti s jezikom koji se govori u Egiptu. Na kraju želim reći da i ja molim za Bosnu i Hercegovinu da kod vas i kod nas zavlada mir i da ne bude više rata. Zahvaljujem, Ivo, na ovom razgovoru!
 
Ivo Tomašević, Katolička Tiskovna Agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, https://www.bitno.net/vjera/aktualnosti/intervju-sa-sirijskim-nadbiskupom-planiramo-sinodu-koja-ce-za-cilj-imati-obnovu-zemlje/

Anketa

A. Plenković je u tajnosti dozvolio MOL-u da u Mađarskoj i Slovačkoj prerađuje hrvatsku naftu. Je li to izdaja nacionalnih interesa?

Utorak, 02/06/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1015 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević