Get Adobe Flash player

Održan okrugli stol o političkoj korektnosti i slobodi izražavanja

 
 
U sklopu Festivala tradicije i konzervativnih ideja TradFest 2018., koju organizira Zaklada Vigilare, svećeniku salezijancu don Damiru Stojiću uručena je godišnja nagrada „Svjedok godine“ zbog hrabrog svjedočenja, snažne prisutnosti u javnosti i društvenog utjecaja, posebice na mlade, zbog čega je, kako se navodi u priopćenju udruge Vigilare, meta napada lijevih organizacija i medija.
https://www.medjugorje-info.com/images/Svecenici/Don-Damir-Stojic-1.jpg
Don Damir Stojić, SDB, svećenik je salezijanac, rođen u Torontu, Kanada. Teologiju je završio na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, poslijediplomski studij u Washington (DC) gdje je na Catholic University of America 2007. magistrirao na katedri moralne teologije. Po povratku u Hrvatsku, u rujnu 2007. dobiva dekret Zagrebačke nadbiskupije za službu studentskog kapelana na zagrebačkom Sveučilištu. Na toj službi je i danas djelujući primarno u Župi Duha Svetoga i zavjetnoj crkvi Svete Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu, ali i diljem Hrvatske, pa i izvan granica, gdje kroz tribine, predavanja, seminare i duhovne obnove promiče teologiju tijela prema katehezama Ivana Pavla II. „Također, primjer je uključenosti Crkve u javni život Hrvatske i uspješnog djelovanja svećenstva u društvu, veliki je i beskompromisni branitelj nerođenih, angažirani borac za pravo nerođene djece na život i promicatelj kulture života, zauzeti navjestitelj istine o ljudskoj spolnosti i naravi, promicatelj vrijednosti i ljudskog dostojanstva od začeća do prirodne smrti; očuvanja institucije braka i promicatelj bračnih vrijednosti“, stoji u priopćenju.
 
U prigodnom obraćanju javnosti don Damir je rekao da zaista voli svoj poziv i da uživa u naviještanju radosne vijesti te da mu je pravo zadovoljstvo raditi posao koji voli, bez obzira na česte medijske napade. Spomenuo je i nedavni slučaj jedne ljekarnice iz Zagreba koja je, pozivajući se na ustavom i zakonima zajamčeno pravo na priziv savjesti, odbila prodati kontracepcijske pilule, zbog čega su uslijedili snažni medijski napadi na nju osobno, a time i na ljudsko pravo na priziv savjesti. Zbog toga ju je preporučio kao kandidatkinju za dobitnicu nagrade iduće godine. Naveo je da se u svojem poslanju vodi, među ostalim, primjerom Ivana Krstitelja koji je bio “glas u pustinji” koji je naviještao Riječ, što mu je vodilja u svakodnevnom naviještanju istine o čovjeku. Istaknuo je da je iskreno počašćen što je dobitnik nagrade ovog, već tradicionalnog, festivala. Nagradu je uručio predsjednik Vigilare dr. Vice Batarelo. Neka mu to priznanje bude dodatni poticaj za nastavak u radu.
 
Treći TradFest, godišnja međunarodna manifestacija tradicionalnih i konzervativnih lidera, mislilaca i aktivista koji svojim djelovanjem potiču uspostavu tradicionalnih i konzervativnih vrjednota u Hrvatskoj i svijetu, otvoren je u petak, 23. studenog u Zagrebu uvodnim govorom Vice Batarela, predsjednika Vigilare. U uvodnom govoru Batarelo je naglasio kako borba za dobro i pravednost nadilazi granice i ima univerzalne temelje.  „Važno je da mi iz civilnog društva dižemo svoj glas i da smo prisutni, jer je naš glas odlučujući posebno za politički sektor, ali ne samo politički, već i kulturni i crkveni. Odmah bih naglasio da smatram da se politika nalazi nizvodno od kulture. Kultura i uljudba je ono što stvara civilizacije i pojedinačna nacionalna društva te na kraju stvara političare i politiku. Mi se u biti borimo za dušu jednog naroda za ono plemenito i stvaralačko“, rekao je i naglasio da postoje apsolutne istine o čovjeku i o njegovoj okolini, te kako su te istine temelji zapadne kršćanske civilizacije kojoj Hrvatska pripada.
 
Sloboda je, rekao je, moguća samo u istini, a tko god voli istinu mora biti politički nekorektan. Konzervativci su danas „kontrakultura“, pozvani su biti nasuprot ove kulture i stvarati nove kulturne temelje na apsolutnim istinama o čovjeku i njegovom inherentnom dostojanstvu u skladu s Božjim planom. „Ako mi budemo šutjeli i prianjali uz ovo što nam se danas nudi, onda ćemo biti suodgovorni za propast naše civilizacije. A ako ćemo samo negativno kritički, unutar sebe, plakati kako je sve loše, a da ne poduzmemo određene konkretne korake, onda ne samo da nećemo proširiti slobodu, nego ćemo je što više i izgubiti“, rekao je Batarelo.
 
Uslijedio je okrugli stol o političkoj korektnosti i slobodi izražavanja na kojem su sudjelovali Boris Havel, Ivica Šola i Nino Raspudić. Boris Havel se posebno kritički osvrnuo na korupciju i sanitizaciju znanosti koja se provodi u ime „političke korektnosti“, gdje znanstvenu metodologiju sve češće zamjenjuje ideologija, pa tako cijele grane znanost postaju nelegitimne. Da bismo razumjeli problem migracija s Bliskog istoka morali bismo izučiti temelje tamošnje kulture i civilizacije, no to ne možemo jer je cijela orijentalistika kao grana znanosti proglašena praktički „nelegitimnom“ od strane zagovornika političke korektnosti, a taj proces je krenuo još sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
 
Na temu lažnih vijesti o imigrantima, Šola je rekao da mu „lažne vijesti svakodnevno prolaze ispred prozora kuće“ u Baranji, te kako se ne radi o imigrantima nego o invaziji. Za Plenkovića je ustvrdio da je prevario birače naročito koaliranjem s HNS-om i prepuštanjem istom najvažnijeg resora, onog obrazovanja. Osvrnuo se i na ekonomski nacionalizam, rekavši kako na slobodnom tržištu, koje je uostalom teoretski koncept, Hrvatska nema nekih izgleda za uspjeh te od njega ima uglavnom štete.
 
Raspudić se osvrnuo na odnarođenost hrvatskih političkih elita, a posebno na njihov strah da se postave posve drukčije u vezi stanja u Bosni i Hercegovini. Hrvatska je jamac Daytonskog sporazuma i treba odbaciti optužbe o „miješanju u unutarnje stvari“, a Komšića u Hrvatskoj jednostavno proglasiti nepoželjnom osobom, te inzistirati na provedbi onog što je Ustavni sud BIH ustvrdio i onemogućiti dalje izborne prijevare. Imperativ za tamošnje Hrvate je, kaže, ostanak a ne povratak o kom se u ovom trenutku ne može razmišljati, a novac se troši na pogrešne stvari poput gradnje velebnih crkvi u mjestima u kojima više nema Hrvata i u koja se oni, kako stoje stvari, neće vratiti. Drugog dana Tradfest je nastavljen izlaganjima gostiju iz inozemstva – Švedske, Australije, SAD-a, Njemačke, Poljske, Mađarske, Bugarske. Teme su bile pobačaj, homoseksualnost, Istanbulska konvencija, istospolni brakovi te položaj i budućnost Crkve.
 

Nives Matijević

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Srijeda, 19/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1295 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević