Get Adobe Flash player

Obilježena 150. obljetnica trapističke opatije

 
 
U banjolučkoj trapističkoj opatiji Marija Zvijezda, pod geslom „Marija Zvijezda u Banjoj Luci, Europa u Bosni i Hercegovini“, 21. lipnja 2019. godine, prigodnim programom i otvorenjem izložbe obilježeno je 150 godina od osnutka ove utvrde molitve i rada.
https://www.banjaluka-tourism.com/images/Posjetite/Samostan_Marija_zvijezda_Trapisti.JPG
Banjolučki biskup Franjo Komarica istaknuo je da je djelovanje trapista u banjolučkom kraju jedinstveno u cijeloj jugoistočnoj Europi. „Izuzetna i mnogostruka kulturna i civilizacijska baština rada redovničke braće u ovom samostanu „Marija Zvijezda“ osnovane prije 150 godina, a u kojoj su djelovale desetine i stotine samostanske braće iz 16 europskih zemalja, zadužuju i ovu našu, a i buduće generacije ne samo članova Banjolučke biskupije, nego i drugih stanovnika ovog grada i regije da, ne samo odamo priznanje i zahvalnost ovim izuzetno požrtvovnim, nesebičnim i samozatajnim ljudima, našoj braći u vjeri Bogu i zauzimanju za potrebe ljudi, nego da i u duhu te dragocjene baštine i sami danas i sutra živimo i djelujemo, moleći i radeći za opće dobro ovog grada, kraja, zemlje i regije“, istaknuo je biskup Komarica. „Trapisti su u banjolučkom kraju radili oko mira i zajedničkoga života svih ljudi. To i mi želimo raditi, vjerujući u Boga koji je stvoritelj svih ljudi i svih krajeva. Zato bih volio da današnji dan u ovoj drevnoj opatiji bude poticaj da se svjetlo Marije Zvijezde ponovno razbukta“, poručio je biskup.
 
Državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak kao izaslanik ministrice kulture dr. sc. Nine Obuljen Koržinek otvorio je izložbu „Marija Zvijezda – Europa u Bosni i Hercegovini“ koju je istaknuo kao značajan doprinos vrednovanju kulturnog naslijeđa najšireg europskog kulturnog kruga.
Uputivši čestitke u povodu 150 obljetnice osnutka samostana naglasio je kako je „trapistička baština spona, ona je znamen i potvrda osnovnih zasada europskog duha na prostoru nekada najzapadnijeg dijela Osmanskog carstva. Ona je istina o postojanju kulturnih i civilizacijskih tekovina Europe i unatrag 150 godina od kada je utemeljitelj ovoga samostana otac Pfanner svojim strpljivim predanim radom i snažnom duhovnošću te nesalomljivom upornošću donio europski duh i pokrenuo gospodarski razvoj“.
 
Državni tajnik izrazio je i želju da „na tragu stvaranja integralnog europskog društva poštujući bogatstvo raznolikosti i različitosti te prihvaćajući nove civilizacije tekove, upravo u duhu i svjetonazoru kojim je otac Franz Pfanner strpljivo gradio ovaj samostan i integrirao najsuvremenije civilizacijske domete u zajednicu“ izložba zajedno sa svečanosti obilježavanja potakne nova istraživanja o trapističkom svjetonazoru i njegovoj bogatoj ostavštini koju je nužno promicati i prenositi budućim naraštajima kao simbol ljudske upornosti, pozitivnog nagnuća i nesebične pokretačke snage u gotovo svim sferama ljudskog djelovanja. Izložbom, u organizaciji Hrvatskog povijesnog muzeja, trapistička je baština predstavljana kroz značenja u kontekstu današnjih kulturnih, društvenih i političkih granica Europe i europskog kulturnog kruga. 
         
Trapistički samostan Marija Zvijezda osnovan je 21. lipnja, 1869. u Delibašinom selu kraj Banja Luke. Nekoć najveći samostan strogoga reda reformiranih cistercita, među narodom poznatijih kao trapisti (la Trappe – ime samostana u Francuskoj), čiji je utemeljitelj o. Franz Pfanner (1825.-1909.) za kojega se vodi postupak proglašenja blaženim i svetim, ima neprocjenjiv duhovni i materijalni značaj za banjolučki kraj.
 
Red cistercita strožeg reda, koji je prozvan po cistercitskom samostanu Notre Dame de la Trappe u sjeverozapadnoj Francuskoj , utemeljenom 1664. svaki je trenutak svog djelovanja prožeo jasnim, izvornim geslom benediktinskog reda „Ora et labora“ ostvarivši se u nebrojenim aspektima svakodnevnih aktivnosti prožetim predanom molitvom. Aktivnosti koje su trapisti poduzeli gotovo su nezamislivih razmjera i za današnje vrijeme, a u razdoblju kada su ih realizirali predstavljale su istinsko čudo budeći i dandanas istinsko udivljenje. Tako se, redom, od 1869. tijekom dva desetljeća osnivaju, pokreću i grade: ciglana, kovačnica s radionicom za plugove, žitnica-silos, kamenolom, mlin, sirana, pilana, sušara za šljive, pivovara, sušara za voće, tvornica cigle i crijepa, klaonica, mlin za mljevenje kostiju i tvornica tutkala, voćni i šumski rasadnik, suknara s predionicom i tkaonicom, nova velika štala za krave, tiskara s kartonažom i knjigovežnicom, bačvarska, stolarska i kolarska radionica, pekara, tvornica kože, tvornica stočne hrane, opći rasadnik, nova suknara, tvornica boja s bojadisaonicom i praonicom, hidrocentrala, hladnjača, stolarska radionica i radionica za proizvodnju kalupa, silos za pšenicu, tvornica tjestenine, sapuna, soda-vode i bezalkoholnih pića, most preko Vrbasa – Most sv. Bernarda (početak radova 1904.).
 
Isticali su se i snažnim socijalno-edukativnim radom te tako osnivaju slijedeće ustanove: bolnicu (otvorena je 2. veljače 1879.); sirotište (1. ožujka 1878.) u kojem djeca stječu obrazovanje i izučavaju zanate; grade dom za šegrte – škola je osim za djecu iz sirotišta bila otvorena za svu mušku mladež te su mogli izučavati čak 23 zanata; svakodnevno je radila kuhinja za siromašne kojih je dnevno bilo oko 60, a u Prvom svjetskom ratu čak oko 500 dnevno; azil za radnike (1878.) smješten je u bolničkoj zgradi; izgrađene su obiteljske kuće za radnike (1879.). Trapisti su školovali nadareniju djecu i u svojoj humanističkoj gimnaziji, a također je u samostanu djelovala i visoka filozofsko-teološka škola. Osnivaju i školu za žensku mladež te u tu svrhu dovode u Banju Luku Sestre milosrdnice (1872.) i Klanjateljice kongregacije Predragocjene Krvi Isusove (1879.). Prebrodivši teška vremena nakon Drugog svjetskog rata u kojima gube gotovo sve svoje posjede, doživjevši katastrofu velikog potresa 1969. i tegobe posljednjih ratnih zbivanja, uspjeli su se održati na tako jasnim temeljima predanog vjerskog i toplog, ljudskog zalaganja, te i danas, iako kroz djelovanje tek dva brata, bude nadu u trajnu budućnost svoga poslanja.
 
Dom Armand Veilleux, izaslanik generalnog opata Dom Eamona Fitzgeralda rekao je kako su trapisti u banjolučkom kraju stoljeće i pol bili u misiji duhovne i materijalne izgradnje. „Moć koju su redovnici imali ovdje sada više nemaju, ali vrijednosti koje su utjelovili u svom duhovnom životu ostaju ovdje i nadam se da će biti od koristi i danas ovoj Crkvi“, poručio je Dom Armand.
 

Nives Matijević

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Četvrtak, 21/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1356 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević