Get Adobe Flash player
Je li lijek opasniji od bolesti?

Je li lijek opasniji od bolesti?

Navijači pomažu sve one koji nastradali, ali nema onih koji brane tzv....

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Trebamo se odmah okrenuti vlastitoj poljoprivrednoj...

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Zaraza vratila Europsku uniju u 1951....

Naknadna pamet Borislava Škegre

Naknadna pamet Borislava Škegre

Dragi Borislave, najprije treba rezati davanja raznim...

Moralna i etička sramota novinarstva

Moralna i etička sramota novinarstva

Manjinski mediji, ako žele na tržište, neka se sami...

  • Je li lijek opasniji od bolesti?

    Je li lijek opasniji od bolesti?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:12
  • Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:03
  • Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 15:14
  • Naknadna pamet Borislava Škegre

    Naknadna pamet Borislava Škegre

    utorak, 24. ožujka 2020. 20:18
  • Moralna i etička sramota novinarstva

    Moralna i etička sramota novinarstva

    utorak, 24. ožujka 2020. 17:36

"Ja sam pripadnik elitnih postojbi HOS-a!"

 
 
Što je o sebi pisao Ivica Đikić 18. studenoga 2003.?
Tko je Ivica Đikić? Borac za ljudska prava ili pripadnik HOS-a? Tko je Ivica Đikić? Simpatizer Milorada Pupovca ili pripadnik HOS-a? Tko je Ivica Đikić? Glavni urednik jugonostalgičarskoga Novog lista i velikosrpskih Pupovčevih Novosti ili „hrvatski Boško Buha“? Tko je stvarni Ivica Đikić? Novinar „domoljubnog“ Ferala ili provokator? Puno je pitanja tko je Ivica Đikić. Zato je najbolje da on sam – Ivica Đikić – o sebi kaže što je on ustvari. Prenosimo pismo Ivice Đikića iz Tomislavgrada svome sugrađaninu novinaru Petru Milošu prije 13 godina, koje je objavljeno u Slobodnoj Dalmaciji na 12. obljetnicu pada Vukovara (http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031118/bih02.asp). Iz ovoga se pisma najbolje vidi tko je Ivica Đikić. Iz ovoga pisma se najbolje vidi može li se vjerovati ovome čovjeku kao čovjeku, ali i kao novinaru, jer, ne zaboravimo, on danas tvrdi da se bavi „istraživačkim novinarstvom“. Evo mu prilike da nas na to sam podsjeti.
 
»IVICA ĐIKIĆ ODGOVARA PETRU MILOŠU
 
Napad na dragovoljce
 
Je li mi to hvala što sam s nepunih petnaest godina - kao neka hrvatska verzija neustrašivog Boška Buhe - pristupio HOS-ovim dragovoljcima odlučan u nakani da branim svoj dom i svoju domovinu, pa i da poginem za svoj narod!?
http://www.hrvatska-rijec.com/wp-content/uploads/2012/08/ivica-djikic2.jpghttp://www.hazud.ch/wp-content/uploads/2014/08/hos.jpg
Petre Milošu (u nastavku teksta P.M.),
najprije vas ukratko moram upoznati s dilemom koja mi se javila kad sam pročitao vaš domaći sastavak pod naslovom "Podvala ludosti", što je tiskan u Slobodnoj Dalmaciji u četvrtak 13. studenoga: naime, imati posla s vašom osobom ili vaš prepustiti dobroj staroj Gospođi Ignoranciji koja se katkad zna ispostaviti ponajboljim lijekom za samoproglašene rodoljubne mesije i birtijske branitelje grandioznih vrijednosti poput hrvatstva, Crkve u Hrvata i Glavnog Grada u Hrvata? Kao što je očito, odlučio sam se za prvu soluciju i tome su dva razloga. Prvi i važniji jest taj da ste udarili na moj ratni put i na moje domoljublje; drugi, i nešto manje važan, razlog sadržan je u činjenici da, ipak, nisam toliko plemenit e da bih vas poštedio serije pitanja poslije koje vam neće preostati ništa drugo nego da se sagnete ispod stola i pokupite ostatke svoje ljudske vjerodostojnosti i moralnosti, te da iste potom odnesete na kakvo obližnje groblje i tamo ih sahranite uz prigodno intoniranje Lijepe naše.
 
Najprije, otkud vama, gospodine P.M., pravo da jednog dragovoljca HOS-a svrstavate među "protivnike svog naroda", kako ste nadnaslovili svoj pismeni rad "Podvala ludosti"? Primjećujem li to u vašem tekstu stanovitu dozu prezira i poruge spram hrabrih hrvatskih dragovoljaca koji su obranili ugroženo hrvatstvo? Zar vam uistinu ništa ne znači viteška borba nas hrvatskih dragovoljaca i naša spremnost da svoje mlade živote položimo na oltar domovine? Zar je opet došlo vrijeme da jedan hrvatski dragovoljac - pače, pripadnih elitnih postojbi HOS-a - ne smije javno kazati sve što misli o bilo kojoj temi? Zar je došao vakat kad će nam pozadinci koji su rat proveli po podrumskim kriznim štabovima određivati što smijemo misliti i govoriti? Nameće li nam to P.M. opet "hrvatsku šutnju", naime, ono što je i sam tako zdušno prakticirao u vrijeme dok je kruh zarađivao po komunističkim totalitarnim utvrdama poput Oslobođenja ili Radio-televizije Sarajevo? Jesmo li se za to borili? I je li mi to hvala što sam s nepunih petnaest godina - kao neka hrvatska verzija neustrašivog Boška Buhe - pristupio HOS-ovim dragovoljcima odlučan u nakani da branim svoj dom i svoju domovinu, pa i da poginem za svoj narod!?
 
Ali, jok, nema u P.M.-u zahvalnosti ili barem elementarnog respekta. A tome je tako zato što su upravo hrvatski dragovoljci - među koje se s ponosom svrstavam - možda i najzaslužniji što se u prah i pepeo pretvorila ona socijalistička idila u kojoj se P.M. snalazio poput ribe u vođi, pardon, vodi. Za iskazane napore u borbi za hrvatsku stvar naš je P.M. čak dobio i stan od komunističkih monstruma koji su htjeli zatrti sve hrvatsko. Kad je dosanjan stoljetni san hrvatskih domoljuba - među koje, kao pripadnih specijalnih HOS-ovih jedinica, svakako spadam - i kad se "tamnica naroda" raspala, naš nam je vječni P.M. objavio kako je on tamnicu rušio iznutra, ali mu nije palo na pamet da vrati onaj stan što ga je od kumunista dobio za zasluge u rušenju komuzima, pardon, širenje hrvatskih ideja, pardon, za širenje komunizma ili što već.
 
Kako hrvatski dragovoljci u principu ne vjeruju onima što tvrde da su nešto iznutra rušili dok su izvana to nešto marljivo gradili, tako se P.M. morao dokazivati, a da bi se dokazao, morao se trajno oprostiti sa zdravim razumom. Pa je onda veličao hrvatstvo, pisao o hodžama koji prde dok klanjaju, ulizivao se gvardijanima i zagrebačkim vucibatinama, prokazivao nacionalne izdajnike i muslimanske zetove, prozivao komunističke slugane i sarajevski pripuze ... Činjenice nisu bile bitne u tom dokazivanju: on, recimo, plače nad manjkom Hrvata u Sarajevu ne videći da je iz Hercegovine u posljednjih deset godina otišlo najmanje tristo tisuća istih tih Hrvata, a sve zahvaljujući mudroj politici hrvatskih glavešina i crkvenih glavara u koje se P.M. iznenada zaljubio kad su do đavla otišli njegovi stari poslodavci. Tako hrvatski dragovoljci opet plaćaju račun privatnih frustracija onih tipova koji su, poput našeg veselog P.M.-a, prevalili put od komiteta do sakristije, pa nam sad tu frustiranost pokušavaju prodati u formi obrane hrvatskih interesa koje, vjerovali ili ne, ugrožava jedan hrvatski dragovoljac.
Za dom spremni!
IVICA ĐIKIĆ DRAGOVOLJAC HOS-A«
(Slobodna Dalmacija, (http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031118/bih02.asp) utorak, 18. 11. 2003., str. 2 od 3)
 

Marijan Majstorović

Nema više vremena za čekanje

 
 
Prijedlog o izboru i imenovanju ministra hrvatskih branitelja Hrvatskog generalskog zbora (Ministar hrvatskih branitelja - hrvatski general iz Domovinskog rata)
Hrvatski generalski zbor izvršio je analizu trenutačnog stanja u Republici Hrvatskoj te se osjetio odgovornim i pozvanim da uputi svoj jasan stav o izboru ministra hrvatskih branitelja. Svoj prijedlog o izboru i imenovanju uputio je predsjedniku Vlade Republike Hrvatske te prvom potpredsjedniku Vlade i potpredsjedniku Vlade. Izvorni tekst dopisa možete pročitati u nastavku.
http://www.maxportal.hr/wp-content/uploads/2015/04/generali-civili-660x330.jpg
Cijenjeni gospodine predsjedniče Vlade Republike Hrvatske,
članovi Hrvatskog generalskog zbora su na svojoj sjednici upravnog odbora, održanoj 9. veljače ove godine, osjetili svoju odgovornost i dužnost uputiti Vam prijedlog o izboru i imenovanju ministra hrvatskih branitelja, kao i prvom potpredsjedniku Vlade gospodinu Tomislavu Karamarku i  potpredsjedniku Vlade gospodinu Boži Petrovu.
Neimenovanje ministra hrvatskih branitelja nakon konstituiranja Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, negativno utječe na braniteljsku populaciju i cjelokupno hrvatsko društvo. Smatramo i čvrstog smo stava, kako ovu odgovornu, časnu i domoljubnu dužnost ministra hrvatskih branitelja mora obnašati general pobjedničke Hrvatske vojske iz Domovinskog rata, koji bi svojim autoritetom i znanjem doprinio rješavanju cjelokupne problematike svih hrvatskih branitelja i njihovih obitelji te pridonio objedinjavanju i zajedništvu hrvatskog naroda.
Očekujemo Vaš poziv našem izaslanstvu na konstruktivan razgovor.
S poštovanjem!
 

Hrvatski generalski zbor, predsjednik Pavao Miljavac, general zbora

Izbor ustavnih sudaca nadilazi dnevnu politiku

 
 
U organizaciji Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u srijedu 10. veljače u palači HAZU-a održan je znanstveni skup Jamac legalnosti – Ustavni sud Republike Hrvatske na kojem se raspravljalo o važnosti te institucije i načinu na koji bi se mogao riješiti problem izbora novih ustavnih sudaca. Kako je u uvodnom govoru istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, Ustavni sud suočava se s mogućom blokadom budući da će ove godine trebati izabrati deset novih sudaca, a za njihov izbor potrebna je dvotrećinska potpora zastupnika Hrvatskog sabora koji o ustavnim sucima glasaju tajno, što podrazumijeva dogovor vlasti i oporbe. „Ustavni sud ne samo da osigurava ustavnost, nego je on i tumač Ustava. Postoji tendencija destrukcije svih institucija društva pa se u medijima i javnosti pokušava stvoriti negativan imidž Ustavnog suda, što je loše“, rekao je akademik Kusić.
Na skupu je govorio i predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner koji je kazao da su Ustavnom sudu mnogi spremni aplaudirati kad se slažu s njegovim odlukama, odnosno kritizirati ga u suprotnom. „Stupanj demokracije koji smo dosegli treba čuvati i Ustavni sud je jedna od institucija koja čuva upravo taj stupanj demokracije koji može biti podložan samo onim promjenama koje znače napredak demokratskih procesa, a ne nazadak“, dodao je akademik Reiner. Predsjednica Ustavnog suda prof. dr. sc. Jasna Omejec poručila je da izbor ustavnih sudaca nadilazi dnevnu politiku i da ga se ne smije svoditi samo na osobni aspekt. „Izbor ustavnih sudaca je puno više od toga, on je inherentni dio ustavnog programa koji je Sabor obvezan provesti, a to je posao stvaranja državno-pravne arhitekture oblikovane u Ustavu“, dodala je.
 
Predsjednik Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava HAZU-a akademik Davorin Rudolf podsjetio je na negativne izjave na račun Ustavnog suda koje su davali visoki dužnosnici bivše vlasti i upozorio da od 2010., kada je propisana dvotrećinska većina, nije izabran nijedan ustavni sudac, tako da ih od ukupno 13 nedostaje troje. „Ustavni sud je sjajna demokratska stečevina, a demokracije nikad dovoljno. Ako je za nešto kriva demokracija, onda je najbolji lijek više demokracije. Država bez vladavine prava je kasarna“, poručio je akademik Rudolf.
http://www.matica-sindikata.hr/files/2015/03/smerdel.jpg
Branko Smerdel: Do ustavne prilagodbe suce birati iznadpolovičnom većinom
 
Moguće rješenje kako izbjeći blokadu Ustavnog suda iznio je prof. dr. sc. Branko Smerdel s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji smatra da je ključ problema pogrešna prosudba po kojoj je odredbu o dvotrećinskoj većini moguće primijeniti bez razrade drugih uvjeta. Smerdel rješenje problema vidi u tome da se novim izmjenama Ustavnog zakona za provedbu Ustava utvrdi da se norma o izboru ustavnih sudaca dvotrećinskom većinom ne može primijenjiti bez usklađenja s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu za što bi se dao rok od dvije godine. Do te prilagodbe ustavni suci birali bi se iznadpolovičnom većinom. „Nema pravnog razloga koji bi spriječio Sabor da posegne za tim pravnim alatom, a time bi se na vrijeme prevenirale štete i nepopravljive posljedice duže nesposobnosti suda da djeluje na nadzoru ustavnosti zakonodavstva. Odumiranje Ustavnog suda ne smije dopustiti jer bi napuštanje ustavnog nadzora nad zakonodavcem izmijenilo ustavni poredak na način kojim se vrijeđaju njegove temeljene ustavne vrednote, odnosno vladavina prava i poštivanje prava čovjeka“, rekao je prof. dr. sc. Smerdel.
 
Potpredsjednik Hrvatskog sabora prof. dr. sc. Robert Podolnjak za sadašnju je situaciju kazao da ona jest kriza ustavnog sudstva, ali istodobno i važna prilika jer se može u personalnom smislu rekonstruirati Ustavni sud. Jedan od tvoraca Ustava Vladimir Šeks smatra da pod hitno treba doći do stavaranja političke volje između vlasti i oporbe. „Trebaju doći do svjesti da se Hrvatska nalazi pred ponorom, da se nadvio 'Damoklov mač' koji prijeti da dođe do blokade i praktično nestanka Ustavnog suda bez čijeg postojanja nema demokracije i vladavine prava“, rekao je Šeks.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Čega se više bojite?

Utorak, 31/03/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1252 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević