Get Adobe Flash player

Hrvatska je vrlo blizu ispunjenja svojih snova

 
 
Rano ujutro, još nisam ustao iz kreveta, ulazi u sobu moj najstariji sin: Umro je Franjo Tuđman – izusti!
Odjednom kao da je svu stvarnost prekrila neka koprena. Nijemo ustajem iz kreveta, stojim nepomično pored prozora. Suze samo teku, pozdravljajući jedno vrijeme, slavno i neponovljivo, koje je nepovratno ostalo iza nas.
Umro je hrvatski Mojsije, pod čijom smo rukom, uz Božju pomoć došli do obala rijeke Jordan, nadomak Obećanoj zemlji, u koju nam je tek ući!
Istoga dana, tog 11. prosinca 1999. već su se formirale kilometarske kolone ljudi, koji su na prosinačkom vjetru i kiši satima strpljivo čekali kako bi se pred odrom hrvatskog Predsjednika kratko pomolili i posljednji puta izrazili poštovanje prema čovjeku koji je svoj život položio za "jedinu i vječnu Hrvatsku" – kako je često govorio!
https://www.bhdijaspora.net/wp-content/uploads/2019/05/tu%C4%91man-president-2-1.jpg
Satima sam korak po korak prilazio odru hrvatskog predsjednika i smišljao riječi koje ću upisati u spomen knjigu. Kada je došao taj trenutak ruke su mi bile ukočene od hladnoće te sam najkraćim riječima izrazio poštovanje i zahvalu tom velikom čovjeku po čijim smo vodstvom izborili slobodu, nasuprot svih naših neprijatelja koji su nas htjeli zatrti.
Približavali su se i parlamentarni izbori. Gledajući kilometarske kolone koje su danima ispraćale Predsjednika, povjerovao sam da se ipak neće ostvariti slutnje da će se na vlast vratiti stare jugokomunističke strukture. Ali hrvatski narod, baš kao i Izabrani narod, vrlo brzo je zaboravio, pa i prezreo najveći dar Božji – slobodu, te je izručio onima koji nikada nisu htjeli hrvatsku državu.
Na vlast je došla šesteročlana koalicija predvođena partijom recikliranih komunista i 66-godišnji predsjednik, koji je svoju kampanju temeljio na najprimitivnijim, pa i morbidnim uvredama nad tek preminulim Predsjednikom.
U zlo se upada lako, ali se iz njega izlazi teško. Slijedila je mukotrpna borba, puna poniženja, padova, izdaja, ali i velikih žrtava. Toliki su lažni proroci i obmanjivači sijali korov i ubirali slavu i priznanja bez pokrića,  a istodobno su ponižavani, progonjeni i oklevetani toliki junaci i žrtve. Ali nije to ništa novo. To je matrica po kojoj se odvija planetarna borba dobra i zla, po kojoj je Najneviniji od najnevinijih osuđen, raspet, umro i pokopan. Njegovo uskrsnuće je jamstvo da niti jedna nepravda neće imati zadnju riječ, uz njegovo obećanje izrečeno na Gori: "Blago vama kad vas zbog mene budu grdili i progonili i lažno vam pripisivali kojekakva zla! Radujte se zbog toga, silno se radujte! Jer velika vas nagrada čeka na nebesima."(Mt 5,11-12).
 
Unatoč brojnim izdajama, lažima, nevjerojatnim podvalama i podmetanjima, ali upravo zbog golemih žrtava tisuća anonimnih ljudi, kojih je žrtva samo Bogu znana, Hrvatska je u proteklih dvadeset godina prebrodila sve bitne prepreke i ostvarila sve strateške ciljeve.
Prepreke na tom putu bile su i nerazumijevanja često dobronamjernih ljudi, koji smatraju da se trebamo izolirati od (iskvarenih) struktura suvremenog svjetskog poretka. Ovaj pristup zasigurno nije ispravan i nije katolički. Ta Krist je upravo i došao u ovaj svijet zato što je to pali svijet, pun slabosti i grijeha. Samo gnostici lebde u samodostatnosti svog lažnog "duhovnog" svijeta, odbacujući i negirajući ovaj materijalni.
Prošlo je gotovo 30 godina od uspostave neovisne hrvatske države, a točno dva desetljeća od smrti prvog hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana. To je dugo razdoblje za ljudski vijek, ali iznimno kratko u životu jednoga naroda. Hrvatska je mlada država, ali nipošto nije "slučajna država", kako nas je u to uvjeravao "slučajni premijer". Nije slučajna jer je izraz tisućljetne volje i želje hrvatskoga naroda i jer je ostvarena po volji i blagoslovu Onoga bez čije volje ni vlas glave ne pada. Nije ni "država slučaj", kako je dotični opravdavao svoju nesmotrenu i besmislenu ispraznicu, jer po istom kriteriju, a s obzirom na to što se u svijetu događa, čitav svijet je slučaj. Točno je, međutim, da je Hrvatska nedovršena država, kako je to izrekao jedan ugledni znanstvenik i političar, ministar u prvoj Vladi samostalne hrvatske države. To je i razlog zbog kojega i dalje moramo biti vrlo oprezni u svojim političkim i inim postupcima. To je, između ostaloga, razlog zbog kojega ovoga trenutka ponekad nije mudro otvarati neke rane svoje povijesti i trošiti na njih svoju energiju, kako nas to ne bi vratilo u vrtlog bitaka koje smo već dobili! Tko to želi shvatiti – shvatit će!
 
Naš najveći neprijatelj danas je osjećaj beznađa, pomanjkanje nade i vjere. Ma kako god se činilo da se nad nama nadvijaju tamni oblaci, Hrvatska je vrlo blizu ispunjenja svojih snova, ili, drugim riječima: "Bolja Hrvatska je tu, među nama, među našim ljudima u Hrvatskoj i diljem svijeta"!
 

Marijan Križić, Veritas

U film Rocketman, biografsko djelo o poznatom gay pjevaču Eltonu Johnu, uložili 1,1 milijuna dolara

 
 
Vatikan je uložio 1,1. milijun dolara u film Rocketman, biografsko djelo o poznatom gay pjevaču Eltonu Johnu u kojem se odigrava i „vruća“ gay scena. Talijanski list Corriere della Sera otkrio je ovog tjedna da je Državno tajništvo Vatikana prošle veljače uložilo poveću svotu novca u tvrtku Lapo Elkan, koja se bavi proizvodnjom naočala i drugih lifestyle proizvoda. No, ista tvrtka snima i dotični film o Eltonu Johnu, a pritom koristi i novac koji je skupljan milodarima ili drugim donacijama i uplatama vjernika. Film Rocketman prikazuje vezu između glumca Tarona Egertona, koji glumi Eltona Johna, i Richarda Maddena, koji se pojavljuje kao John Reid, njegov bivši menadžer. U filmu se prikazuje i scena koja je prozvana „najeksplicitnijom gay ljubavnom scenom od Brokeback Mountain 2005. godine.“
https://m.media-amazon.com/images/M/MV5BNmQ3ZWZhZjUtOGQzMS00OTRlLWJjMmYtZTQ2YWU4MTAwZjhjXkEyXkFqcGdeQWZlZGVyaWdh._V1_SY351_SX624_AL_.jpg
Tužitelji Svete Stolice navodno istražuju niz vatikanskih ulaganja ostvarenih putem malteškog fonda Centurion Global koji je financirao eklektičan niz projekata, uključujući nekretnine, mineralnu vodu, web stranice i filmove. Preko fonda je Vatikan postao 25-postotni partner u Lapo Elkannovoj kompaniji Italia Independent u iznosu od 6 milijuna eura, dok je odnedavno postao partner u vrijednosti 10 milijuna eura s industrijalcem Enricom Preziosijem, predsjednikom nogometnog kluba Genove. Uz film Rocketman, Vatikan je također uložio oko 3,3 milijuna eura u produkciju međunarodnog filma Men in Black iz 2019. godine u kojem su igrali Chris Hemsworth i Tessa Thompson. Možda je još najnezgodnije što je najveća investicija Vatikana (16 milijuna eura) otišla švicarsko-švedskoj tvrtki ABB, koja proizvodi dijelove za nuklearne elektrane i navodno je sudjelovala u uništavanju malezijske kišne šume.
 
Tijekom nedavnog putovanja u Aziju, papa Franjo rekao je da bi nuklearne elektrane trebalo barem privremeno biti zabranjene zbog njihove destruktivne sposobnosti. Govoreći na konferenciji za novinare na papinskom avionu prošlog tjedna, papa je ponovio uvjerenje da nije samo uporaba, već i posjedovanje nuklearnog oružja zlo, ali je zatim predložio moratorij na svu nuklearnu silu. „To je moje osobno mišljenje, ali ne bih koristio nuklearnu energiju dok to nije sasvim sigurno“, rekao je. „Neki kažu da je rizik za brigu o stvaranju i da uporaba nuklearne energije mora biti zabranjena. Sigurno crtam liniju.“
 
Corriere della Serau svom izvješću navodi da kapital Vatikana čini najmanje dvije trećine sredstava kojima upravlja Centurion Global.
Fondom Centuriona upravlja 71-godišnji Enrico Crasso, bivši bankar u Credit Suisseu koji je godinama nadgledao ulaganja u Vatikanu, zaradio „milijune eura provizija“, kao i zlatnu medalju od pape. No, nedavno je fond pokazao gubitak u poslovima za Vatikan, uz 4,61 posto gubitka od 2018. godine u iznosu od oko dva milijuna eura, dok su menadžeri fondova navodno nastavili primati znatne bonuse.
 
Papa je nedavno izjavio da sva crkvena ulaganja trebaju podržavati etička poduzeća. „Ako iz milodara uložite u tvornicu oružja, tamo nema milosti, zar ne?“, rekao je. On je rekao i da je ulaganje Državnog tajništva u iznosu od oko 200 milijuna dolara u razvoj imovine u Londonu na aveniji Sloane 60 u Chelseaju prouzročilo „skandal“. „Učinili su stvari koje ne djeluju čisto“, rekao je. Vatikanski tiskovni ured izdao je kratku izjavu u vezi s najnovijim objavama, priznajući kako Vatikan ima „tekuće istrage“ ulaganja u Globalni fond Centurion, kao i druge.
 

6. XII. 2019., https://tribun.hr/vatikan-ulozio-1-1-milijun-dolara-u-film-s-najeksplicitnijom-gay-scenom/

Proslava 50. obljetnice ponovne uspostave Splitske metropolije

 
 
U organizaciji Splitsko-makarske nadbiskupije i Katedre crkvene povijesti Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu, u četvrtak 28. studenoga 2019. godine, svečanom akademijom i studijskim danom obilježena je 50. obljetnica ponovne uspostave Splitske metropolije.
https://smn.hr/images/econa-article-images/4234/full/14.JPG
Svečanost je započela obraćanjem splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolite mons. Marina Barišića koji je naglasio kako obnova i ponovna uspostava prvostolničkog ili metropolitanskog središta Crkve u južnoj Hrvatskoj, u Splitu, nedvojbeno spada u događaje koji su crkvenoj i društvenoj stvarnosti ovoga dijela naše domovine dali poseban biljeg te istodobno osnažili Crkvu u navještaju evanđelja i učvrstili vjerski i društveni život u ovim krajevima.
 
Mons. Barišić podsjetio je da je Splitska metropolija postojala stoljećima, imala je važnu ulogu u hrvatskom narodu, ali je 1828. godine zbog političkih događaja Austrija u Dalmaciji napravila reformu crkvene strukture i oduzela Splitu titulu metropolije i nadbiskupije i prebacila je sjedište u Zadar. „Splitu je time učinjena povijesna nepravda. Oštećeni su nacionalni interesi i kultura, jer je Split ipak puls hrvatske povijesti, tu je i naša kolijevka i krstionica. Split je 137 godina živio bez titule metropolije. Imajući u vidu i crkvenu i društvenu ulogu te titule, postojali su svi razlozi za to da se ponovno vrati titula metropolije u grad. Bilo je puno truda, napora, interesa 'za' i 'protiv' i konačno je 1969. godine Splitu vraćena titula nadbiskupije i metropolije“, rekao je nadbiskup Barišić.
 
Naglasio je da obnova nadbiskupskoga sjedišta u Splitu, i ponovna uspostava ovdašnje crkvene pokrajine, nosi nadnevak 27. srpnja 1969., i na njoj stoji potpis pape Pavla VI. „Sam događaj svečano je proslavljen u splitskoj katedrali u nedjelju 23. studenoga 1969. godine. Duh Sveti je vodio papu Pavla VI. u njegovoj konačnoj odluci obnove i ponovne uspostave glavnoga crkvenog središta u Dalmaciji. On je, naime, služeći se vlašću Petrova nasljednika, odlučio Splitu vratiti crkvenu i društvenu ulogu, koju je Split sa starom Salonom, imao više od jednoga i pol tisućljeća, i to u početku u rimskoj Dalmaciji, a kasnije u hrvatskim krajevima. Dogodilo se to na molbu ondašnjega biskupa splitskoga i makarskoga Frane Franića, upućenu zajedno s biskupima u Šibeniku, Hvaru i Dubrovniku, te apostolskim upraviteljem u Kotoru, koji su spomenutu obnovu i ponovnu uspostavu zatražili, uz punu potporu Stolnoga kaptola u Splitu, Sustolnoga kaptola u Makarskoj i Zbornoga kaptola u Trogiru, jednako kao i provincijalata Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja u Splitu, te ustanova za odgoj svećenika u Splitu i Makarskoj. Vijest o obnovi i ponovnoj uspostavi prvostolničkoga ili metropolitanskoga sjedišta u Splitu, biskup Frane, priopćio je posebnom okružnicom „Javljam vam, da je Sveti Otac Pavao VI., povratio splitskoj biskupiji, nadbiskupsku i metropolitansku čast, i da je ta obnova, danas objavljena preko Radio – Vatikana, i meni pismeno saopćena, od apostolskog delegata Sv. Stolice u Beogradu, msgr. Marija Cagne, pismom od 12. VIII. 1969. godine. Od sada, dakle, naša biskupija Splitska i Makarska, postaju nadbiskupija i metropolija, u koju ulaze kao članice biskupije: Šibenik, Hvar, Dubrovnik i Kotor'. Tako se je, eto, nakon 141 godine, rečenoga dana, apostolskim pismom, pučki zvanom bula, 'Qui vicariam', pape Pavla VI., nastavilo točno ondje gdje se je 30. lipnja 1828. godine stalo, apostolskim pismom 'Locum beati Petri', pape Leona XII., čime je ponovno uspostavljen tisućljetni slijed“.
 
Nakon pozdravnih govora uslijedio je kratki video zapis „Splitska metropolija“, redatelja prof. dr. Josipa Dukića, a snimatelja i montažera Petra Jurčevića te predavanja prof. dr. Josipa Dukića „Od Salone do Splita“, prof. dr. Slavka Kovačića o temi „Splitska metropolija od splitskih sabora u X. st. do 1828.“, prof. dr. Miroslava Akmadže o odnosu Crkve i države (1960. – 1970.) i dr. Mile Vidović o ponovnoj uspostavi Splitske metropolije.
 
Program se odvijao uz glazbenu pratnju Komornog zbora bogoslova Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu pod vodstvom don Ivana Urlića. Središnja svečanost proslave završila je misnim slavljem u splitskoj prvostolnici sv. Dujma koju je predvodio mons. Marin Barišić. U koncelebraciji su bili novi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, sadašnji i umirovljeni biskupi sufragani Splitske metropolije: dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, šibenski biskup mons. Tomislav Rogić i biskup u miru mons. Ante Ivas te umirovljeni kotorski biskup mons. Ilija Janjić; đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit mons. Đuro Hranić, naslovnik Nina mons. Martin Vidović, naslovnik stare Cisse mons. Ante Jozić, apostolski upravitelj križevačke eparhije mons. Milan Stipić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Nedjeljko Ante Ančić te još tridesetak svećenika.
 
Zahvalivši se nadbiskupu Barišiću na pozivu, novi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, kojem je ovo prvi posjet Splitu, čestitao je prisutnima 50. obljetnicu ponovne uspostave Splitske metropolije, rekavši: „Prolazeći ovim gradom, vidio sam da je izgrađen na stijeni. Ono što je građeno na stijeni ne može se srušiti ni pod pritiskom najvećih oluja. Želim zbog toga Splitskoj metropoliji da i dalje bude kao kuća sagrađena na Bogu, čvrstom temelju svih naših života“.
 

Nives Matijević

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Petak, 13/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1505 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević