Get Adobe Flash player
Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

Plakati nad Uljanikom je isto kao kada je Neron zapalio Rim, pa optužio...

Jugostatistika demantira srpske laži

Jugostatistika demantira srpske laži

Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu izgubila 597.323 osobe, od čega...

Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

Broj Srba po popisu stanovništva iz 1948. veći za gotovo 700 tisuća...

Etnobiznismen koji mrzi!

Etnobiznismen koji mrzi!

Kada će srpsku manjinu predstavljati oni koji ne mrze...

Diplomatska laž Mate Granića

Diplomatska laž Mate Granića

Sad mi je jasno kako se krivotvori...

  • Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

    Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

    utorak, 14. svibnja 2019. 09:38
  • Jugostatistika demantira srpske laži

    Jugostatistika demantira srpske laži

    utorak, 14. svibnja 2019. 18:07
  • Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

    Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

    utorak, 14. svibnja 2019. 17:54
  • Etnobiznismen koji mrzi!

    Etnobiznismen koji mrzi!

    utorak, 14. svibnja 2019. 17:41
  • Diplomatska laž Mate Granića

    Diplomatska laž Mate Granića

    četvrtak, 16. svibnja 2019. 08:38

U Norvalu i Kanadi žive Hrvati koji nikada nisu prestali voljeti Domovinu Hrvatsku

 
 
Pismo glavnom uredniku Jutarnjga lista
Poštovani g. uredniče,
neugodno sam iznenađen, da ne kažem šokiran, člankom vašega novinara Borisa Vlašića „Prokletstvo norvalskih dolara, pojave se i nestanu!“, objavljenim u izdanju JL-a 18. lipnja 2015. godine. Vaš novinar, kojega sam do ovog članka doživljavao i respektirao kao velikoga profesionalca, kao što sam već spomenuo, šokirao me.
http://hu-benedikt.hr/wp-content/uploads/2015/06/images-cms-image-000006578.jpg
Naime, ovaj članak, koji svojim sadržajem, netočnim podacima, neistinama i pogrješnim zaključicima ne spada ni u najgori žuti tisak, nanio je najveću štetu reputaciji novinara Borisa Vlašića, kao i samim novinama za koje sam se nadao da će pod novim vlasnikom postati respektabilne ozbiljne novine kakva Hrvatskoj nedostaju. Svaki će profesionalni novinar radi svoje vlastite reputacije nastojati doznati i provjeriti dobivene informacije iz više izvora, a u ovome slučaju od samih organizatora posjeta predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka Kanadi, prije nego što iznese svoje tvrdnje i zaključke. U ovom članku g. Vlašić je po mome mišljenju prekršio ovo pravilo iz samo njemu poznatih razloga. Odlučio sam reagirati na ovaj članak kao bivši kanadski Hrvat koji je u toj zemlji živio, školovao se i radio dvadest i pet godina kao aktivni sudionik hrvatske zajednice u Torontu i Kanadi. Nevjerojatno je koliko se neznanja i mistifikacije veže uz Hrvatski društveno-kulturni centar Norval u hrvatskom tisku u posljednjih dvadesetak godina. Očekivao sam da će g. Vlašić, kada već piše o Norvalu, radi čitatelja kojima piše i radi šire javnosti, napisati nekoliko informativnih podataka o Norvalu, a on u maniri svojih kolega i kolegica opet na neki način mistificira ovo mjesto okupljanja Hrvata južnog Ontarija.
 
Kao kanadski Hrvat, odlučio sam reagirati na ovaj, u najmanju ruku neprofesionalan članak, koji obiluje velikim brojem netočnih informacija, poluistina i proizvoljnih zaključaka Borisa Vlašića. Prvo, ne odgovara istini tvrdnja, odnosno čista laž, da je „kao i Karamarko, i Tuđman bio u Norvalu. Isto se, kao i sada, plaćala večera sa šefom HDZ-a, ali nitko ne zna što se dalje zbilo.“ Kao jedan od aktivnih sudionika i organizatora prvoga posjeta dr. Tuđmana Hrvatima Toronta 1987. g. pa nadalje, odgovorno tvrdim da za 30 milijuna kanadskih dolara u gotovini i više od 100 milijuna dolara koji su Hrvati Kanade skupili za potrebe obrane Hrvatske, postoje potvrde primitaka i troškova, kao i bankovni računi gdje je novac poslan i kako je potrošen. Prema tome, ne stoji tvrdnja da je novac nestao. Kako poznajem ljude koji su organizirali ovaj posjet g. Karamarka, čvrsto sam uvjeren da je napravljen izvještaj koliko je novca skupljeno, koliko je potrošeno. Da je bilo profesionalnog pristupa vašega novinara i da mu je stalo do istine, on je sve informacije s ove večere mogao doznati jednim telefonskim razgovorom s organizatorima spomenute večeri. No sadržaj i ton samoga članka navode me na neke druge zaključke.
 
Osobnno nisam glasnogovornik, a najmanje odvjetnik g. Tomislava Karamarka, ali je smiješno, djetinjasto, a iznad svega neprofesionalno zahtijevati od njega da podnese finacijski izvještaj s ove večere. Tvrdnja kako je to „jednostavno, prokletstvo norvalskih dolara - pojave se i nestanu“, notorna je laž. Kao što sam već spomenuo, postoje pisani izvještaji sa svim podacima o skupljenim dolarima 90-ih godina u Kanadi i troškovnici, pa sam čvrsto uvjeren da je napravljen pismeni izvještaj i s ove večere u kojem stoji i najmanja stavka. Vlašićeve tvrdnje su lažne optužbe hrvatskih domoljuba, ali ne samo onih koji su organizirali ovu večeru, nego i svih Hrvata u Kanadi, od kojih su neki u teška vremena podizali kredite u bankama kako bi pomagali obrani Hrvatske.
http://static.panoramio.com/photos/large/64034427.jpg
Hrvatska crkva u Norvalu
 
Kao kanadski Hrvat, bio sam veoma aktivan u hrvatskoj zajednici i organizirao ili sudjelovao u organizaciji raznih manifestacija na kojima su glavni govornici bili gradonačelnici Toronta i drugih gradova u Kanadi, ministri provincijskih i federalne vlade, kao i sami premijeri Kanade poput Johna Turnera, svaki govor iznad dvadeset minuta bio je nezamisliv i politički krajnje kontraproduktivan. Na osnovi razgovora s nekim od članova organizacijskog odbora, kao i običnim gostima spomenute večere, zajednički je zaključak da su večera i druženje s g. Tomislavom Karamarkom uspjeli iznad svih očekivanja.
 
Imajući u vidu da u iseljeništvu, ne samo u Kanadi nego općenito, vlada velika apatija i nezadovoljstvo prema hrvatskoj Vladi i načinu kako se ona odnosi prema iseljenicima, zatim uzimajući u obzir činjenicu da, prema njihovim riječima, nema nikavih ozbiljnih odnosa niti kontakata s institucijama u Hrvatskoj zaduženima za rad s iseljenicima, ovaj uspjeh i doček Tomislava Karamarka u Norvalu time je još veći. Iz svojih izvora doznajem da na večeri nije bilo euforije koja je vladala među Hrvatima Kanade 90-ih godina, no gosti na večeri bili su impresionirani otvorenošću i iskrenošću Karamarkova nastupa. Nije bilo velikih obećanja, nije bilo jeftine demagogije, bio je to jednostavno susret Hrvata u Kanadi s vođom oporbene stranke iz domovine. A kada se već govori o novcu, treba istaknuti da su nakon večere mnogi uzvanici prilazili Karamarku pokušavajući mu dati novčane darove, što je neki nepisani običaj kanadskih Hrvata kao znak pažnje prema svome gostu, no te iskrene geste Karamarko je energično odbio.
 
Novinar Boris Vlašić između ostaloga postavlja retoričko pitanje: „I što mi je, kao kanadskom Hrvatu, činiti ako se ne traži oružje ni lova za obranu, nego jedinstvo s Hrvatskom. Kako kanadski Hrvat može biti jedinstven s Hrvatskom?“ Kao kanadski Hrvat, odgovorit ću jednostavno. Nijedan kanadski Hrvat ne treba se odreći kanadskoga državljanstva, što vaš novinar sugerira, dapače, oni ga trebaju zadržati. Postoji jedinstvo duha kanadskih Hrvata s domovinom. Oni znaju, kao i Hrvati diljem svijeta, da se njihova uloga danas umnogomu promijenila u odnosu na domovinu. Oni bi trebali, što i pokušavaju, propagirati hrvatsku kulturu, umjetnost, znanost, šport, a iznad svega hrvatsko gospodarstvo u Kanadi. I povrh činjenice da u Kanadi ne postoji hrvatski lobi, Hrvati su kroz svoje osobne veze i kontakte, kroz svoje poslovne rezultate uspjeli uspostaviti izvanredne odnose s političarima i poslovnim ljudima unutar anglosaksonskoga svijeta. Sama činjenica da u kanadskom Paralmentu sjede četiri zastupnika hrvatskoga podrijetla najbolji su dokaz toga.
 
Interesantno je spomenuti da u članku vašega novinara nema ni riječi o tome, kao ni o činjenici da se g. Karamarko sastao i vodio razgovore s nekima od njih. Novinar Boris Vlašić ne može ili ne želi, kao i mnogi u Hrvatskoj, shvatiti da postoji velik broj Hrvata druge generacije u Kanadi koji bi bili voljni napustiti tu zemlju i doći živjeti i raditi za manju plaću u Hrvatsku samo iz ljubavi prema Domovini s velikim D. Postoji već relativno velik broj takvih primjera u samome Zagrebu, no da bi se to ostvarilo u što većem broju, u Hrvatskoj se trebaju dogoditi bitne promjene u odnosima prema hrvatskim iseljenicima. Ponajprije politička volja i suglasje svih stranaka oko stvaranja ozbilne strategije prema hrvatskim iseljenicima. Možda je prvi korak u tome smjeru mogao biti i to da novinar Boris Vlašić i ostali njegovi kolege počnu pisati objektivne i provjerene tekstove o hrvatskim iseljenicima bez predrasuda. Ali, eto, taj prvi korak tako je teško učiniti!
Srdačan pozdrav,
 

Dr. sc. Marin Sopta, Zagreb, 19. lipnja 2015.

Eurozastupnici osudili incident na Poljudu i uputili apel UEFA-i!

 
 
Naši eurozastupnici Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Andrej Plenković i Davor Ivo Stier te Marijana Petir iz HSS-a (svi iz Kluba Europske pučke stranke /EPP/) snažno su osudili sramotni incident na Poljudu. Uputili su priopćenje - zajedno s ostalim hrvatskim eurozastupnicima u EP-u. Priopćenje donosimo u cijelosti, a međunaslovi su urednički:
http://www.hdz.hr/sites/default/files/styles/blog_teaser/public/field/image/20150130ap.im.ds.disIZ_0_0.jpg?itok=0Pcqx4Zd
„Najoštrije osuđujemo grubu provokaciju isticanja nacističkog simbola na travnjaku stadiona Poljud u Splitu na kojem je odigrana kvalifikacijska nogometna utakmica za Europsko prvenstvo između Hrvatske i Italije 12.lipnja 2015. godine. Taj čin naštetio je ugledu  Republike Hrvatske u svijetu te nanio veliku sramotu nacionalnoj nogometnoj reprezentaciji i hrvatskom sportu u cjelini.
 
Stoga pozivamo UEFA-u da zbog incidenta na Poljudu ne izriče kaznu nogometnoj reprezentaciji Hrvatske kojom bi se doveo u pitanje/onemogućio nastavak natjecanja te da nadležnim hrvatskim državnim tijelima prepusti rješavanje tog događaja i kažnjavanja  počinitelja te obračunavanje sa svim oblicima neprihvatljivog ponašanja na športskim stadionima u interesu navijača, športaša i svih hrvatskih građana. Podsjećamo da je na prošlotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu Europski parlament raspravljao o korupcijskom skandalu u FIFA-i te da je prihvaćena rezolucija u kojoj se traži da se u svjetskoj nogometnoj organizaciji provedu duboke reforme u korist navijača i nogometa u cjelini.
 

www.hdz.hr

U četvrtak. 18. lipnja u 20 sati, nastupaju Zrinka Majstorović, Anja Janjanin i Adrian Bagarić

 
 
Predstava Sluškinje, autora Jeana Geneta, nastala u projektu eRKaVe-a i Hrvatskih studija sveučilišta u Zagrebu, u četvrtak, 18. lipnja gostuje u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu.
Početak predstave je u 20 sati.
Režiju predstave potpisuje Christian Jean-Michel Jalžečić, osvajač nagrade za najbolju režiju za istu predstavu te Nikolina Dominiković Uz njega, nagrađena je i glumica Zrinka Majstorović za ulogu Claire. Uz Zrinku u predstavi još nastupaju Adrian Bagarić koji glumi Gospođu i Anja Janjanin kao Solange. eRKaVe je udruga koja promiče kazališnu umjetnost te se mladi ljudi hvataju se u koštac s klasičnim i suvremenim dramskim djelima.
Zrinka Majstorović
 
Predstava je već izvedena u Zagrebu i mnogim gradovima. Sam projekt nastao je kao ideja za jedan od prijemnih za režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Predstava je ideja studenta povijesti i filozofije Christiana Jean-Michela Jalžečića za prijemni ispit iz režije na Akademiji dramskih umjetnosti u suradnji sa studenticom kroatologije Nikolinom Dominković.
 
Temperamentna Solange (Anja Janjanin) i prevrtljiva Claire (Zrinka Majstorović) su sestre, sluškinje i robinje dobrostojeće Madame (Adrian Bagarić) čiji se suprug nalazi u zatvoru jer su mu sestre smjestile. Čekajući svoju gazdaricu, Solange i Claire neprekidno se svađaju i maltretiraju jedna drugu u svojoj igri gazdarice i sluškinje, odnosno, dominantne i submisivne osobe. Izvlače ono najgore jedna iz druge ne prezajući ni od fizičkih nasrtaja kako bi izrazile svoju mržnju, potlačenost, ali istovremeno ne mogu emocionalno pobjeći od privrženosti i ovisnosti o gazdama. Iako žive s dobrostojećim gazdama, smatraju da je njihovo postojanje upitno bez rada, ali i bez Madame i Monsieura. Njihovo pretvaranje i glumljenje Madame polako prerasta u opsesiju što ih dovodi do unutarnje konfuzije, paranoje, ali i straha da će ih se razotkriti kada Monsieur stigne iz zatvora.
 
Fenomenalno odglumljena uvrnuta sestrinska ljubav koju su nekoć gajile jedna prema drugoj, pretvorila se u robotizirane manire i lijepo ponašanje rezervirano samo za Madame. Demoni koji neprestano muče Claire i Solange u njihovoj igri pretvaranja, svaki puta se zaustave kada progovori Madame, odnosno Bagarićev glas koji čudesno varira od promuklog ženskog do gromkog muškog glasa, pridonoseći dozu misticizma liku. Glas koji je u jednom trenu mio i drag, a u drugom osoran i zapovjednički prema sestrama koje su o njemu ovisne.
Zrinka Majstorović i Anja Janjanin
 
Radnja je čitavo vrijeme na rubu eskalacije jedne od sestara, no u trenutku kada Claire slučajno ili namjerno, popije otrov namijenjen Madame, čini se kako Solange gubi razum te se iz njezinog monologa može zaključiti kako se radi o jednoj osobi koja ima šizofreniju. Osobi koja čitavo vrijeme glumi Madame i sestre i koja je u neprestanom sukobu sa samom sobom, neovisno o tome je li muškarac ili žena. Kao što su redatelji i sami rekli: Ova predstava ima više strana medalje, zato smo ju i odabrali. Publika mora sama zaključiti i odlučiti tko je tko u ovoj predstavi i drago nam je što smo uspjeli ostaviti otvoreno pitanje o likovima na kraju priče.
 
Erkave je amaterska dramska skupina koju čine mladi entuzijasti, spremni uhvatiti se u koštac s klasičnim i suvremenim dramskim dijelima. Za predstavu „Sluškinje“ u suradnji s udrugom studenata povijesti Hrvatskih studija osvojili su 1. mjesto na državnom natjecanju amaterskih dramskih skupina u Slavonskom Brodu i nagradu za najbolju režiju u Vodicama. Držimo im fige jer ovakvim radom će zasigurno dospijeti do željenih rezultata na Akademiji.
“Sluškinje” imate priliku sljedeći put pogledati u četvrtak, 18. 6. 2015. u HNK Varaždin.
 

Melita Novak

Anketa

Tko Vam je draži od političarki?

Ponedjeljak, 20/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 694 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević