Get Adobe Flash player

Godine 1932. u gruškoj luci uvoz strane robe iznosio je 348.823,01 KB

 
 
U knjizi Lucijana Marčića Geografski pregled (Beograd, 1937., str. 56, tvrdi uvez), najdalje su se održali od zanata krojači zato što je njihova roba atraktivna turistima. Tkanje vunene raše (gruba tkanina, obično od ovce pramenke, op., T.T.) ostalo je još na Lopudu i na Primorju. Danas (1937.) nema više na selu čovjeka mlađega od 30 godina koji nosi narodnu nošnju!
https://www.koreni.rs/wp-content/uploads/2016/03/1-2.jpg
Na stranici 57. su zanimljivi podaci o ribarstvu. Profesionalnih ribara je 350, povremenih 2585. U okrugu/tzv. srezu/ uloženo je u lađe 3.493.100 din. (dinara); za alat 6.515.620 din. Ulovi se godišnje 983.333 kg ribe sa dobitkom od 5.945.576 din.
Rentabilnost je 59,40 % na uloženih 100 dinara. Od godišnjega ulova bilo je 424.355 kg ribe selice (plava riba, op., T.T.) 559.978 kg obalnih riba (bijele ribe), 35.440 kg glavonožaca, 90.736 kg školjaka, 7.775 kg rakova.
Od toga se (autor očito misli na ulov ribe, op., T.T.) prodaje na domaćem tržištu 664.660 kg, u inozemstvu 95.992 kg, 30.910 kg se preradi u ulju, 193.741 kg se zasoli. Najviše se ribe ulovi u srpnju (179.406 kg) uz dobit od 863.400 din, a najmanje u studenom (29.092) sa 248.344 din dobitka. Okolica Stona u lipanjskim mrakovima (noću) ulovila je 1932. g. 23.180 kg ribe.
 
Godišnje se ulovi na dubrovačkom području 20.261 kg cipola i dobije 257.738 din. (najviše od Stona prema Neretvi). Prerađuje se sjeme cipola (cipal se naziva cipol u Dubrovniku), 480 kg toga nosi 70.950 dinara. Školjke Stonu donose 261.800 dinara. Jegulja u Stonu ulove 280 kg godišnje. Rakova na Mljetu 2.920 komada za 75.920 dinara.
Na stranici 59. kazuje se o dubrovačkoj luci u Gružu, koja da uvozi koks, antracit, agrume (!!!!, tolika rijetkost da je po kazivanju Kazimira Tomšića stablo aleksandrina (klementina bolje vrste) čuvao naoružan stražar u Gružu), strojeve,industrijsku robu i kolonijalnu robu.
Izvozi se iz BiH drvo, ljekovito bilje, vino, koža, bakar, perad, stoka.
Godine 1932. u gruškoj luci uvoz strane robe iznosio je 348.823,01 KB, dok je izvoz strane robe iznosio 293.663,07 KB; uvoz domaće robe bio je 31.338,56 KB, dočim je izvoz domaće robe 265.863,30 KB, izvoz strane robe 1.223.847,90 KB. Uvoz domaće robe je godine 1935. 108.697,90 KB, pri čemu je izvoz 74.176,63KB.
 
Dubrovnik ima 35 brodova duge plovidbe sa 96.923 tone 3 parobroda za veliku obalnu plovidbu 8.349 tona i 142 broda za malu obalnu plovidbu od 4.848 tona. Pomoraca na njima je 1.435. Rade i mala brodogradilišta Duševića u Hodiljama, Portolan u Trpnju i Krile u Gružu gdje su se popravljali stari brodovi. Zarada tih brodogradilišta bila je 174.000 dinara.
 

Teo Trostmann

Pop Vlada Zečević: "Četnici izvršuju naređenje izbjegličke vlade sa kraljem Petrom na čelu"

 
 
Pop Vlada Zečević, pozdravlja delegate u ime Oslobodilačke fronte Srbije. Navodi da je svojim očima vidio sve one strahote počinjene u oblasti oko Drine 1941. godine. Od strane ustaša poklano je na hiljade Srba, dok su četnici Draže Mihailovića prolili mnogo nevine muslimanske krvi. Kao komandant zvorničkog sektora i kao pravoslavni svećenik, on je uzimao u zaštitu muslimanski svijet. Poziva se na dvojicu drugova koji su živi svjedoci da su na zajedničkom sastanku u Zelinju četnici Draže Mihailovića tražili pokolj Muslimana, protiv čega je bio on sa svojim drugovima. Na tom sastanku donesen je zaključak da se ne smije izvršiti to zlodjelo, ali su ga četnici ipak izvršili, otvoreno izjavljujući da izvršuju naređenje izbjegličke vlade sa kraljem na čelu. Zato se ta vlada i kralj Petar, kao suradnici okupatora i izazivači bratoubilačkog rata, mogu vratiti u našu zemlju samo kao zločinci, odgovorni za tolika zločinstva nad našim narodom. 
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/13/Pop_Vlada_Ze%C4%8Devi%C4%87_i_Mitra_Mitrovi%C4%87.jpg
General-major Arsa Jovanović (bio četnik, pa prišao partizanima. Titu kao vojno pismen i sposoban stožerni časnik držao leđa, on ga zauzvrat likvidirao kao mogućeg sovjetskog simpatizera. Po Titovoj naredbi jurišao na muslimansko mjesto u Crnoj Gori,  Pljevlja, gdje je bio talijanski garnizon i specijalci (500 mrtvih bespotrebno, te na Kupres gdje je izgubljeno što mrtvih što ranjenih preko 1500 boraca - juriš noću na visoravni ne poznavajući snagu i raspored neprijatelja op., T.T.) načelnik Vrhovnog štaba NOV i POJ, pozdravlja Skupštinu u ime Vrhovnog štaba NOV i POJ. U svom govoru on ističe da se zasjedanje vrši u vremenu kada je očevidno da je pobjeda na našoj strani. Naša vojska postala je moćan strategijski faktor ne samo na Balkanu, nego i u savezničkoj koaliciji. Ona se pokazala ne samo sposobnom da oslobodi našu domovinu, nego i da očuva izvojevanu slobodu. Naša slavna vojska neće dozvoliti da se u našu zemlju vrati izbjeglička izdajnička »vlada« sa kraljem Petrom na čelu
 
Međutim, to prilaženje bosanskih Muslimana i Hrvata, na pozicije aktivne borbe protiv fašističkog okupatora razvija se, s obzirom na burni razvitak situacije u svijetu i kod nas, sporo. To znači da su [još] aktivne reakcionarne snage koje koče taj razvitak. Gorko iskustvo koje su stekli naši Muslimani u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, iskustvo plaćeno velikim žrtvama, naučilo ih je da oni nemaju što, osim stradanja i ponižavanja, očekivati od »novog poretka«. To je među muslimanskim masama potpuno onemogućilo one izrode Muslimana koji su potrčali za Hitlerom i Pavelićem i koji su obećavali Muslimanima zlatna brda i doline u Hitlerovoj »novoj Europi«. Ti politički brodolomci na čijoj duši ima mnogo zločina, ne predstavljaju sada glavnu opasnost i glavnu smetnju za brzo i pravilno snalaženje muslimanskih masa u današnjoj situaciji. Glavnu opasnost predstavljaju oni muslimanski političari koji se nisu kompromitirali kao ustaše i pristalice »novog poretka«, ali se boje demokratskih i slobodarskih ciljeva narodno-oslobodilačkog pokreta, koji su spremni da, radi svojih sebičnih ciljeva, prave političke kombinacije i sa zakletim neprijateljima Muslimana kao što je četništvo. To su politički špekulanti i šićardžije koji danas čine sve da uspore prilaženje Muslimana narodno-oslobodilačkom pokretu. Oni danas govore našim Muslimanima: pazite da ne prenaglimo, kao što smo prenaglili 1941. godine. Što znači ova parola, na što ona poziva Muslimane? Ona ih poziva da se prema borbi demokratskih, slobodarskih snaga svih naroda Jugoslavije i protiv fašizma i protiv domaćih reakcionera odnose špekulantski, to jest, da čekaju da vide ko će biti jači, pa da se onda i njemu priklone. Danas je i političkoj djeci jasno da je fašizam izgubio rat. Špekulantima je ostalo da vide ko će biti jači: da li narodno-oslobodilački pokret ili reakcioneri iz takozvane jugoslavenske vlade sa njihovim Dražom Mihailovićem. Za političke špekulante među Muslimanima mogla bi i pobjeda tih reakcionera da znači nekakvu perspektivu, ali nije teško pretpostaviti šta bi ona značila za Muslimane kao cjelinu. Bez ikakvog pretjerivanja govoreći, to bi značilo njihovo uništenje. 
 
Hafiz Halil Sarajlić i z Prnjavora opisuje lijep odnos Muslimana njegovog kraja prema srpskom narodu koji je bio izložen klanju od strane ustaša. Međutim, bez ikakvog povoda, četnici su kasnije provalili u selo Lišnju kraj Prnjavora, opljačkali i popalili 40 muslimanskih kuća te poubijali sve one koji nisu dospjeli da izbjegnu.
Pero Đukanović iz Srebrenice priča svoj životopis. Još prije prošlog svjetskog rata, bio je četnik. Za vrijeme stare Jugoslavije, nije htio da se upiše u četničku organizaciju, jer je to bila organizacija »paradnih, terazijskih četnika«, koji baruta nisu ni primirisali. Poslije okupacije 1941. pobjegao je iz zatvora ustaškog u šumu gdje su ga pomagali Muslimani dajući mu obavještenja o kretanju neprijatelja. Sa svojom grupom vodio je borbu protiv Švaba i ustaša, a prošle godine dobio je od »vrhovnog četničkog štaba« naređenje da krene u Srbiju u cilju organizacije izbjeglica. Kasnije se ispostavilo - što potvrđuje pisano naređenje koje je dobio u ožujku mjesecu, a koje i danas čuva da je cilj te akcije [bio] da se preko bandi izbjeglica izvrši pokolj Muslimana u Bosni. U spomenutom naređenju se navodi da ona potiče od izdajničke »vlade« u Londonu. Uvjerivši se svojim očima o sramnoj četničkoj izdaji, on je napustio četničke bande i priključio se sa svojim borcima Narodno-oslobodilačkoj vojsci. Osuđuje bijeg i izdaju izdajničke »vlade« sa kraljem na čelu i izražava zahtjeve da se ti izdajnici nikad više ne povrate u našu zemlju. 
 

Teo Trostmann

Uhitio ga Gestapo zbog dokazane suradnje s britanskom obavještajnom službom

 
 
Anton Krošl (Brežice, 18. V. 1905. – koncentracijski logor Neuengamme-Hamburg, 4. V. 1945.), slovenski je povjesničar, političar, pjesnik i književnik. Bio je brat svećenika i pastoralnoga sociologa Jože Krošla. U Mariboru je polazio humanističku gimnaziju, gdje se sprijateljio s Edvardom Kocbekom i Antonom Trstenjakom. Studirao je u Ljubljani na Filozofskom fakultetu, na kojem je diplomirao povijest 1930. godine. Kao student bio je član Krekove mladeži. Poslijediplomski studij pohađao je u Parizu i Caenu. Pisao je pjesme i knjige, te prijevode. Bio je prvi urednik revije Ogenj krščanske socialistične mladine, središnje revije Krekove mladeži (1928.). Godine 1930. postao je odgovorna osoba kršćanskosocijalističke književne zadruge Delavska založba. Skupa s Petelinom je napisao Pregled opće povijesti (1934.). Napisao je školski povijesni udžbenik "Povijest trgovine s kratkim orisom opće povijesti" (1934.), koji se rabio u Kraljevini Jugoslaviji. Radio je kao profesor na Trgovačkoj akademiji u Ljubljani. Bio je začetnik slovenske izobrazbe na daljinu - ustanovitelj, vlasnik i ravnatelj zasebne Dopisne trgovačke škole u Ljubljani i Trgovskega učnega zavoda. Sjedište njegove zasebne Dopisne trgovačke škole bilo je na Kongresnem trgu 2/II. u Ljubljani.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/90/Anton_Kro%C5%A1l.jpg
Godine  1941. doktorirao je na FF-u u Ljubljani s doktorskom disertacijom "Zemljišno rasterećenje u staroj Kranjskoj: (organizacija i djelovanje zemljišnoknižnih organa 1849.-1853.)". U vrijeme Drugoga svjetskog rata ustanovio je i vodio tajnu  narodnooslobodilačku organizaciju Pobratim (1941.), koja je izdavala tajna glasila Pobratim i Vir. Bio je ustanovitelj i voditelj tajne organizacije Narodna legija (1943.), koja se je razvila iz Pobratima. U njoj su djelovali Bano, Jakob ŠolarAndrej Gosar, Dimnik, Ločniškar, Kamušič, Benedik, Potokar, Koritnik, Borštnik, Poljanec, Janžekovič, Kham, Lončar, Križman, Pleničar, F. S. Finžgar te drugi. Mladi član Narodne legije bio je Aleksander Bajt, kasnije ugledni profesor Pravnoga fakulteta u Ljubljani. Narodna legija se nakon razlaza s OF-om (Osvobodilna fronta koju čine komunisti i njihovi saveznici) približila kraljevskoj vojsci, tj. četnicima. Krošl kao antikomunist nije mogao podupirati partizane, ali je surađivao sa britanskom obavještajnom službom, možda i francuskom.
 
Krošl je bio načelnik GOO Glavnoga organizacijskega odbora pri štabu Komande Slovenije, koji je bio organ kraljevske jugoslavenske vojske u Sloveniji. S tom funkcijom je postao najviše rangirani civil u okviru kraljeve jugoslavenske vojske u Sloveniji. Sudjelovao u Direktoriju (naslov koji naliči na masonsku Francusku revoluciju), koji je nastao u kasno proljeće 1943. i činio skupine, koje nisu bile uključene v OF. U kolovozu 1942. su ga pritvorile taljanske okupacijske sile, iz zatvora je pušten na ljeto 1943. U Batinoj palači su ga 1944. pritvorile njemačke okupacijske sile (Gestapo) zbog dokazane suradnje s britanskom obavještajnom službom preko slovenskoga pukovnika Vladimira Vauhnika i slovenskoga generala Marijana F. Kranjca, koji je šef slovenskih četnika i DOS-a (Državne obveščevalne službe), te i poslale ga u koncentracijski logor Dachau te najzad u koncentracijski logor Neuengamme pri Hamburgu. Pred sam kraj rata Nijemci su ispraznili KT Neuengamme i logoraše vodili na sjever, prema Baltičkom moru i zaljevu Lübeck. Blizu Neustadta logoraše su ukrcali na brodove Cap Arcona, Thielbeck i Deutschland. Saveznički zrakoplovi RAF-a, napali su brodice i potopile ih samo dan pred kapitulaciju Njemačke. U tragediji poznatoj po najvećem brodu Cap Arcona je umrlo oko 5000 logoraša, tako i Krošl. Zanimljivo bi bilo vidjeti nalaze li se poginuli na popisu kao žrtve fašizma, i je li moguće civilne brodove zamijeniti za vojne.
 
Blizak rođak (po djedu Janezu Kreačiću) Antona Krošla je Otmar Kreačić (Bugojno, 27. II. 1913. – Zagreb, 13. VII. 1992.), čovjek kojega je kao rankovićevca smijenio Ivan Gošnjak. Otmar (majka Hrvatica Ana Zmajlović) postao je generalpukovnik sa završenom gimnazijom. Bliski rođak Antona Krošla i brat Otmarovoga oca Franc Kreačić bio je solunski dobrovoljac u srbijanskoj vojsci.
 

Teo Trostmann

Anketa

Tko nadzire DORH?

Subota, 06/06/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1841 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević