Get Adobe Flash player
Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

Konrád: Naoružani Hrvati protjerali iz Krajine i Slavonije...

Duhačeku odličje Ante Tomića!

Duhačeku odličje Ante Tomića!

Provokativnoga skitnicu hrvatska policija neka otprati u njegov...

Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

Debilni uradak protiv zdrave pameti     Opskurni lik...

Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

Postaje sve jasniji ovaj kaos kojega neki nazivaju obrazovnom...

Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

Primjeri kršenja prava od strane nacionalnih...

  • Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

    Jugo Hina o smrti Györgyja Konráda

    utorak, 17. rujna 2019. 18:38
  • Duhačeku odličje Ante Tomića!

    Duhačeku odličje Ante Tomića!

    četvrtak, 19. rujna 2019. 16:14
  • Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

    Čemu služe statut i kodeks časti HND-a?

    četvrtak, 19. rujna 2019. 16:32
  • Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

    Reforma Blaženke Divjak – nova 'šuvarica'

    srijeda, 18. rujna 2019. 19:01
  • Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

    Radinovo talijanstvo i IDS-ovo autonomaštvo

    srijeda, 18. rujna 2019. 18:54

U Stocu uništeno 12 od 14 postolja za postaje Križnog puta

 
 
U noći s petka na subotu, u Stocu je uništeno 12 od 14 postolja za postaje Križnog puta koji vodi uz brdo Križevac, potvrdio je Hrvatskom Medijskom servisu stolački župnik don Rajko Marković. – Na Veliki petak smo imali veličanstvenu procesiju od župne crkve do na brdo Križevac, u kojoj je sudjelovalo oko 2.500 vjernika, a subotu su me vjernici koji su išli na brdo izvijestili o tom zlodjelulu. Iz toga zaključujem kako se to dogodilo pod okriljem noći, s Velikog petka, na Veliku subotu, kazao je don Rajko Marković za HMS.
http://www.pogled.ba/storage/cache/images/a/3/1/3/ds0tVjCf_procesija_475_316_85_s_c1.jpg
Pojasnio je kako su oštećena postolja za križeve, te da je o svemu izvijestio načelnika stolačke policije, koja je obavila pčevid te obavijestila mjesnog biskupa mons. Ratka Perića. Informaciju o uništavanju 12 postolja za križeve, na Križnome putu uz brdo Križevac potvrdio je i načelnik kriminalističke policije MUP-a Hercegovačko-neretljanske županije Srećko Bošnjak.
http://www.jabuka.tv/wp-content/uploads/2015/04/stolac_postaje_2-375x195.jpg
– Djelomčno je oštećeno 12 od 14 postolja za križeve. Križevi nisu oštećeni jer nisu bili u postoljima, precizirao je Bošnjak. Ovaj vandalski čin izazvao je ogorčenje među stolačkim katolicima jer se dogodio uoči velikog katoličkog blagdana Uskrsa. Nadaju se, kako će policija otkriti počinitelje, čiji je postupak izazvao napetosti u gradu na Bregavi.
 

M. J., www.hrsvijet.net

Savjetnik prvog predsjednika Franje Tuđmana za znanost, obrazovanje i strategiju razvitka

 
 
U Zagrebu je u subotu 4. travnja 2015. u 74. godini života umro akademik Slaven Barišić, istaknuti hrvatski fizičar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Rodio se 26. siječnja 1942. u Pleternici. Fiziku je diplomirao 1964. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, a magisterij (1968.) i doktorat znanosti (1971.) stekao je na Faculté de Sciences, Université de Paris u Orsayu, pod vodstvom profesora Jacquesa Friedela. Od 1965. do 1972. bio je znanstveni asistent, a potom suradnik Instituta za fiziku Sveučilišta u Zagrebu. Od 1967. do 1971. bio je istraživač u Centre National de la Recherche Scientifique u Francuskoj. Od 1972. je docent, od 1976. izvanredni, a od 1979. redoviti profesor u Fizičkom zavodu PMF-a. Titulu professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu dobio je 2013.
http://www.index.hr/images2/FAH-slaven-bari%C5%A1i%C4%87.jpg
Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, postao je 1991., a od 1990. bio je izvanredni član. Od 2011. do smrti bio je predsjednik Odbora za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima, a od 2011. do 2014. i član Predsjedništva HAZU-a.
 
Od 1972. do 1981. bio je prvi pročelnik Odjela teorijske fizike Instituta za fiziku, od 1977. do 1978. pročelnik Fizičkog odjela PMF-a, od 1984. do 1986. prorektor Sveučilišta u Zagrebu, a od 1986. do 1988. dekan Prirodoslovnih odjela PMF-a. Od 1982. je član, a od 1989. do 1999. predsjednik Matičnog povjerenstva za fiziku. Područje znanstvenoga rada akademika Barišića bila je teorijska fizika kondenziranih tvari, naročito fazni prijelazi u niskodimenzijskim vodljivim materijalima. Stalan interes su mu bili visokotemperaturni supravodiči, odnosno, u širem smislu, jako korelirani elektronski sustavi. Autor je i koautor stotinjak citiranih izvornih i preglednih znanstvenih radova, većinom objavljenih u renomiranim svjetskim časopisima, te 34 pozvana predavanja na međunarodnim konferencijama. Suorganizator je triju međunarodnih znanstvenih konferencija i suizdavač dva njihova zbornika. U nastavnom je radu preuredio dodiplomski kolegij Fizika čvrstog stanja, uveo novi dodiplomski kolegij Ireverzibilni procesi te novi poslijediplomski kolegij Teorija faznih prijelaza. Kao pročelnik Fizičkog odjela inicirao je reorganizaciju studija na smjerovima dipl. inž. fizike i profesor fizike.
 
Od 1991. do 1992. te od 1998. do 2000. akademik Slaven Barišić bio je savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana za znanost, obrazovanje i strategiju razvitka. Od 1993. do 1996. bio je član Upravnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu. Suosnivač je Vojno-tehničkog savjeta Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Od 1994. do 2000. bio je prvi predsjednik Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. Kao član Programskog savjeta za obrazovanje u području elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje ishodio je 1988. uvođenje srednjoškolskog gimnazijskog profila Prirodoslovni tehničar, a kao član Prosvjetnoga savjeta Republike Hrvatske 1990. s uspjehom se založio za ponovno uvođenje gimnazija.Bio je suosnivač i prvi predsjednik Hrvatskog fizikalnog društva 1990., a bio je i član Francuskog fizikalnog društva, Instituta za fiziku u Velikoj Britaniji i Europskog fizikalnog društva. Od 1995. bio je redoviti član Europske akademije znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Parizu. Godine 1976. nagrađen je nagradom "Ruđer Bošković", 1992. je odlikovan Spomenicom domovinskog rata, a 1997. Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
 

Marijan Lipovac

Mnoge si noći probdjela budna

 
 
Ti si me uvijek čekala majko
kad sam se kasno vraćao kući
Kako si sine pitala bi
bez toga nisam mogao ući
http://www.artwis.com/wp-content/uploads/images/gallery/24/383_album.jpg
Mnoge si noći probdjela budna
Nekada nisam mislio tako
Bila si majka, žena i sluga
što nismo tada cijenili jako
 
Izvini što te shvaćao nisam
Mlad sam bio tražio sreću
al' tebe nisam zaboravit smio
Suze mi kažu oprostit si ne ću
 
Ruže sam svježe ubrao za te
Sad znam što znači otac biti
Danas sam majko dobio sina
Možeš li svome oprostiti?
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

Anketa

Tko je po Hrvatsku i Hrvate opasniji?

Petak, 20/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1509 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević