Get Adobe Flash player

"Jedan od najizvanrednijih gradova država koje treba proučavati"

 
 
Od Dubrovnika do Raguse, naslov je poglavlja (str.180. -185.) knjige "Od Oxforda do Ohrida", pisca Briana Wilsona Aldissa, objavljene u nas 1996., izdavač ZORO Zagreb, prijevod Irena Rašeta. Pola stoljeća i nije neka velika prošlost, ali svijet i Grad se u tih 50 godina značajno promijenio, te su danas opservacije engleskog briljantnog intelektualca iznimno značajne.
 
Toliko me oduševilo inteligentno zapažanje autora da započinjem s tim citatom iz sredine teksta: "I ovdje je, vjerujem, pomalo strog hrvatski režim(!) (misli naravno na komuniste i socijalističku Hrvatsku, op. T. T.) pokazao najbolje rezultate: upicanjeni (?!) Dubrovnik s plakatima na bedemima, sa džuboksom u svakoj gostionici i golišavim časopisima izloženim na ulicama bio bi nepodnošljiv. Turisti, ti srećkovići - guraju se na Stradunu, ali hodaju gradom koji za razliku od Venecije na vrhuncu sezone, ne želi prostituirati svoju prošlost za nečiju sadašnjost. (eh, devalvacija prostora uslijed pohlepe i nekulture dogodila se već u socijalizmu, a kulminirala nedavno sa kruzerima i građevinskim spekulantima, op. T. T.).
 
Tijekom austijskog perioda Dubrovnik je posjetila vikontesa Strangford (Emily Anne Beaufort, 1826. - 1887.), oko 1860. obilazila Bliski istok i Balkan, autorica niza putopisa, na internetu se može naći na engleskom jeziku njezin posjet Dubrovnik, op. T. T.) i hladno komentirala da mu je "potrebno malo više engleskog poduzetnog duha i kapitala prije nego što postane... omiljeno turističko središte". Autor započima da je još kao dječak želio vidjeti Dubrovnik, imao je fotografiju romantične luke uz Vrata od Ploča na kojoj je pisalo magično ime Ragusa. Kaže da Dubrovnik nije prijevara, iako svojim posjetiteljima skupo naplaćuje njihov privilegirani boravak. Ovo je najskuplji grad u Jugoslaviji i u njemu vjerojatno vlada najveća gužva - barem je tako u srpnju i u kolovozu (eh, kako je tek danas, op. T. T.). Opisuje povijest Grada od VII. stoljeća, te zapaža odličan primjer ranoga gradskoga planiranja, te spominje da je Dubrovnik jedan od najizvanrednijih gradova država koje treba proučavati, ako ni zbog čega drugoga, onda zato jer gradovi države (po njemu) predstavljaju jedno od boljih ljudskih rješenja života u zajednici.
 
Kultura je gradova država obično s jedne strane obilježena prosvjećenošću i pokroviteljstvom umjetnosti, a s druge strane intrigama i zaplotnjaštvom, za što je po autoru Dubrovnik klasičan primjer. Divi se prosvjećenosti elite koja je zabranila trgovinu robljem, mučenje kao dio sudskoga postupka, pobrinula za siromašne, bolesne i sirote, (i nahočad, op.T.T.) uspostavila vjersku toleranciju (koliko znam samo prema Židovima, op. T. T.).
 
"Kada je riječ o umjetnosti sam je grad njezin najbolji pokazatelj. Ujedriti u staru gradsku luku - možda po povratku s izleta na otočić Lokrum i uživanja u njegovoj tropskoj klimi i vegetaciji - znači biti opčinjen savršenstvom koje je toliko ozbiljno i istodobno toliko očaravajuće da se počnete pribojavati da će ispred Vas iskočiti neki kasniji Cecil B. de Mill (poznati redatelj filmskih spektakla) sa statistima i benzinom" (imali smo Slobodana de Mill-a 1991, op. T. T.). Aldiss spominje snimanje filma "Tajna invazija" u kojem su se Stewart Granger i partizani borili protiv nacista i Talijana po cijelom gradu (bogme nakon rata slijedi i turistička invazija bivših neprijatelja, op. T. T.). "Unutar bedema veličanstvenost je smekšana uljudnošću... Dubrovnik na posjetitelja ostavlje dojam zbog svoje atmosfere skromne zaslužnosti umjesto uobičajenog kontrasta između palače i potleušice. Ovo je možda bio socijalistički grad dugo prije nego što je došao Titov socijalizam (misli se sigurno na jednoobraznost kuća, skromnu i decentnu op. T. T.).
 
"Ovo je grad trgovaca i upravo njihovim sivo bijelim kamenim kućama Dubrovnik duguje svoj sklad. Kako biste stekli taj dojam, trebate se prošetati uz široke bedeme koji okružuju grad i sagledati ga iz svih kutova; tada ćete pomisliti: "ovo je civilizacija!" Dalje Aldiss spominje Festival, Držića, znamenite građevine, Arhiv koji je po njemu jednako veličanstven kao i preživljavanje grada kroz stoljeća. "Grad duguje svoje preživljavanje intrigama, ali intrigama na međunarodnoj razini koje inače nazivamo diplomacijom. Raguzejaca nikada nije bilo više od 30.000, a saveznike su stvarali tamo gdje su mogli osigurati svoju nezavisnost - što se previše ne razlikuje od perfidnog Albiona (ograđujem se od autorovih konstatacija o G. B., op. T. T.) iz kasnijih dana za kojega je lord Palmerstone rekao da nema vječnih prijateljstava ni vječnih neprijateljstava, postoje samo vječni interesi" (nešto kao Dubrovački dogovori?, op. T. T.). "Naš" Englez divi se sultanovim rukopisima i drugim međunarodnim dokumentima u Sponzi; a ima tu materijala od bosanskih banova do Napoleona.
 
Spominje englesku riječ argosy (od Ragusa) za solidan jedrenjak, sudjelovanje dubrovačkih brodova u pohodu španjolske armade na Englesku 1588., potres 1667., Marmonta i 1808, dubrovačke trgovačke kolonije na Balkanu, relikvije sv. Vlaha itd. Zapaža da (luka i pedgrađe) Gruž raste, da se tu nalazi većina hotela(!!!), cestovni promet, simpatični žuti tramvaji, bogata tržnica. Iza Gruža opisuje Lapad koji je tada još slabo izgrađen, izdvaja Sumratin. Ljetovanje u obližnjem kampu nije mu se svidjelo zbog zbijenih šarolikih šatora usred grozničavog parkirališta, sa redom tipa "snađi se druže". Kako na poznatoj adresi ispod Minčete nije bilo slobodne sobe, autor je odsio u stambenoj zgradi u Gružu, plativši noćenje gotovo kao da je u hotelu "Imperijal". Posjetio je i Cavtat, zanimljiva mu je Ombla kao ekscentričan krški fenomen. Boravi i na Mljetu (u samostanu pretvorenom u hotel), te Pelješcu, gdje spominje slavne moreplovce i općepoznate činjenice, te lijep izgled na Korčulu. Spominje poznato crno vino dingač, te naziva pogrješno Trstenik gradom Dingačem, a posjećuje i Orebić.
 
Kratka biografija Briana Wilsona Aldissa
 
Rođen 1925. - East Dereham, Norfolk, Engleska. Pod jakim utjecajem pisca znanstvene fantastike H. G. Wellsa, čak i potpredsjednik H. G. Wells Society. Spada među svjetski najpoznatije pisce znanstvene fantastike, utjecao na poznate filmaše Spielberga i Kubricka s kratkom pričom "Supertoys last all summer long", koja je poslužila za osnovu filma A. I. (Artificial Inteligence). Priče je počeo pisati sa tri godine(!) S 18 godina sudjeluje u Drugome svjetskom ratu u Burmi, čemu posvećuje tri priče. Radi kao prodavač knjiga u Oxfordu, te je već 1956. renomiran pisac (to su generacije W. Goldinga, A. Huxleya, A. C. Clarkea). Nadahnut putovanjem kroz ex YU piše fantastičnu novelu "The Malacia Tapestry" o nekoj alternativnoj Dalmaciji, te "The Day of Doomed King" (1968.) o srbijanskom srednjem vijeku. U slikarstvu je pod utjecajem Kandinskoga i De Chirica radio apstraktne kompozicije.
 

Teo Trostmann

U Solinu održan Prvi međunarodni kongres antičkih gradova

 
 
Uz odličnu turističku statistiku za prošlu godinu, Solin zajedno s Turističkom zajednicom Grada Solina nema predaha od daljnjih angažmana u podizanju ekonomskog razvitka lokalne zajednice. Svjesni potencijala arheološkog turizma, u Solinu je od 25. – 28. veljače održana Godišnja skupština Hrvatske udruge povijesnih gradova (HUPG), a u sklopu 1. međunarodnog kongresa antičkih gradova: „Meet, share & build“ („Upoznaj, dijeli i gradi“). 
 
Cilj ovog kongresa, pod geslom „Meet, share & build“ imao je za cilj potaknuti susrete („Meet“ koncept) čelnih ljudi u turizmu antičkih gradova, kako turističkih zajednica tako i predstavnika turističkih agencija, razmjene iskustava u pogledu promocije istih na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu („Share“ koncept) kao i razvoja novih turističkih proizvoda i aranžmana zajedničkim angažmanom čelnih ljudi u turizmu destinacije („Build“ koncept).
 
Temelj projekta je odredišni menadžment koji je sastavni dio budućeg turističkog razvoja Hrvatske, a – kako je istaknula direktorica TZ grada Solina Jelena Stupalo - u skladu je s projektom oživljavanja pred i posezone (PPS) Hrvatska 365, što znači da odredište živi tijekom cijele godine. „S obzirom na arheološki lokalitet Salona, i naš značaj u antičkoj povijesti, smatramo kako predstavljamo savršen izbor za domaćina ovakve manifestacije. Naglašavamo kako je antička baština okosnica ovog kongresa, no razmjena iskustava kao i razvoj turističkih proizvoda se mogu primijeniti i na baštinu drugih povijesnih perioda, a posebice panel diskusija koja nije vezana za antičku tematiku, već za problematiku koja se javlja u većini gradova, neovisno o povijesnom razdoblju istog“. kazala jeJelena Stupalo.
 
Uz predstavnike i relevantne stručnjake iz grada Solina, na kongresu su sudjelovali predstavnici brojnih hrvatskih antičkih i povijesnih gradova poput Karlovca, Pule, Splita, Trogira, Raba, Nina, Zadra. Pored domaćih stručnjaka, izlaganja su održali predstavnici Francuske udruge povijesnih gradova, predstavnici antičkih gradova Francuske Nimesa i Aix-en Provencea, direktor sajma za kulturni turizam „Paestum“ Italija, kao i predstavnici Oxfordskog sveučilišta. U ime Ministarstva kulture RH, naš istaknuti konzervator Miljenko Domijan održao je predavanje na temu: „Antički gradovi: Rab i Zadar – valorizacija antičke baštine.“ Po održanim izlaganjima, uslijedila je panel diskusija i radionice.
 
Uoči kongresa održala se i Godišnja skupštinaHrvatske udruge povijesnih gradova, na kojoj je, kao partner, sudjelovala Francuska udruga povijesnih gradova, čiji je predsjednik, g. Jean Michel Galley održao predavanje na temu: „Tematike i specifičnosti valorizacije povijesnih gradova“. Raspravljalo se, među ostalim, o uspostavi zajedničke „marke/etikete“ povijesni grad, kako bi se, u skladu s određenim kriterijima, ujednačila kulturno-turistička ponuda gradova-članica. 
 

Nives Matijević

Životopis kroz spise osobnoga arhiva u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu

 
 
U Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, 4. ožujka je u organizaciji Sveučilišne knjižnice u Splitu i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splituotvorena izložba iz Arhiva dr. Ante Trumbića (1864.-1938.) predstavnika hrvatske građanske politikeu povodu 150. obljetnice njegovoga rođenja. Po vlastitoj želji dr. Ante Trumbića, nakon njegove smrti u studenom 1938., najveći dio njegovog osobnog arhiva pohranjen je u tadašnjoj Gradskoj biblioteci – danas Sveučilišnoj knjižnici u Splitu. Arhiv sadrži preko 5000 jedinica u 50 arhivskih kutija. Dokumenti su nastali u periodu od 1895. do 1930-ih. Arhiv je osobito bogat Trumbićevom korespondencijom s mnogim istaknutim suvremenicima. Iako je tijekom proteklih pet desetljeća arhiv citiran od brojnih znanstvenika do sada nije objavljen u cijelosti. Obilježavanje 150 godina od rođenja dr. Ante Trumbića prilika je da se Sveučilišna knjižnica u Splitu podsjeti svog istaknutog donatora izložbom i katalogom.
 
O izložbi koja predstavlja ostavštinu dr. Ante Trumbića, istaknutog hrvatskog političara i pravnika u Zbirci rukopisa Sveučilišne knjižnice u Splitu su govorili: mr. sc. Petar Krolo, ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Splitu Mihaela Kovačić, voditeljica Odjela specijalnih zbirki, prof. dr. sc. Marko Trogrlić, pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu
 
Izložba vjerno prikazuje Trumbićev životni put: od osobnih dokumenata do političke aktivnosti (Stranke prava, Hrvatske stranka, Hrvatske seljačke stranke), korespondenciju s istaknutim pojedincima primjerice Franom Supilom, Ivanom Meštrovićem, Brankom Deškovićem i drugima. Sadržava oko 200 dokumenata: rukopise, preslike fotografija, izborne plakate i omeđene publikacije. Katalog sadržava Trumbićev životopis, sadržaj i shemu arhiva te inventarni popis arhiva i popis korespondenata. Cilj izložbe i kataloga je, uz obilježavanje Trumbićeve obljetnice, ponuditi na uvid široj javnosti, a osobito znanstvenoj, ovaj bogati arhiv kao neiscrpno vrelo tema od kojih su mnoge aktualne do danas. Kroz osobne dokumente, svjedodžbe - diplome, spise iz odvjetničkog ureda koje je vodio u Splitu i Zagrebu, a tu je čak i 3000 pisama koja je razmijenio s suradnicima, Smodlakom, Terzićem, Pavićevićem, Supilom, Bijankinijem Trumbića su imala prigodu upoznati posjetitelji ove izložbe.
 
Autori izložbe i bogato oprmljenog kataloga na 290 stranica sa brojnim fotografija, a to su: Mihaela Kovačić voditeljica Specijalnih zbirki Sveuèilišne knjižnice u Splitu i prof. dr. sc. Marko Trogrlić, proèelnik odsjeka za povijest Filozoskog fakulteta u Splitu. Na izložbi je prikazan Trumbićev životni put: od osobnih dokumenata do političke aktivnosti, korespondenciju s istaknutim pojedincima primjerice Franom Supilom, Ivanom Meštrovićem, Brankom Deškovićem i drugima.
 
Ante Trumbić je rođen je u splitskom predjelu Lučac 15. svibnja 1864. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnome gradu gdje je i maturirao 1882. Pravni fakultet studirao je u Zagrebu, Beču i Grazu, gdje je i promoviran u doktora prava 1890. Zastupao je pravaške ideje još od zagrebačkih studentskih dana, pa je u tom smislu javno djelovao kao tajnik trogirske općine (1886.-1888.), sudski pripravnik i odvjetnik (1894.) u Splitu. Trumbić je bio zastupnik u Dalmatinskom saboru (1895.–1914.) i Carevinskome vijeću (1897.). Na njegovu inicijativu, hrvatski zastupnici objavili su deklaraciju kojom se osporavao dotadašnji državnopravni položaj Dalmacije u austrijskom dijelu Monarhije. Radi jačanja političkog saveza pravaša i narodnjaka, sudjelovao je 1900. u osnivanju te bio predsjednik Hrvatskoga političkoga društva za Dalmaciju. Zajedno s Franom Supilom pokrenuo je 1903. godine politiku »novoga kursa« s idejom ujedinjenja hrvatskih zemalja te suradnje svih naroda ugroženih germanizacijom.
 
Od 1905. do 1907. bio je izabran za gradonačelnika Splita. Godine 1905. potaknuo je ujedinjenje dalmatinske Stranke prava i Narodne stranke u Hrvatsku stranku, kojoj je bio potpredsjednik te napisao stranački program. Politika »novoga kursa« značila je približavanje Ugarskoj u korist zajedničke protubečke politike s boljim izgledima za samoodređenje i ujedinjenje hrvatskih zemalja. Taj program podloga je Riječke rezolucije, koju je Trumbić i predložio na sastanku glavnine hrvatskih oporbenih stranaka (2. i 3. listopada 1905.).
 
Nakon krize oko aneksije BiH (1908.–1909.) i balkanskih ratova (1912.–1913.) zagovarao je ujedinjenje Južnih Slavena izvan Austro-Ugarske Monarhije. Prihvativši ideju hrvatsko-srpskoga »narodnog jedinstva«, Trumbić sve više računa sa stvaranjem zajedničke jugoslavenske države. Nakon sarajevskog atentata, a po prethodnom dogovoru s oporbenim prvacima, prelazi u Italiju, gdje s Franom Supilom i Ivanom Meštrovićem pokušava spriječiti saveznička pogađanja s Italijom na račun hrvatskih i slovenskih teritorija. Unatoč znakovima srbijanske ekskluzivnosti, Trumbić je nakon susreta s predstavnicima domovinskih stranaka i Srbije, pa i razgovora s Nikolom Pašićem u Nišu (travanj 1915.), ustrajao na formiranju Jugoslavenskog odbora, koji je pokrenut potkraj svibnja 1915. u Parizu s Trumbićem na čelu. U početku su u tome odboru prevladavale razmirice između Trumbića i Supila, koji je nasuprot Trumbiću zahtijevao srbijanska jamstva kao preduvjet za zajedničku državu. Trumbić je zatim, od 1915. do 1918. bio predsjedsjednik Jugoslavenskoga odbora u Londonu te je nastojao kod sila Antante i srpske vlade postići priznanje Odbora kao zastupnika interesa južnoslavenskih narodâ Monarhije i jugoslavenskih dragovoljačkih trupa kao savezničkih vojnih postrojbi.
 
Nakon rata postaje ministar vanjskih poslova Kraljevstva SHS (1920.), a nakon Rapalskoga ugovora podnosi ostavku (1921.). Zastupao je federalizam i nacionalnu ravnopravnost. Osnovao je Hrvatsku federalističku stranku, a 1928. pridružio se Hrvatskoj seljačkoj stranci. Djelujući u prvom redu u interesu hrvatskog naroda, u teškim okolnostima za hrvatske zemlje, suočio se s razočaranjima što ih je nosila Kraljevina Jugoslavija. Umro je u Zagrebu 17. studenog 1938., a posljednji je uglednik sahranjen u „splitskom panteonu“ u crkvi sv. Frane.
 
Na kraju kažimo kako se u istim prostorima u popodnevnim satima prije otvaranja izložbe odvijao i Znanstveni kolokvij  dr. Ante Trumbić, život, djelo, suvremenici… na kojemu su sudjelovali prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, prof. Mihaela Kovačić, mr. sc. Petar Krolo, prof. dr. sc. Stjepan Matković, prof. dr. sc. Marko Trogrlić, i prof. dr. sc. Josip Vrandečić.
 

Ivica Luetić

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Nedjelja, 23/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 934 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević