Get Adobe Flash player
Je li lijek opasniji od bolesti?

Je li lijek opasniji od bolesti?

Navijači pomažu sve one koji nastradali, ali nema onih koji brane tzv....

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Trebamo se odmah okrenuti vlastitoj poljoprivrednoj...

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Zaraza vratila Europsku uniju u 1951....

Naknadna pamet Borislava Škegre

Naknadna pamet Borislava Škegre

Dragi Borislave, najprije treba rezati davanja raznim...

Moralna i etička sramota novinarstva

Moralna i etička sramota novinarstva

Manjinski mediji, ako žele na tržište, neka se sami...

  • Je li lijek opasniji od bolesti?

    Je li lijek opasniji od bolesti?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:12
  • Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:03
  • Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 15:14
  • Naknadna pamet Borislava Škegre

    Naknadna pamet Borislava Škegre

    utorak, 24. ožujka 2020. 20:18
  • Moralna i etička sramota novinarstva

    Moralna i etička sramota novinarstva

    utorak, 24. ožujka 2020. 17:36

Izbor ustavnih sudaca nadilazi dnevnu politiku

 
 
U organizaciji Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u srijedu 10. veljače u palači HAZU-a održan je znanstveni skup Jamac legalnosti – Ustavni sud Republike Hrvatske na kojem se raspravljalo o važnosti te institucije i načinu na koji bi se mogao riješiti problem izbora novih ustavnih sudaca. Kako je u uvodnom govoru istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, Ustavni sud suočava se s mogućom blokadom budući da će ove godine trebati izabrati deset novih sudaca, a za njihov izbor potrebna je dvotrećinska potpora zastupnika Hrvatskog sabora koji o ustavnim sucima glasaju tajno, što podrazumijeva dogovor vlasti i oporbe. „Ustavni sud ne samo da osigurava ustavnost, nego je on i tumač Ustava. Postoji tendencija destrukcije svih institucija društva pa se u medijima i javnosti pokušava stvoriti negativan imidž Ustavnog suda, što je loše“, rekao je akademik Kusić.
Na skupu je govorio i predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner koji je kazao da su Ustavnom sudu mnogi spremni aplaudirati kad se slažu s njegovim odlukama, odnosno kritizirati ga u suprotnom. „Stupanj demokracije koji smo dosegli treba čuvati i Ustavni sud je jedna od institucija koja čuva upravo taj stupanj demokracije koji može biti podložan samo onim promjenama koje znače napredak demokratskih procesa, a ne nazadak“, dodao je akademik Reiner. Predsjednica Ustavnog suda prof. dr. sc. Jasna Omejec poručila je da izbor ustavnih sudaca nadilazi dnevnu politiku i da ga se ne smije svoditi samo na osobni aspekt. „Izbor ustavnih sudaca je puno više od toga, on je inherentni dio ustavnog programa koji je Sabor obvezan provesti, a to je posao stvaranja državno-pravne arhitekture oblikovane u Ustavu“, dodala je.
 
Predsjednik Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava HAZU-a akademik Davorin Rudolf podsjetio je na negativne izjave na račun Ustavnog suda koje su davali visoki dužnosnici bivše vlasti i upozorio da od 2010., kada je propisana dvotrećinska većina, nije izabran nijedan ustavni sudac, tako da ih od ukupno 13 nedostaje troje. „Ustavni sud je sjajna demokratska stečevina, a demokracije nikad dovoljno. Ako je za nešto kriva demokracija, onda je najbolji lijek više demokracije. Država bez vladavine prava je kasarna“, poručio je akademik Rudolf.
http://www.matica-sindikata.hr/files/2015/03/smerdel.jpg
Branko Smerdel: Do ustavne prilagodbe suce birati iznadpolovičnom većinom
 
Moguće rješenje kako izbjeći blokadu Ustavnog suda iznio je prof. dr. sc. Branko Smerdel s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji smatra da je ključ problema pogrešna prosudba po kojoj je odredbu o dvotrećinskoj većini moguće primijeniti bez razrade drugih uvjeta. Smerdel rješenje problema vidi u tome da se novim izmjenama Ustavnog zakona za provedbu Ustava utvrdi da se norma o izboru ustavnih sudaca dvotrećinskom većinom ne može primijenjiti bez usklađenja s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu za što bi se dao rok od dvije godine. Do te prilagodbe ustavni suci birali bi se iznadpolovičnom većinom. „Nema pravnog razloga koji bi spriječio Sabor da posegne za tim pravnim alatom, a time bi se na vrijeme prevenirale štete i nepopravljive posljedice duže nesposobnosti suda da djeluje na nadzoru ustavnosti zakonodavstva. Odumiranje Ustavnog suda ne smije dopustiti jer bi napuštanje ustavnog nadzora nad zakonodavcem izmijenilo ustavni poredak na način kojim se vrijeđaju njegove temeljene ustavne vrednote, odnosno vladavina prava i poštivanje prava čovjeka“, rekao je prof. dr. sc. Smerdel.
 
Potpredsjednik Hrvatskog sabora prof. dr. sc. Robert Podolnjak za sadašnju je situaciju kazao da ona jest kriza ustavnog sudstva, ali istodobno i važna prilika jer se može u personalnom smislu rekonstruirati Ustavni sud. Jedan od tvoraca Ustava Vladimir Šeks smatra da pod hitno treba doći do stavaranja političke volje između vlasti i oporbe. „Trebaju doći do svjesti da se Hrvatska nalazi pred ponorom, da se nadvio 'Damoklov mač' koji prijeti da dođe do blokade i praktično nestanka Ustavnog suda bez čijeg postojanja nema demokracije i vladavine prava“, rekao je Šeks.
 

Marijan Lipovac

Raspravite o potpisivanju Sporazuma o suradnji između HRT-a i RTS-a

 
 
Pismo Odboru za informiranje, informatizaciju i medije Sabora RH, Odboru za ratne veterane Sabora RH, Ministarstvu branitelja RH, Savjetniku za branitelje predsjednice RH Anti Deuru...
Poštovani,
pozivamo predsjednika i članove Odbora da u interesu hrvatske javnosti u što kraćem roku sazovu sjednicu na kojoj će se raspraviti o potpisivanju Sporazuma o suradnji između Hrvatske radio televizije i Radio televizije Srbije, potpisanog  9. prosinca 2015. godine u Beogradu, te o istom donese zaključak o njegovoj zakonski, političkoj i moralnoj ispravnosti.
http://kamenjar.com/wp-content/uploads/2015/12/U-Beogradu-potpisan-Sporazum-o-suradnji-izme%C4%91u-HRT-a-i-RTS-a.jpg
PROTUHRVATSKI SPORAZUM U BEOGRADU - Goran Radman i Dragan Bujošević
 
Predmetni sporazum podrazumijeva razmjenu radijskih i televizijskih sadržaja vlastite produkcije iz područja kulture, zabave i umjetnosti, kao i razmjenu dječjih, dokumentarnih i informativnih sadržaja te razmjenu znanja i iskustva u svim područjima rada, pružanje međusobne administrativne i tehničke potpore, uz mogućnost suradnje na području zajedničke produkcije radijskih i televizijskih programa, kao i zajedničkog sudjelovanja na natječajima za projekte koji se financiraju iz fondova EU-a. Smatramo kako je ovaj sporazum neprihvatljiv i u konačnici štetan iz razloga jer je druga potpisnica Sporazuma odnosno RTS, ista ona televizija koja je prije i za vrijeme Domovinskog rata izravno bila u službi režima Slobodana Miloševića. Ratnohuškačka i šovinistička retorika koja se u to vrijeme svakodnevno emitirala u programu RTS-a uvelike je pridonijela širenju straha i panike među srpskim narodom na teritoriju bivše Jugoslavije. Lažima i podmetanjima širila se mržnja prema tada novoizabranoj vlasti u Hrvatskoj čime se srpska javnost poticala na podršku osvajačkim ratovima i stvaranju velike Srbije. Slične poruke slale su se i svim svjetskim medijima, čime se na najgori mogući način zlorabila novinarska profesija u svrhu blaćenja Hrvatske pred međunarodnom javnosti.
 
Brojne ratne zločine nad hrvatskim narodom  tijekom Domovinskog rata počinili su većinom srpske paravojne postrojbe sastavljene uglavnom od dobrovoljaca koji pod utjecajem takve propagande krenuli u „obranu golorukog srpskog naroda od krvoločnih ustaša“. Brojne montirane snimke o izvještaji s terena u kojima su hrvatski vojnici prikazivani u navedenom kontekstu, velikim dijelom pridonijele su i zvjerskom iživljavanju nad hrvatskim zarobljenicima i logorašima. Najmonstruozniji primjer toga je vijest o 40 zaklanih i izmasakriranih srpskih beba pronađenih u Borovu Naselju. Vijest je opovrgnuta  tek nekoliko dana nakon što se dogodila Ovčara.
 
Iako se o ratnohuškačkoj ulozi srpskih medija govorilo u na međunarodnom sudu u Den Haagu, a prozapadni srpski mediji zahtijevali osudu zbog ratnog zločina za sudionike u ratnoj propagandi, do danas se službeno nitko u Srbiji nije od toga ogradio. Dapače i dalje je na djelu veličanje i zagovaranje velikosrpske ideologije samo su ratni pokliči nešto sofisticiraniji. Sukladno Zakonu HRT je svojim programskim načelima između ostalog dužan promicati nacionalne interese i pridonositi domoljublju, u što se suradnja sa glavnom medijskom kućom države agresora nikako ne uklapa. Glavni ravnatelj HRT-a, Goran Radman osobno je potpisao ovaj, po nama sramotan sporazum, stoga apeliramo na Odbor kao tijelo i na svakog od vas kao saborske zastupnike, posebice našu braću po oružju, da sukladno svojim zakonskim ovlastima u što kraćem roku dotičnom izglasate nepovjerenje.
S poštovanjem,
 

Dražen Šemovčan, predsjednik Hrvatske udruge branitelja Đurđevac

Ministarstvo kulture i HRT su utočište onih koji razaraju hrvatsko tkivo

 
 
Živimo u čudna vremena, čudnih ljudi, čudnih kriterija i sustava vrijednosti. To me podsjeća na onu Isusovu: „Brvna u svom oku ne vidiš, ali zato vidiš u bratovu trun.“ Godinama prorežimska politika zajašila je i upregnula hrvatski narod, mjenjajući jedino veličinu naočnjaka sukladno političkim potrebama. Tako je bilo, tako je danas, a hoće li biti i sutra isključivo ovisi o upregnutima. Ponekad pomislim kako sam u Srednjem vijeku, u doba Invizicije gdje je bilo dovoljno da nekome smeta boja kose ili veličina cipele pa da ga osude i pogube javnim linčom. O pravu na govor nije bilo niti zbora, glava je padala odmah. Mi ne živimo u tom vremenu, iako su metode koje se primjenjuju danas u potpunosti iste.
http://glasbrotnja.net/wp-content/uploads/2015/12/radman-600x338.jpg
IZDAJNIČKI POTPIS U BEOGRADU - Goran Radman i Dragan Bujošević
 
Progone se nevini, pribijaju na križ, javno linčuju, pokreću se cijeli sustavi, a na djelu je zloupotreba i državnih institucija, kako bi se u korijenu zatrla opasnost po korumpiranu hobotnicu koja malo po malo otkriva svoja stvarna lica. I zato hrabri moraju pasti, glas pravde utihnuti,  nevini biti osuđeni bez suda, uništeni. Korumpirana hobotnica je načeta, vidimo to po bezumnom udaranju preostalih krakova, traži se vrijeme za regeneraciju, jer glava je tek neznatno okljaštrena. Hoćemo li im dati prilike za oporavak ovisi samo o nama, ne o njima. Činjenica je kako se oteže s prijenosom vlasti, činjenica je kako su se u službu tome stavile na raspolaganje državne i javne institucije.
 
Pitam se što to u zadnje vrijeme radi DORH? Kada će odgovorni ljudi doista preuzeti odgovornost, i raditi ono za što ih hrvatski narod plaća. Pred Hrvatskom vladom je nekoliko vrlo ozbiljnih izazova, prvi među njima donošenje proračuna - veliki ispit vjerodostojnosti. Kako onda u tako ozbiljnom trenutku kada revizije i izvješća govore o neviđenim pljačkama državnog proračuna (afera DUUDI 16,5 milijardi, neplaćeni porezi velikih medijskih kuća, kriminal najbližih članova obitelji bivše Vlade na čelu sa Zoranom Milanovićem) DORH istražuje prekršaje. Logičan zaključak koji se nameće jest tražiti ili neopozivu OSTAVKU ili SMJENU gospodina Dinka Cvitana.
http://rlv.zcache.co.nz/communist_octopus_ceramic_oval_decoration-r4d6d26231d2d40bfa091445f091d4d22_x7s2o_8byvr_324.jpg
Kako će nam odgovorne osobe u DORH-u objasniti zašto do sada nisu istražena javnosti u više navrata izložena pitanja „Tajnih ugovora“ na HRT-u koji se odnose na popriličan broj djelatnika. Zar nije HRT javna televizija, zar nismo zakonom obvezni plaćati pretplatu? Pa tko je taj Goran Radman da se usuđuje Hrvatskom saboru uskratiti informacije na postavljena pitanja. Postavljam javno pitanje kolika je plaća na HRT-u Jasmine Popović, postavljam javno pitanje koliko je osoba Koraljka Plaščar, šefica pravne službe HRT-a preko svoje privatne tvrtke servisa za zapošljavanje uposlila i na HRT-u? Postavljam javno pitanje tko je Goran Radman da potpisuje  četverogodšinji ugovor sa ZAMP-om, iako je uobičajena praksa do sada bila jedna godina unaprijed? Postavljam javno pitanje temeljem kojih kriterija i po kojoj cijeni je HRT prije dva mjeseca kupio srpske filmove i serije od RTS-a? Postavljam javno pitanje tko je Goran Radman da unatoč neprihvaćanju njegove sistematizacije radnih mjesta od strane Zbora radnika HRT-a ista bude prihvaćena na sjednici Ravnateljstva. Na njegovu žalost bivša vladajuća „garnitura“ nije uspjela zapečatiti sudbinu djelatnika HRT-a koji su kao ratni snimatelji, izvjestitelji… dali svoj obol u Domovinskom ratu, njih kažnjavajući dok se potomcima pobjednika u Drugome svjetskom ratu uvećavaju bodovi istom tom sistematizacijom.
 
Ništa nije slučajno jer prije nekoliko dana čuli smo kako po Zakonu o mirovinskom osiguranju živi ili umrli pripadnik NOB-a vrijedi 120 puta više od živog ili umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Reći će netko slučajnost, ja ću reći planirana politika koja je u konačnici ostvarila sve zacrtane ciljeve. Goran Radman ima veliku nesreću jer njegova sistematizacija nije dobila legalitet, a ne će niti dobiti dok je na čelu nadležnog mu ministarstva gospodin Zlatko Hasanbegović. Pale vam se lampice, zvoni na uzbunu… Da, gospodo, u tom grmu leži zec. I zato Hasanbegović mora pasti. Jedno od lica hobotnice koja nekontrolirano mlatara i uništava sve čega se dohvati, a što ima hrvatski predznak, otkriveno je. Kada ministar kulture potpiše Radmanovo i jataka mu životno osiguranje, otvoren je put do saborske naklonosti. I zato ovi bezumni napadi na ministra Hasanbegovića, jer HRT je jednako kao i Ministarstvo kulture utočište onih koji razaraju hrvatsko tkivo, alat kojim vladaju i upravljaju oni koji su Hrvatsku odlučili izbrisati.
 
Pozivam hrvatske zastupnike u Hrvatskom saboru bez obzira kojoj stranci pripadali, Vama kojima je hrvatski interes na prvom mjestu zatražite da se već sutra na dnevni red sjednice Hrvatskog sabora uvrsti točka SMJENA GORANA RADMANA ravnatelja HRT-a. Jučer je već bilo prekasno, sada ili nikada!
 

Zorica Gregurić

Anketa

Čega se više bojite?

Četvrtak, 02/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1026 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević