Get Adobe Flash player

Predstavljen Kalendar Gospine jubilarne godine 2015.

        
 
Za 300. obljetnicu slavne pobjede pod Sinjem, koja se dogodila davne 1715. godine nad Turcima uz Gospin zagovor, Franjevački samostan i Župa Čudotvorne Gospe Sinjske izdali su prigodni „Kalendar Gospine jubilarne godine 2015.“ Kalendar je javnosti predstavljen u ponedjeljak, 9. ožujka u Velikoj dvorani Samostana Gospe Sinjske.
 
Uvodnu riječ za kalendar napisao je mons. Marin Barišić, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski, o jubilarnom slavlju višestoljetne vjernosti i odanosti piše fra Joško Kodžoman, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, o tri stoljeća od milosne pobjede i zahvalnoga štovanja Gospe Sinjske 1715. – 2015. piše fra Petar Klapež, gvardijan i upravitelj Svetišta, o kratkoj povijesti Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske piše fra Mirko Marić. U kalendaru su objavljene obavijesti i kalendar događanja u godini jubileja o čemu pišu i fra Josip Šimić, fra Luka Tomašević, fra Ante Vučković, fra Domagoj Runje, fra Stipe Šušnjara, Tanja Kodžoman Križanac, fra Josip Grbavac, fra Stjepan Čovo, Stipe Božić, fra Ante Jadrijević, Kuzma Kovačić.
 
„Ponosni vjernici i građani Sinja, braća franjevci, čuvari svetišta Gospe Sinjske, Cetinska krajina, Splitsko-makarska nadbiskupija i čitava naša domovinska Crkva, slaveći 300. obljetnicu najznačajnijega marijanskog svetišta južne Hrvatske, za ovaj jubilej zahvalna je prije svega našoj Gospi Sinjskoj te hrabrim svjedocima i braniteljima vjere. Braćo i sestre, moj pozdrav svima vama, ujedno je i poziv mladićima i djevojkama, očevima i majkama, da po bogatom kulturnom programu i duhovnom sadržaju budete dionici slavne povijesti, ljudske hrabrosti i kršćanske vjernosti, kao i njezini svjedoci i proroci u sadašnjosti, za našu budućnost. Ovogodišnje započeto korizmeno vrijeme, neka bude naša produžena priprava za slavlje 300. obljetnice svetišta naše Gospe Sinjske, te ujedno priprava za konačni Veliki Jubilej i naše uznesenje u Nebo“, napisao je mons. Marin Barišić, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski uvodnu riječ za kalendar.
 
Župnik fra Ante Bilokapić započeo je predstavljanje Kalendara himnom - O Gospe Sinjska Djevo sveta. „Župa Čudotvorne Gospe Sinjske jedna je od brojnijih i življih župnih zajednica u našoj Splitsko - Makarskoj nadbiskupiji. Brojimo više od tristo godina snažnih i posebnih veza  s biskupima Splitsko – Makarske nadbiskupije, prokušanih, učvršćenih u nerijetko teškim i bolnim okolnostima. Ta je povijest rječiti dokaz ljubavi ovoga puka prema evanđelju i prema Crkvi koji su kroz stoljeća oblikovali svakodnevni život, osobni i nacionalni identitet ovoga kraja“, naglasio je župnik fra Ante.
 
Gvardijan fra Petar Klapež istaknuo je kako su na svetkovinu Velike Gospe 2014. otvorena vrata tristote obljetnice od milosne Gospine pobjede nad Osmanlijama, koju će na nacionalnoj razini biti proslavljena ove 2015. godine na blagdan Velike Gospe. Gvardijan je kazao kako svaki jubilej u sebi nosi tri bitne stvarnosti u ljudskom životu: ponos, odgovornost i zahvalnost. „Sadržaj ovog kalendara podijeljen je u četiri velike cjeline: kratki povijesni osvrt na Svetište, duhovno liturgijska zbivanja koja će se dogoditi u ovoj godini, kulturno-znanstvena zbivanja i materijalni radovi koje planiraju Svetište i župa Gospe Sinjske“, istaknuo je sinjski gvardijan koji je predstavio i logo ovogodišnje proslave, rad poznatog likovnog umjetnika Ivana Grgata.
 
O povijesti Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske, dolasku u Sinj, Crkvi pod Kamičkom kao i obnovi Svetišta, te zvoniku Gospe Sinjske govorio je fra Hrvatin Gabrijel Jurišić koji je istaknuo kako je riječ o velikih 300 godina zajedništva puka i njegove zaštitnice Blažene Djevice Marije – Majke od Milosti. „U ovoj knjižici dali smo naglasak na pastoralna i duhovna događanja. Uvijek će biti onih koji će kazati kako je nešto propušteno i to nije čudno, jer svako od ova tri stoljeća je sadržajno i bogato u svakom pogledu. Izabrali smo da najvažnije, da to bude kratko i informativno, što se događalo, što se sada događa i što će se događati u budućnosti u našem Svetištu“, istaknuo je fra Gabrijel Jurišić.
 
Značajan dio programa ovogodišnje velike obljetnice bit će kulturno - znanstvena događanja koja je predstavio ravnatelj Franjevačke gimnazije fra Josip Grbavac, koji je ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodnog simpozija koji će se održati od 12. do 17. svibnja pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ovaj važan znanstveni događaj održati će se na dvije lokacije, u Zagrebu i Sinju,a obradit će povijesne, demografske i sociološke teme, povijest Alke i štovanje Gospe u Cetinskoj krajini. „Ovogodišnja slavlja zamišljena su kao slavlja na nacionalnoj razini. Vjerujem kako će Sinj uistinu u to vrijeme biti mjesto značajnih događanja, od naše Alke u turističkom smislu do duhovnih slavlja“, kazao je fra Joško Kodžoman, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Provincijal je najavio izradu misnice s ornamentom iz same Gospinog okvira, jubilarne medalje, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića, velike zlatne krunice Gospi u čast i zahvalu, početak izgradnje nove crkve Sv. Nikole Tavelića u Brnazama, izradu reljefa fratara iz našeg kraja žrtava Drugog svjetskog rata i poraća, dovršetak postavljanja postaja Križnog puta na Sinjskoj tvrđavi, uređenje fratarske grobnice postavljanjem mozaika 'Uskrsnuće', te rad na projektu 'Staza Gospi Sinjskoj'.
 
„Ova knjižica je pokušaj predstavljanja onoga što mi želimo učiniti za ovaj jubilej. Neka ovo postane 'živo slavlje', dajmo svoj maksimum. Bog nam je dao Gospu i Alku, budimo zahvalni. Nadam se da ovo slavlje neće biti komemoracija slavne prošlosti nego poziv na konstruktivnu i pozitivnu budućnost, zaključio je provincijal Kodžoman.
 

Nives Matijević

Otkriven obnovljeni spomenik Grgura Ninskog i najavljen projekt "Tri Grgura"

 
 
Nakon devet mjeseci, koliko su trajali konzervatorsko-restauratorski radovi, u utorak su u Splitu skinute posljednje skele i novim sjajem je zablistao spomenik Grguru Ninskome, rad hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Spomenik Grguru Niskom izrađen je u 29 dijelova i prvi je put postavljen na splitskom Peristilu 1929. godine. Rastavljen je tijekom talijanske okupacije u Drugome svjetskom ratu, a 1954. godine postavljen je na sadašnje mjesto ispod zidina sjeverno od Dioklecijanove palače.
 
Svečanosti otkrivanja, uz gradonačelnika Splita Ivu Baldasara, nazočili su i gradonačelnici Varaždina, Goran Habuš, i Nina, Emil Ćurko, koji su zajedno s dogradonačelnikom Goranom Kovačevićem najavili projekt 'Tri Grgura', baziran na kulturno-umjetničkoj suradnji triju gradova koji imaju spomenike Grgura Ninskog. „Ovaj spomenik simbol je hrvatske povijesti, a obnovljen uz veliki trud i dobru volju svih sudionika, a važno je da su ga obnovili splitski stručnjaci jer malo koji grad ima takvo znanje i iskustvo.“, istaknuo je gradonačelnik Ivo Baldasar na prigodnoj svečanosti povodom prezentacije obnovljenog spomenika. Obnova spomenika, čije je otkrivanje jutros pobudilo zanimanje brojnih prolaznika i turista, investicija je Grada Splita i Ministarstva kulture, a ukupna vrijednost radova, kako je rekao zamjenik gradonačelnika Goran Kovačević, iznosila je 765.712,50 kuna, od čega je Ministarstvo kulture financiralo 250 tisuća kuna. Prema njegovim riječima ovo je jedinstven restauratorski zahvat, a spomenik je sada potpuno obnovljen i siguran u svojoj konstruktivnoj stabilnosti.
 
„Ovo je svečanost umjetnosti, ali riječ je prvenstveno o svečanosti struke i znanja, jer su konzervatorsko-restauratorski radovi plod znanja Splita.“, rekao je član stručnog nadzora, odnedavni savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za društvene djelatnosti, Andro Krstulović-Opara. Radovi su, kako je kazao, bili i veliki izazov za mlade ljude koji se školuju na splitskoj Umjetničkoj akademiji. Restauratorski zahvati koji su započeli prije petnaest godina na restauraciji Peristila i obnovi spomenika, snažna su referenca sustava znanja koje možemo podijeliti širom Europe, rekao je Krstulović Opara.
 
U svojstvu izaslanice ministrice kulture Andee Zlatar Violić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu, Radoslav Bužančić naglasio je kako je spomenik Grguru Ninskome jedan od tri javna spomenika kipara Ivana Meštrovića, a nakon obnove Grgura Ninskog i biste Marka Marulića, izrazio je nadu da će istu sudbinu doživjeti i spomenik Luki Botiću. „Ova tri spomenika možemo smatrati konceptom za nacionalnu misao. Biskup Grgur Ninski još se u desetom stoljeću borio za pravo hrvatskog naroda na liturgiju na hrvatskom jeziku, Marko Marulić otac je hrvatske narodne književnosti, a Luka Botić bio je promicatelj štokavštine, to jest ujedinjenja Dalmacije i Banske Hrvatske“, rekao je Bužančić. Ninski gradonačelnik Ćurko podsjetio je da je spomenik Grguru Ninskom tome gradu donirao Varaždin 1961. godine, o 1100. obljetnici Krešimirove povelje, te da je Split te godine Ninu donirao novac za obnovu Gradskih vrata.
 
„Split, Nin i Varaždin ponosni su na povijest hrvatskog naroda i hrvatske države, a u Ninu je prvi put priznata hrvatska država“, istaknuo je Ćurko i izrazio zadovoljstvo što nakon 45 godina ponovno oživljava suradnja tih triju gradova. Projekt 'Tri Grgura', baziran na kulturno-umjetničkoj suradnji triju gradova u prigodi otkrivanja obnovljenog spomenika Grgura Ninskog najavio je zamjenik gradonačelnika, Goran Kovačević, a kreće, rekao je, od sredine svibnja kao multimedijalni projekt iz Splita, a potom su predviđena događanja u Varaždinu i Ninu koja uključuju umjetničke razmjene triju gradova u projektu. Ideju su osmislili splitski umjetnici, Stojan Matavulj i Stiv Vučković, koju su dogradonačelnik Kovačević, te čelnici Nina i Varaždina objeručke prihvatili.
 

Nives Matijević

"Jedan od najizvanrednijih gradova država koje treba proučavati"

 
 
Od Dubrovnika do Raguse, naslov je poglavlja (str.180. -185.) knjige "Od Oxforda do Ohrida", pisca Briana Wilsona Aldissa, objavljene u nas 1996., izdavač ZORO Zagreb, prijevod Irena Rašeta. Pola stoljeća i nije neka velika prošlost, ali svijet i Grad se u tih 50 godina značajno promijenio, te su danas opservacije engleskog briljantnog intelektualca iznimno značajne.
 
Toliko me oduševilo inteligentno zapažanje autora da započinjem s tim citatom iz sredine teksta: "I ovdje je, vjerujem, pomalo strog hrvatski režim(!) (misli naravno na komuniste i socijalističku Hrvatsku, op. T. T.) pokazao najbolje rezultate: upicanjeni (?!) Dubrovnik s plakatima na bedemima, sa džuboksom u svakoj gostionici i golišavim časopisima izloženim na ulicama bio bi nepodnošljiv. Turisti, ti srećkovići - guraju se na Stradunu, ali hodaju gradom koji za razliku od Venecije na vrhuncu sezone, ne želi prostituirati svoju prošlost za nečiju sadašnjost. (eh, devalvacija prostora uslijed pohlepe i nekulture dogodila se već u socijalizmu, a kulminirala nedavno sa kruzerima i građevinskim spekulantima, op. T. T.).
 
Tijekom austijskog perioda Dubrovnik je posjetila vikontesa Strangford (Emily Anne Beaufort, 1826. - 1887.), oko 1860. obilazila Bliski istok i Balkan, autorica niza putopisa, na internetu se može naći na engleskom jeziku njezin posjet Dubrovnik, op. T. T.) i hladno komentirala da mu je "potrebno malo više engleskog poduzetnog duha i kapitala prije nego što postane... omiljeno turističko središte". Autor započima da je još kao dječak želio vidjeti Dubrovnik, imao je fotografiju romantične luke uz Vrata od Ploča na kojoj je pisalo magično ime Ragusa. Kaže da Dubrovnik nije prijevara, iako svojim posjetiteljima skupo naplaćuje njihov privilegirani boravak. Ovo je najskuplji grad u Jugoslaviji i u njemu vjerojatno vlada najveća gužva - barem je tako u srpnju i u kolovozu (eh, kako je tek danas, op. T. T.). Opisuje povijest Grada od VII. stoljeća, te zapaža odličan primjer ranoga gradskoga planiranja, te spominje da je Dubrovnik jedan od najizvanrednijih gradova država koje treba proučavati, ako ni zbog čega drugoga, onda zato jer gradovi države (po njemu) predstavljaju jedno od boljih ljudskih rješenja života u zajednici.
 
Kultura je gradova država obično s jedne strane obilježena prosvjećenošću i pokroviteljstvom umjetnosti, a s druge strane intrigama i zaplotnjaštvom, za što je po autoru Dubrovnik klasičan primjer. Divi se prosvjećenosti elite koja je zabranila trgovinu robljem, mučenje kao dio sudskoga postupka, pobrinula za siromašne, bolesne i sirote, (i nahočad, op.T.T.) uspostavila vjersku toleranciju (koliko znam samo prema Židovima, op. T. T.).
 
"Kada je riječ o umjetnosti sam je grad njezin najbolji pokazatelj. Ujedriti u staru gradsku luku - možda po povratku s izleta na otočić Lokrum i uživanja u njegovoj tropskoj klimi i vegetaciji - znači biti opčinjen savršenstvom koje je toliko ozbiljno i istodobno toliko očaravajuće da se počnete pribojavati da će ispred Vas iskočiti neki kasniji Cecil B. de Mill (poznati redatelj filmskih spektakla) sa statistima i benzinom" (imali smo Slobodana de Mill-a 1991, op. T. T.). Aldiss spominje snimanje filma "Tajna invazija" u kojem su se Stewart Granger i partizani borili protiv nacista i Talijana po cijelom gradu (bogme nakon rata slijedi i turistička invazija bivših neprijatelja, op. T. T.). "Unutar bedema veličanstvenost je smekšana uljudnošću... Dubrovnik na posjetitelja ostavlje dojam zbog svoje atmosfere skromne zaslužnosti umjesto uobičajenog kontrasta između palače i potleušice. Ovo je možda bio socijalistički grad dugo prije nego što je došao Titov socijalizam (misli se sigurno na jednoobraznost kuća, skromnu i decentnu op. T. T.).
 
"Ovo je grad trgovaca i upravo njihovim sivo bijelim kamenim kućama Dubrovnik duguje svoj sklad. Kako biste stekli taj dojam, trebate se prošetati uz široke bedeme koji okružuju grad i sagledati ga iz svih kutova; tada ćete pomisliti: "ovo je civilizacija!" Dalje Aldiss spominje Festival, Držića, znamenite građevine, Arhiv koji je po njemu jednako veličanstven kao i preživljavanje grada kroz stoljeća. "Grad duguje svoje preživljavanje intrigama, ali intrigama na međunarodnoj razini koje inače nazivamo diplomacijom. Raguzejaca nikada nije bilo više od 30.000, a saveznike su stvarali tamo gdje su mogli osigurati svoju nezavisnost - što se previše ne razlikuje od perfidnog Albiona (ograđujem se od autorovih konstatacija o G. B., op. T. T.) iz kasnijih dana za kojega je lord Palmerstone rekao da nema vječnih prijateljstava ni vječnih neprijateljstava, postoje samo vječni interesi" (nešto kao Dubrovački dogovori?, op. T. T.). "Naš" Englez divi se sultanovim rukopisima i drugim međunarodnim dokumentima u Sponzi; a ima tu materijala od bosanskih banova do Napoleona.
 
Spominje englesku riječ argosy (od Ragusa) za solidan jedrenjak, sudjelovanje dubrovačkih brodova u pohodu španjolske armade na Englesku 1588., potres 1667., Marmonta i 1808, dubrovačke trgovačke kolonije na Balkanu, relikvije sv. Vlaha itd. Zapaža da (luka i pedgrađe) Gruž raste, da se tu nalazi većina hotela(!!!), cestovni promet, simpatični žuti tramvaji, bogata tržnica. Iza Gruža opisuje Lapad koji je tada još slabo izgrađen, izdvaja Sumratin. Ljetovanje u obližnjem kampu nije mu se svidjelo zbog zbijenih šarolikih šatora usred grozničavog parkirališta, sa redom tipa "snađi se druže". Kako na poznatoj adresi ispod Minčete nije bilo slobodne sobe, autor je odsio u stambenoj zgradi u Gružu, plativši noćenje gotovo kao da je u hotelu "Imperijal". Posjetio je i Cavtat, zanimljiva mu je Ombla kao ekscentričan krški fenomen. Boravi i na Mljetu (u samostanu pretvorenom u hotel), te Pelješcu, gdje spominje slavne moreplovce i općepoznate činjenice, te lijep izgled na Korčulu. Spominje poznato crno vino dingač, te naziva pogrješno Trstenik gradom Dingačem, a posjećuje i Orebić.
 
Kratka biografija Briana Wilsona Aldissa
 
Rođen 1925. - East Dereham, Norfolk, Engleska. Pod jakim utjecajem pisca znanstvene fantastike H. G. Wellsa, čak i potpredsjednik H. G. Wells Society. Spada među svjetski najpoznatije pisce znanstvene fantastike, utjecao na poznate filmaše Spielberga i Kubricka s kratkom pričom "Supertoys last all summer long", koja je poslužila za osnovu filma A. I. (Artificial Inteligence). Priče je počeo pisati sa tri godine(!) S 18 godina sudjeluje u Drugome svjetskom ratu u Burmi, čemu posvećuje tri priče. Radi kao prodavač knjiga u Oxfordu, te je već 1956. renomiran pisac (to su generacije W. Goldinga, A. Huxleya, A. C. Clarkea). Nadahnut putovanjem kroz ex YU piše fantastičnu novelu "The Malacia Tapestry" o nekoj alternativnoj Dalmaciji, te "The Day of Doomed King" (1968.) o srbijanskom srednjem vijeku. U slikarstvu je pod utjecajem Kandinskoga i De Chirica radio apstraktne kompozicije.
 

Teo Trostmann

Anketa

Zašto A. Plenković i dalje brani nepostojeći "dan antifašističke borbe" 22. lipnja?

Srijeda, 13/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1477 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević