Get Adobe Flash player
Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Hrvatsko pravosuđe s USKOK-om i tajnim službama najodgovornije je za...

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

Na djelu je negacionizam, revizionizam, krivotvorenje povijesti,...

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

Udomljavanje nevine dječice kod 'tople braće' i 'toplih...

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Ostatak od HNS-a pretvara se u travestiju, operetu i...

Nigdje nema roditelja i obitelji

Nigdje nema roditelja i obitelji

Građanski odgoj i obrazovanje     Čitajući Prijedlog...

  • Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:06
  • 'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:03
  • (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:43
  • Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:38
  • Nigdje nema roditelja i obitelji

    Nigdje nema roditelja i obitelji

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 21:07

Svjetski dan tla ima za cilj podizanje javne svijesti i poziva ljude da se uključe u kampanju za zaustavljanje onečišćenja tla

 
 
Svjetski dan tla obilježava se svake godine 5. prosinca s ciljem podizanja svijesti o potrebi i važnosti (o)čuvanja zdravog tla i održivog upravljanja ovim značajnim prirodnim dobrom. Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) na svojoj 68. plenarnoj sjednici održanoj 20. 12. 2013. odredila je 5. prosinca kao Svjetski dan tla, koji se prvi puta obilježio 5. prosinca 2014. (A/RES/68/232). UN je također istog datuma godinu 2015. proglasio Međunarodnom godinom tla.
https://searchlight.vc/searchlight/wp-content/uploads/sites/2/2018/12/World-Soils-Day3-750x500.jpg
Datum 5. prosinca odabran je u čast tajlandskog kralja a datum označava službeno obilježavanje njegovog rođendana. Naime, upravo je H. M. King / Njegovo visočanstvo kralj Bhumibol Adulyadej (rođ. 5. 12. 1927., umro 13. 10. 2016.) bio glavni inicijator za obilježavanje Svjetskog dana tla. Podsjećam da je Međunarodna unija znanosti o tlu (utemeljena 1924.) proglasila  Međunarodno desetljeće tla od 2015. do 2024. s namjerom povećanja brige za zdravo tlo. Ovogodišnja tema Svjetskog dana tla glasi: „Budi rješenje onečišćenja tla,“  a središnje obilježavanje održati će se 5. prosinca u Rimu, u sjedištu Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) kao i u brojnim regionalnim uredima, te raznim događanjima na nacionalnim i lokalnim razinama.
 
Iako možemo vidjeti mnoge promjene koje smo prouzročili našem planetu, neki od naših štetnih utjecaja gotovo su nevidljivi, a onečišćenje tla je dobar primjer za to. Svjetski dan tla ima za cilj podizanje javne svijesti i poziva ljude da se uključe u kampanju za zaustavljanje onečišćenja tla („StopSoilPollution“). Jedna trećina globalnih tla već je degradirana, a riskiramo izgubiti više zbog ove skrivene opasnosti. Onečišćenje tla ima ozbiljne posljedice a to su smanjenje plodnosti tla, smanjenje biološke raznolikosti, negativno utječe na kakvoću vode, zraka i dr. Onečišćenje tla može biti nevidljivo i izgleda daleko, ali svatko i svugdje je pogođen ovim problemom. Predviđanja ukazuju da će se ljudska populacija na globalnoj razini povećati i do 2050. godine na planetu će živjeti oko 9 milijardi ljudi. Stoga onečišćenje tla postaje sve više globalni problem koji uzrokuje degradaciju tla, truje hranu koju jedemo, vodu koju pijemo i zrak koji dišemo.
 
Tlo ima veliki potencijal filtriranja i ublažavanja onečišćivaća, degradira tj. smanjuje i ublažava učinke onečišćujućih tvari, ali ta sposobnost nije neograničena.Većina onečišćivača potječe od brojnih ljudskih aktivnosti kao što su neodrživa poljoprivredna praksa, industrijske aktivnosti i rudarstvo, netretirani urbani otpad kao i druge prakse odn. djelovanja koja nisu prihvatljiva za okoliš. S razvojem tehnologije znanstvenici su u mogućnosti identificirati do sada neotkrivene onečišćujuće tvari, ali istovremeno ta tehnološka poboljšanja dovode do otpuštanja novih kontaminanata u okoliš. U Agendi 2030., Ciljevi održivog razvoja 2, 3, 12 i 15 imaju određene ciljeve kojima izravno priznaju razmatranje resursa tla, posebno onečišćenje tla i njegove degradacije (propadanja) u odnosu na sigurnost hrane.
 
„Vrijeme je da otkrijemo ovu novu prijeteću stvarnost. Borba protiv onečišćenja tla zahtijeva da se svi udružimo i odlučno djelujemo. Samo smo mi rješenje onečišćenja tla,“ ističe se u poruci UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu povodom obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana tla.  
Evo nekoliko najzanimljivijih podataka FAO-a:
  • Tlo drži tri puta više ugljika nego atmosfera i može nam pomoći u suočavanju s izazovima klimatske promjene;
  • 815 milijuna ljudi nema prehrambenu sigurnost, a 2 milijarde ljudi nutricionistički je nesigurno, ali to možemo ublažiti putem tla;
  • 95 posto hrane dolazi iz tla;
  • 33 posto naših globalnih tla već je degradirano.
U Rimu (sjedište FAO-a) održan je Globalni simpozij o onečišćenju tla od 2. do 4. svibnja 2018. pod nazivom: „Be Solution to Soil Pollution“ („Budi rješenje onečišćenja tla“) što je ujedno i tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana tla. Glavni cilj ovog simpozija na kojem je sudjelovalo 525 sudionika iz 100 zemalja bio je sakupiti sve dostupne informacije i znanstvena saznanja o onečišćenju tla s posebnim osvrtom na: izvore onečišćenja; rizike za proizvodnju hrane i njezinu sigurnost, ljudsko zdravlje i okoliš; pristupe procjeni rizika i najsuvremenije tehnike za sanaciju onečišćenih mjesta.
 
Povodom obilježavanja Svjetskog dana tla Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Znanstveno vijeće za zaštitu prirode organizira predavanje na temu: Gospodarenje tlom i emisija plinova staklenika, a predavanje će održati prof.dr.sc. Danijel Jug iz Fakulteta agrobiotehnoloških znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Predavanje će se održati u četvrtak 6. prosinca 2018. s početkom u 12 sati u knjižnici HAZU-a na Strossmayerovom trgu u Zagrebu.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Antifašist može biti samo onaj koji osuđuje svaki oblik totalitarizma...

 
 
Portal Telegram prenosi kumrovečki pamflet srpske, židovske, romske nacionalne manjine i takozvanih antifašista, čiji jedan podnaslov glasi “Karamarko je za sve kriv”. Tu tezu isti su dan u saborskoj raspravi kao papagaji ponovili Peđa Grbin i Saša Đujić obrazlažući kako je mojom pojavom na političkoj sceni otpočela ustašizacija Hrvatske. Tim pamfletima pridružile su se i velikosrpske Novosti s jedne strane fabricirajući ustaštvo u Hrvatskoj, a s druge veličajući komunistički, diktatorski režim bivše Jugoslavije.
https://i.ytimg.com/vi/XVKpN1G0CLc/maxresdefault.jpg
Kriv sam što sam se rodio i što mi je otac Martin živi svjedok Križnog puta, živi svjedok tabuiziranoga genocida nad hrvatskim narodom nakon završetka Drugog svjetskog rata?
Kriv sam što sam kao ministar unutarnjih poslova otpočeo lustraciju uhićenjem Josipa Boljkovca, utemeljeno osumnjičenog za zločine nad hrvatskim civilima nakon završetka Drugog svjetskog rata?
Kriv sam jer me je nakon toga general Blagoje Grahovac, glasnogovornik Stjepana Mesića i Budimira Lončara u institutu IFIMES, proglasio državnim neprijateljem broj 1 te me urotnički obilježio kao metu koju treba eliminirati iz političkog života Hrvatske?
Kriv sam što sam kao čelnik HDZ-a i Domoljubne koalicije pet puta zaredom pobijedio na svim izborima porazivši one koju su Hrvatsku podijelili na “mi i oni”?
 
Kriv sam što je Kolinda Grabar-Kitarović pobijedila Ivu Josipovića, osvojila Pantovčak i usudila se s Pantovčaka ukloniti bistu J. B. Tita?
Kriv sam što je s najljepšeg trga u Zagrebu uklonjen diktator Tito?
Kriv sam što sam tijekom cijele svoje političke karijere gradio strateške prijateljske odnose s Izraelom, a to strateško prijateljstvo s Izraelom činjenica je i danas? Moja snažna osuda Holokausta i iskrena empatija prema Židovskom narodu zasigurno učvršćuju to prijateljstvo Hrvatske sa službenim Izraelom.
Kriv sam što sam izjavio da antifašist može biti samo onaj koji osuđuje svaki oblik totalitarizma bilo da se radi o fašizmu ili komunizmu?
Kriv sam što sam ukazivao na pogubnost nekontroliranog uvoza na uštrb domaće proizvodnje i što se nakon mog odlaska iz politike i nakon donošenja zakona Lex Agrokor povećao uvoz poljoprivrednih proizvoda barem za 20%?
Kriv sam što smo izgubili arbitražu INA-MOL, što ćemo vjerojatno izgubiti i drugu čime će Hrvatski državni proračun biti oštećen za nekoliko milijardi kuna?
Kriv sam što je nakon moje političke eliminacije iz Hrvatske iselilo 200.000 sposobnih Hrvatica i Hrvata?
 
Kriv sam što nisam bio u koaliciji s Pupovcem i pročetničkim SDSS-om!?
Kriv sam što Pupovčeve velikosrpske Novosti na posljednjoj naslovnici veličaju Jugoslaviju?
Kriv sam što su te novine financirane novcem hrvatskih poreznih obveznika?
Ipak, čini se da sam ja za sve kriv samo zato što se određeni gremiji boje moga aktivnog uključivanja u politiku nakon više od dvije godine političke izolacije. Ako je tome tako, mogu im samo poručiti: “Dobar je strah od Boga dan”!
 
Za kraj, svima im čestitam 29. novembra, rođendan Jugoslavije, osobito onima koji muzu hrvatski proračun kako bi Hrvatsku blatili u međunarodnim krugovima i veličali propalu, diktatorsku, Titovu tvorevinu, koju, očito, nismo do kraja porazili u Domovinskom ratu.
Vaš Tomislav Karamarko
(Ante B.)
 

https://kamenjar.com/tomislav-karamarko-ja-sam-kriv-za-sve/?utm_source=Midas&utm_medium=Widget&utm_campaign=Razmjena%2bprometa

Građanski odgoj i obrazovanje treba djelovati upravo prema našim civilizacijskim slabostima

 
 
U predloženomu nastavnom programu predmeta Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj predviđene su samo tri domene: Ljudska prava, Demokracija i Civilno društvo. Sve tri poštujem i smatram da trebaju biti u programu. No, ono što one obuhvaćaju nije ni četvrtina programa koji taj predmet treba imati! Ove tri domene međusobno se preklapaju jer Demokracija per se obuhvaća Ljudska prava i Civilno društvo. Dakle, te tri domene čine samo JEDNU domenu koja treba biti u programu. Program Građanskoga odgoja namijenjen je hrvatskoj mladeži, a ona ima izražene probleme s kojima se taj predmet treba suočiti jer se ne uče i ne usvajaju u drugim predmetima. Kratko i jasno rečeno, u Hrvatskoj razina civiliziranosti, u najširem smislu te riječi, nije na razini prosjeka zemalja Europske unije i stoga predmet Građanski odgoj i obrazovanje treba djelovati upravo prema našim civilizacijskim slabostima – nedovoljno uljuđenom ponašanju i komunikaciji, korupciji i nedovoljnom poštovanju institucija države i društva. Zato predlažem da se uz (integriranu, v. gore) domenu „Demokracija“ uvedu još tri domene i da program ima ČETIRI DOMENE. Ovdje okvirno navodim njihov sadržaj, duboko uvjeren da će odgovarajući stručnjaci i učitelji lako i prikladno njihov sadržaj rasporediti u odnosu na učeničku dob, tj. razrede školovanja. Četiri domene trebaju obuhvatiti sljedeće gradivo.
http://hu-benedikt.hr/wp-content/uploads/2017/08/matko-marusic.jpg
Matko Marušić
 
1. Građanska kultura. Zbog sveproširenog izostanka zanimanja mladeži za kulturu, svagdanju kulturu treba detaljno predstaviti i objasniti zašto je ona važna, korisna, lijepa i plemenita. Treba predvidjeti posjete lokalnim kulturnim događajima i prije i nakon njih provesti rasprave o njihovoj vrijednosti. Reći ću simbolično: ako predmet Građanski odgoj ne obuhvaća lekciju da se djeci objasni razlika Beethovena i cajki, onda je taj predmet potpuno promašen. Kao dio građanske kulture u školama treba uvesti zajednički sastanak nastavnika i učenika na početku svakoga polugodišta, koji počinje pjevanjem državne himne i na kojemu ravnatelj/ica drži poticajan govor i predstavlja postignuća i probleme u prethodnom polugodištu s odgovarajućim planovima i preporukama za polugodište koje počinje. Nužno je potrebno u okviru domene Građanska kultura djecu učiti pristojnosti i poštenju jer oni danas nisu na dužnoj razini ni u društvu niti među mladeži. Ta dva pojma nisu fraze, nego iza njih stoji mnogo konkretnih lekcija i učenja „tehnologije“. Pristojno ponašanje uključuje primjereno pozdravljanje, odnos prema starijima, starijima, slabijima, uglednima, prema drugom spolu, upoznavanje, zahvaljivanje, pristojno ponašanje za stolom, odijevanje, rječnik, službeno i neslužbeno dopisivanje, osnove osobne administracije itd. Posebno učenicima treba naglasiti poštenje i pošteno učenje u školi: treba oštro kritizirati prepisivanje i izbjegavanja obveza, a napose su potrebne važne lekcije o odnosu prema nastavnicima, odnosu roditelja prema školi, odnosu prema knjigama, domaćim zadaćama i izostancima. Treba objasniti važnost točnosti, pristojnosti i finoće u školskom životu te odnos prema drugim učenicima, športu, školskim priredbama i natjecanjima itd. Tu pripadaju i važnost i ljepota učenja, važnost čitanja u slobodnom vremenu, važnost školovanja za odrasli život i mirovinu, za ugled u društvu, važnost zanimljivosti budućega posla, plaća, intelektualnost itd. Bez obzira na lekcije u predmetu Zdravstveni odgoj, u ovom predmetu treba pitanja „zabave“ i „užitaka“ predstaviti u kontekstu uljuđenosti, zdravlja i budućnosti. Treba jasno reći da su šport, glazba i zabava lijepi i poželjni, ali da se ne smiju precijeniti i postati smisao života. Svakako treba imati lekcije o navijanju – pristojnom, poštenom i zdravom, kako sa stajališta ljudskih prava, tako i u odnosu na važnost domoljublja i nacionalnoga ponosa i jedinstva. Treba objasniti i raspraviti zlo kocke, promiskuiteta, droge, noćnih provoda, alkohola i razularenosti te ispraznost glamura i hedonizma.
 
2. Ljudske vrline. Nema toga što bi predmet Građanski odgoj i obrazovanje trebao djecu učiti prije učenja o ljudskim vrlinama! Internet nabraja više od 50 ljudskih vrlina (http://www.52virtues.com/virtues/the-52-virtues.php), a ja ću spomenuti samo neke: ljubaznost, kreativnost, disciplina, razboritost, razumnost, smotrenost, pravednost, duhovna moć, hrabrost, umjerenost, suzdržljivost, poštenje, milosrđe, povjerenje, zahvalnost, plemenitost, opraštanje, ponos, čistoća, služenje drugima… Kako postupiti kad je na djelu izdaja, psovka, laž, prevara ili nasilje? Što učenik treba učiniti kad ga se zlostavlja ili kad vidi zlostavljanje? Predmet Građanski odgoj i obrazovanje ima jedinstvenu priliku promovirati i djeci otvoriti oči za ljudske vrline. Na tim vrlinama utemeljen je i osobni i društveni život svakoga čovjeka pa su bez njih sva druga učenja potpuno bezvrijedna.
 
3. Demokracija. U toj domeni treba učiti o demokraciji, ljudskim pravima i civilnom društvu, kako je predviđeno u sadašnjem (a nepotpunom) prijedlogu sadržaja predmeta. No, uz prava usporedno i simetrično treba učiti i odgovornosti, npr. izlazak na izbore, sudjelovanje u javnim raspravama, participacija u zajednici, tribinama i udrugama. S druge strane, u predloženom se programu često spominje pojam „tolerancija“, ali samo u odnosu prema drugima, a nedostaje simetrično naglašavanje prava osobe da očekuje da i drugi nju „toleriraju“. Govori se o „pravima učenika“, ali se uz to uopće ne spominje njihova odgovornost prema školi i nastavnicima, kolegama i cijelom društvu i državi ili odgovornost prema osobnoj sigurnosti, napretku i kvalitetnom životu. Učenje o demokraciji treba sadržavati dimenziju odgoja za kritičko mišljenje da bi se onemogućilo pojedince i interesne skupine da ostvaruju svoje interese na račun drugih. Treba navesti važnost slobode udruživanja, slobodnog tržišta, slobode govora te slobode općenito jer bez toga nema ni demokracije.
 
4. Hrvatska kultura i tradicija. Domoljublje se ne smije potiskivati i omalovažavati, nego ohrabrivati i usmjeravati prema ljubavi za sve ljude – počevši od sebe samoga. Učenicima treba objasniti da domoljublje nije mržnja prema drugima, nego sreća, blagodat, ugoda, pravednost i sigurnost življenja u vlastitoj sredini. Treba objasniti zašto volimo Hrvatsku; zašto je ona važna, zašto su toliki dali živote za nju, kako ju trebamo voljeti i čuvati. Treba dati objašnjenje povijesne čežnje i borbe Hrvata za samostalnom državom. To nije „donošenje politike u školu“, nego svakodnevica, identitet i blago hrvatskih građana. Čežnja za slobodnom državom bitna je odrednica hrvatske povijesti, politike i bezbrojnih tragedija, a njezino razumijevanje bitno je za nacionalno pomirenje i pomirenje sa susjedima s kojima postoje otvorena pitanja te prirode. Zbog povijesnog zatiranja hrvatskoga domoljublja i nacionalnoga ponosa učenicima treba prenijeti osnove uljuđenoga domoljublja i njegove izvore. Program treba pomno objasniti sve hrvatske službene i tradicijske praznike i blagdane - koji su praznici, a koji blagdani, kada se čestita pravoslavcima, a kada muslimanima i kako se općenito odnositi prema vjernicima i onima koji to nisu. Posebno treba predstaviti hrvatsku kulturu, filozofiju i znanost kao i njihova najvažnija međunarodna dostignuća s ciljem da ju učenici upoznaju kao dio vlastitoga identiteta i samopoštovanja. Treba učiti ustroj hrvatske državne vlasti, hrvatske vojske, školstva, gospodarstva, pa i kulture, športa i drugoga, što djetetu pomaže snalaženju u društvu i u boljem učenju i radu. Na razini lokalne sredine treba objasniti zašto (barem najvažnije) ulice i trgovi nose imena koja nose. Koliko, na primjer, Zagrepčana zna zašto glavna gradska transverzala Ilica i Jurišićeva ulica nose ta imena? Gdje to mogu naučiti ako ne u predmetu Građanski odgoj i obrazovanje? U drugim se predmetima uče činjenice, ali u ovom predmetu te činjenice treba pretvoriti u ponos, samopoštovanje i ideale kvalitetnoga života.
 

Prof. emer. Matko Marušić (Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu)

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Četvrtak, 13/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1274 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević