Get Adobe Flash player

Split dotiče čak šesnaest parobrodarskih pruga!

 
 
Godine 1889. (samo stotinu godina poslije pada Bastille!) Split je brojio 15.500 stanovnika. Općina se nalazila već sedmu godinu u rukama hrvatskih narodnjaka, ali se još uvijek nije bila oporavila od dugova i financijskih tereta koje joj je nanijela kampanilistička i hazarderska uprava bivšeg autonomaškog gradonačelnika Bajamontija. Gradje završavao s posljednjim težačkim kućicama Veloga Varoša, Dobroga, Manuša i Lučca. U dnu školjke luke, koju već zatvara lukobran, naziru se zidine Lazareta, visoki zvonik Sv. Petra, slikovito pročelje Dioklecijanove palače te skladni niz kamenitih trokatnica. Lijepi, ali dotrajali romanički zvonik Sv. Duje koji se obnavlja, već petu godinu skriva divovska skela natkrita prostranim krovom (tako će ostati punih 26 godina!) U najstarijem dijelu luke, podno Dioklecijanove palače, stacioniraju puljiški trabakuli, zapravo prodavaonice voća, sočivica, keramike te po koji čozotski ribarski bragoc. Na malom Mletačkom gatu postavljena su dva kandelabra s lučkim svjetlima. Zgrada Lučke kapetanije još nije sagrađena. Zapadni dio luke, podno nepošumljenoga Marjana 'krase' postrojenja tvornice cementnih proizvoda Gilardi Bettiza. Na istoku je blatnjava tzv. Nova obala nastala nasipanjem zemlje iz željezničkog usjeka. Na prostoru Zlodrine poljane podignuta je prva željeznička postaja, a pred njom, bliže k moru, prizemnica Kavane u luci s velikom ostakljenom verandom. U samom kutu, podno poluotočića Bačvice (danas Katalinića brig), niknula je prva velika stambena zgrada obitelji Katalinić s prostranim vinarskim podrumom.
http://www.gkmm.hr/kaleidoskop_img/kavana-na-novoj-obali.jpg
Otkako je dovršen lukobran, promet u luci raste iz dana u dan. Dok manji brodovi (bracere, bragoci, gaete, golete, leuti, logeri, peligi) pristaju uz obalu, oni veći (brikovi, barkovi, brigantini, nave, škuneri te drveni i željezni parobrodi na vijak ili kotače) ostaju razasuti na sidrištima. Kamenih gatova na istočnoj obali još nema. Postoji samo manji drveni pristan. U luci je i osam velikih plutača za privez. Dnevno se tu zatekne do dvadesetak velikih brodova što otežava manevriranje, pa često dolazi do manjih oštećenja. Naročito je opasno kad zapuše “donji vitar”. Najviše se rukuje s vinskim bačvama. Split dotiče čak šesnaest parobrodarskih pruga!
 
Devet ih je Lloydovih: Dalmacija – Albanija – Krf; Dalmacija – Albanija – Preveza; brze: Trst – Kotor  i Rijeka – Kotor; trgovačke: Rijeka – Kotor – Trst – Split – Metković; Rijeka – Split – Metković;  Split – Metković;  Split -– Brač -–  Jelsa.
Četiri tvrtke Rismondo: Trst - Split – Metković; Split - Metković  i Split - Brač - Jelsa (dva puta tjedno).
Po jedna tvrtke Švrljuga: Rijeka – Split – Metković – Gruž; tvrtke Chiarini: Trst – Split – Metković;  Dubrovačkog konzorcija: Trst – Split – Dubrovnik – Bari.   U osnutku je i nova viška tvrtka koja će povezivati Split sa srednjodalmatinskim otocima.
 
Osim toga u talijanskom parlamentu upravo se raspravljalo o uvođenju dviju trans-jadranskih pruga u polasku iz Venecije i Barija.  Posade raznih zastava daju Splitu pečat međunarodnog pristaništa. Dok kapetani i časnici sjede po kavanama, mornari navraćaju u brojne krčme i konobe. Cvijeta proizvodnja konopa (gomena, lancana, traine, arganela, grativa za jedra). Konopari su najbrojnija zanatska struka u gradu.
 
Baš u lipnju godine 1889. poduzetni je kavanar Tocigl  organizirao prve izlete za biševsku Modru špilju za koju se pročulo po cijeloj Europi otkako ju je  u bečkom Neue Freie Presse predstavio oceanolog i slikar barun Eugene de Ransonnet. Iz promičbena letka saznajemo sve pojedinosti. Polazak iz Splita je u 6 sati parobrodom prve klase Psyche, a povratak u 18 sati. Zadržavanje na Visu od 12 do 15.30 sati, Putovanje, ulaz u Modru špilju i ručak a table d'hotel ukupno stoji 5,50 fiorina. Na palubi broda svira orkestar, a tijekom plovidbe serviraju se hladna jela, pića, vino, pivo, sladoled. U prvom izletu sudjelovalo je stotinu Splićana. Izletnici su bili oduševljeni ljepotom Modre špilje i ugodnostima plovidbe. Budući da su svoje doživljaje prepričavali  prijateljima i znancima, iduće je nedjelje broj zainteresiranih izletnika naglo porastao, pak je osim Psyche za Biševo plovio i parobrod Dinara tvrtke Rismondo. Ista je tvrtka svojim parobrodima Dinara i Eco priređivala i redovite nedjeljne  izlete po Kaštelanskom zaljevu uz obilazak pojedinih Kaštela i Trogira ili duž Poljičkog i Makarskog primorja.
 

Frano Baras

Sulejmanov nećak Mehmet s 1200 pješaka i 600 konjanika 18. lipnja 1657. navali na Gripe

 
 
PRIJE 360 GODINA - U jeku Kandijskog rata, od učestalih turskih nasrtaja  na  Split i okolicu po obimu je najžešći bio onaj u lipnju 1657. Nakon što su splitske uhode dojavile  da se u Solinu prikupilo oko 8000 muslimana (Kliška je tvrđava trenutno bila u mletačkim rukama!) podignu se na noge svi Splićani dorasli oružju. Topovima, tvorivom i hranom opskrbe vanjske utvrde Gripe i Bačvice čija se izgradnja upravo dovršala. Glasnika Sulejman paše koji drsko zatraži bezuvjetnu predaju, gradski zapovjednici ne udostoje odgovora. U prvim čarkanjima konjanici bosanskog Ahmet paše zauzmu položaj na uzvisini Sućidar koja se nalazi istočno od Gripa, a zatim prodru i do zapadnog zagrađa (Veloga varoša) podno Marjana gdje popale nekoliko koliba. Odbiju ih varoški konjanici s Augustinom Tartaljom na čelu. Sulejmanov nećak Mehmet s 1200 pješaka i 600 konjanika navali 18. lipnja na Gripe.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a8/Topovi_na_tvr%C4%91avi_Gripe.JPG
Kada pokušaju postaviti opsadne ljestve i šikarke, branitelji ih desetkuju  žestokom puščanom vatrom. Turci se povuku „ispremlaćeni i ranjeni“,  ostavivši 86 mrtvih. Mehmet je lakše ranjen u bedro. Sutradan Mustaj aga s  2000 pješaka i 400 konjanika pokušava se privući Gripama sa zapadne strane. Međutim, s klisura koje se tu nalaze, (između današnjih ulica Držićeve i kneza Mislava) zapuca sjajno prikrivena zasjeda Splićana. U turskim redovima dođe do strke i zbrke: neprikladno zemljište priječilo je konjanike da pomognu  pješacima. Ranjeni Mustaj očajnički se branio s dvije kubure i sabljom  sve  dok mu hrabri Ivan Biliškov ne upreni u prsa mušketu. Tada se preda, a Splićani ga povedu u grad „bez uvrjeda i zlostavljanja“. Poginulo je 87 Turaka, a još više ih je bilo što ranjeno što zarobljeno. Splićani su imali 17 mrtvih i tridesetak ranjenih. Istoga dana na ušće Jadra stigne 17 trogirskih naoružanih leuta, a s Hvara u splitsku luku doplovi 80 lađa sa 600 dobrovoljaca. Jedino, od očekivanih 200 Bračana, stigne ih samo četrdesetak! U gradu zavlada radost i oduševljenje. Razbijeni i zaplašeni, povuku se Turci u Bosnu.
Čudi me da Splićani nisu prikladnom spomen-pločom obilježili uspomenu na ovu sudbonosnu bitku pod Gripama!  
 

Frano Baras

Najveće promjene zbile su se prije 210 godina u vrijeme Francuza kada su porušeni stari mletački morski bedemi

 
 
PRIJE 120 GODINA - Splitska luka ima tri Obale: sjevernu (Lazareta,  Hrvatskog  narodnog SPLITSKE preporoda, Trumbićeva), istočnu (Kneza Domagoja) i  zapadnu (Kneza  Branimira). S juga je dobrim dijelom zatvara lukobran. Međutim u užem smislu Splićani RIVOM zovu onaj dio što se prostire od jugoistočne kule Dioklecijanove palače do Sv. Frane, odnosno do Matejuške. U antičko vrijeme  more je oplakivalo južno pročelje Dioklecijanove palače, tako imamo potvrda da je dopiralo sve do prvih kula nekadašnjeg zapadnog bedema. Još u Srednjem vijeku spominje se crkvica sv. Mihovila "In  Ripa Maris" (na morskoj obali) čiji se tragovi (uzidana bifora) vide na  Mihovilovoj  širini. Dakle, na prostoru današnjeg Trga braće Radić (na mjestu palače Milesi i Marulićeva spomenika) nalazio sezaštićeni mandrać za manje lađe, možda iq galije.
http://4.bp.blogspot.com/-_6Fidt95eQo/TvD3SjC2FBI/AAAAAAAAACI/gONOfWH2RyQ/s1600/Riva+pocetkom+stoljeca.jpg
Jednako možemo pretpostaviti da je more  dopiralo i do prvemeđukule istočnog zida (danas u Hrvojevoj ulici) te da se je tu negdje u ranom srednjem vijeku nalazilo i brodogradilište.Tada je akvatorij  splitske uvale bio daleko prostraniji te je duboko zadirao sve do početka ulica: Zvonimirove, Radovanove i Bregovite. Prostor današnjeg željezničkog kolodvora zapremao je morski plićak protkan hridinama. Sve do polovine XIX. stoljeća ribari s Lućca tamo su privezivali svoje brodice.
 
Najveće promjene zbile su se prije 210 godina u vrijeme Francuske uprave (1806.-1814.) kada su porušeni stari mletački morski bedemi. Već u travnju 1807. Splićani su bili pozvani na veliki  „udarnički rad“. General Marmont naredio je rušenje starog mletačkog kaštela i ostalih bedema (Bernardi i Sv. Ante - Šperun) a tako dobivenim materijalom nasipao se plićak ispred Samostana Sv. Frane i Vrata od Matejuške. Da bi se radovi obavili što brže, osim građana kulučile su i stotine seljaka iz okolice, od Poljica do Donjih Kaštela te sa Brača i Šolte. Iznenadno i ubrzano rušenje  obalnih utvrda Francuzi su naredili iz vojnostrateški razloga, naime strahovali su da se  u  njima ne bi ugnijezdio neprijatelj (Rusi i Crnogorci) čiji su ratni brodovi krstarili kanalom i Kaštelanskim zaljevom. Međutim, da ne bi došlo do  panike među pučanstvom, predstavnici vlasti opravdavali su radove "poboljšanjem higijenskih uvjeta života i poljepšavanjem grada"! Po svemu sudeći Splićani nisu bili oduševljeni tim spektakularnim zahvatima. Očito su žalili za starim obalnim utvrdama kojima su se stoljećima ponosili. To potvrđuju i riječi Ive Gorišića, jednog od tadašnjih prisjednika splitske Općine  koji je na svečanoj sjednici 16. travnja 1807. izjavio:
 
"Stari kastio koji uzdižući se varhu luke pokraj mora činjaše tisnu našu rivu  oboren na zemlju sada je čini prostraniju i njegovi ostanci služe za raširiti je. Postavljena na ti način u prav zemlja meju jednom i drugom stranom otvoren po sridu jedan put upravni, slobodno stajući prošetati se na poglavitim Turnim naš Grad prominjava obličje na jedan način mnogo viši nego mi ufasmo, a može biti  mnogo viši jošće nego mi isti željasmo..."
 
On nije mogao ni slutiti da su ti radovi začetak budućeg najljepšeg gradskog  šetališta današnje Rive... Grad je dobio dobio više zraka i svjetla, ali i sasvim novi izgled s morske strane. Od mletačkih utvrda ostao je samo glavni  toranj  i djelić zidina koji postoje i danas. Na sjevernoj strani nove obale - šetališta predviđala se izgradnja niza skladnih trokatnica, a na prostoru porušenog zapadnog bastiona uređenje velikog perivoja (danas Prokurative). Istovremeno je bila otvorena i prva suvremena  gradska arterija, današnja Marmontova ulica. Ona je ujedno bila početak makadamske kolne ceste koja je vodila put Solina te preko Klisa i Dicma do Sinja i još dalje preko Cetine  u Bosnu... (odlomak)
 

Frano Baras

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Utorak, 21/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1041 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević