Get Adobe Flash player

Održan XXI. međunarodni teološki simpozij KBF-a u Splitu

 
 
U organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu 22. i 23. listopada održan je XXI. međunarodni teološki simpozij na temu „Stid. Višeznačnost jednog osjećaja“.
http://www.smn.hr/images/galerije/1510_simpozij/DSCF3935.jpg
Sram je izrazito društveni osjećaj. Pojavljuje se na razmeđu između privatnog i javnog, intimnog i otvorenog, duha i tijela, društveno prihvatljivog i društvenog neprihvatljivog. Povijest filozofije kao i povijest religija svjedoče o njegovoj univerzalnoj prisutnosti i važnosti. Po osjećaju srama čovjek se razlikuje od drugih živih bića. Stid je usmjeren na intimnost. Čuva je. Stid i sram zrcale tjelesnu, duhovnu i društvenu narav čovjeka kao i temeljnu strukturu svijesti subjekta.
 
Povijesna perspektiva pokazuje kako su osjećaji stida i srama promjenjive kategorije. Pomiču se s vremenom i društvom. Štoviše, upravo pomicanje granica na kojima se pojavljuju sram i stid obilježava suvremenu kulturu iz koje nerijetko dolazi i optužujući pogled na religiozni način života. Sram je i snažno retoričko sredstvo i instrument moći. Biblija je izvor mnogih nijansi ovog osjećaja, kako u međuljudskim odnosima tako i u odnosu čovjeka prema Bogu. Osvrćući se na ovogodišnju temu simpozija Veliki kancelar KBF-a u Splitu splitsko-makarski nadbiskup dr. Marin Barišić, kazao je kako mu se čini da je naše vrijeme više obilježeno strahom, a stidom i sramom sve manje. „Ne bi bilo dobro ako bi se stid udaljio od čovjeka. Najgore je za naše društvo ukoliko nam obrazi postanu debeli. To je opasnost da se čovjek degradira jer stid i sram valoriziraju čovjeka u njegovu dostojanstvu i svjedoče da je čovjek moralno i odgovorno biće. Potpuni izostanak stida ne bi bio znak zrelosti nego prezrelosti ili gnjilosti“.
 
U prigodi otvaranja simpozija, uime organizatora, uvodnu riječ uputio je izv. prof. dr. Ivica Žižić koji je kazao kako je stid praiskustvo u kojem se ogleda rascjep koji je od čovjeka slike stvorio čovjeka ranjivo biće te da ukazuje na razliku koju čovjek osjeća između onoga što jest i onoga što bi trebao biti. „To jest rascjep u čovjeku, ali za kršćansku vjeru on može biti prilika da se ta čovjekova ogoljenost obznanjena u stidu milosno zaodjene, a pomračeni predjeli čovjekova bića da ponovno zadobiju svoj integritet“, istaknuo je dr. Žižić. Nakon pozdravnih govora uslijedilo je predstavljanje zbornika radova XX. međunarodnog znanstvenog simpozija „Laička država-religija-crkva: od ideologizirane neutralnosti do prostora dijaloškog suživota“ o kojem je govorio prof. dr. sc. Nikola Bižaca. Potom je uslijedilo izlaganje prof. dr. sc. Gordana Črpića (Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb) na temu „(Be)Sramna kultura“. Dr. Črpić prikazao je povijesnu perspektivu stida koji se, kao i sram, pokazao promjenjivom kategorijom čije se granice mijenjaju kako se mijenja vrijeme i društvo.
 
Drugoga dana simpozija program je započeo predavanjem Carmela Dotola (Pontificia Universita Gregoriana, Rim) naslovljeno „Teološko-antropološki vid srama“. U svom izlaganju predavač je progovorio o ljudskoj naravi kao dugu, o teološkom promišljanju koje izdvaja pitanje stida (srama) i njegovog značenja u priči iz Knjige Postanka. Potom je o temi „Ontologija stida u Miltonovom 'Izgubljeni raju'“ govorio doc. dr. sc. Daniel Miščin (Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb). Predavač smatra da autor u ovom spjevu iz 17. st razvija ozbiljnu metafiziku ljudi i ontologiju stida. Prof. dr. sc. Stefano Tognacci (Pontificia Uneversita Salesiana, Rim) održao je izlaganje na temu „Stid i sram u psihologiji“. U svom izlaganju osvrnuo se na osjećaj srama u evolutivnom razdoblju i na manje ili više vidljive vanjske elemente srama. Dr. sc. Stipe Buzar (Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb) izlagao je na temu „Prekršeni ugovor. Etičko istraživanje stida“. Cilj predavanja bio je pojasniti kada je moralno prigodno osjetiti stid. Također se skicirao anatomiju stida te približio razlike između kulture srama i stida i kulture krivnje. Kroz predavanje „Moralno-teološki pristupi osjećaju stida“, doc. dr. sc. Šimun Bilokapić (Katolički bogoslovni fakultet, Split) je progovorio o određenju i funkciji spolnog stida u ljudskim odnosima i u konstruiranju osobnosti pojedinca te o povredama tog stida.
 
Popodnevni program započeo je predavanjem dr. sc. Jasminke Domaš (Hrvatski radio, Zagreb) na temu „Židovstvo i pojam stida u tradicionalnom učenju Tore i Talmuda“ u kojem je izlagačica navodila mjesta u Tori i Talmudu u kojima se spominje stid te pojašnjavala kontekst. O temi „Stid i sram: biblijski vidovi“ govorio je doc. dr. sc. Domagoj Runje (Katolički bogoslovni fakultet, Split) koji je pojasnio razliku između značenja i upotrebe pojma stida. Iznio je pregled hebrejskih pojmova za stid i sram u Starom Zavjetu, s posebnim osvrtom na pojavu stida kod prvih ljudi u Knjizi Postanka. Izlaganje „Stid i sram u islamu“ održao je prof. dr. sc. Zekirija Sejdini (Institut za didaktiku, Sveučilište u Innsbrucku) koji je naglasio kako je stid u islamu bitan dio vjere te ga smatraju u potpunosti korisnim, a proroku Muhamedu pripisuju osjećaj stida u velikoj mjeri. Uslijedilo je predavanje „Emotivno zlostavljanje u kršćanskom kontekstu na primjeru osjećaja stida i krivnje“ dr. sc. Hannah Anite Schulz (Malteški duhovni centar, Köln) koja je govorila o ulozi srama i stida kao sredstvima zlostavljanja i kao posljedicama zlostavljanja, a problematiku je smjestila i u kršćanski kontekst.
 
Simpozij je zatvorio dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu izv. prof. dr. sc. Anđelko Domazet koji je izrazio zadovoljstvo što se iz zanimljivih predavanja dalo zaključiti da još uvijek postoji zdravi stid kao temeljna metafizička granica za čovjeka i izvor ljudskosti i duhovnosti. Spomenuo je češkog teologa Tomaša Halika koji je upozorio na bestidno ophođenje s tajnom, odnosno s Bogom. Dekan je to proširio na nekoliko područja: bestidnu psovku, preuzetno nagomilavanje svetih riječi i bestidnu šutnju o Bogu. Simpozij o višeznačnosti osjećaja stida i srama pristupa iz teološke, sociološke, filozofske, psihološke i međureligijske perspektive. Osvijetlio je društvenu prisutnost i raznovrsne manipulacije ovim osjećajem. Pluridisciplinarni pristup osjećajima stida i srama je pokazao i trenutačne odnose kršćanstva i suvremene kulture.
 

Nives Matijević

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Nedjelja, 09/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1232 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević