Get Adobe Flash player
Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

Pupavac točno odrađuje ono što je odšutio kada je Vučić...

Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

Nijednom riječju nije Pupi spomenuo da su ta djeca bila žrtve međusobnog...

Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

"Pustimo medije neka rade svoj...

Plenković griješi poput Mačeka

Plenković griješi poput Mačeka

Nikakva Hrvatska, ni srbofilska ni liberalna ni europska ne odgovara...

Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

Demokracija u rukama jednog čovjeka ne može...

  • Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

    Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

    četvrtak, 11. listopada 2018. 09:05
  • Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

    Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

    četvrtak, 11. listopada 2018. 09:01
  • Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

    Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:56
  • Plenković griješi poput Mačeka

    Plenković griješi poput Mačeka

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:51
  • Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

    Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:45

Iz tiska izišla nova knjiga Branimira Miroslava Tomlekina Hrtkovci – Priče o sudbini jednoga sela

 
 
Hrtkovci su hrvatsko selo u hrvatskome Srijemu. Tako je bilo od pamtivijeka, pa sve do 1946. godine, kada su u Beogradu povukli granicu tamo gdje su htjeli, nakon čega je istočni Srijem „pripao“ Srbiji. Upravo zbog Hrtkovaca i istočnoga Srijema glavom je platio i Andrija Hebrang. Početak svojatanja istočnoga Srijema započeo je odmah po nastanku Kraljevine SHS koncem 1918. godine. Nastavio se 1929. prekrajanjima pomoću stvaranja fantomskih devet banovina. Tada je hrvatski istočni Srijem pripao tzv. Dunavskoj banovini. Ta kabinetski uspostavljena granica Srijema na zapadni (Savska banovina) i istočni (Dunavska banovina) otprilike je ostala i 1946. i bila nametnuta Hrvatskoj od strane tadašnjih jugokomunističkih vlastodržaca u Beogradu. Na taj način od Hrvatske je bez puno buke amputiran istočni Srijem i pripojen Srbiji. Istina, ne odmah Srbiji, nego formalno »Autonomnoj pokrajini Vojovodini«, ali kako je ubrzo Josip Broz obje pokrajine (»AP Vojvodina« i »AP Kosovo i Metohija«) pripojio Srbiji, na kraju je hrvatski istočni Srijem postao dio tadašnje Srbije.
Pripajanjem istočnoga Srijema Srbiji, svi tamošnji Hrvati preko noći postali su građani Srbije. Stoljećima su živjeli u zajedništvu i slozi s tamošnjim Nijemcima, Mađarima i drugim malobrojnijim narodima koje su doselile austrougarske vlasti kroz povijest. U jesen 1944. i do proljeća 1945. Nijemci iz toga dijela hrvatskoga Srijema pobijeni su ili protjerani, dok su Mađari nešto bolje prošli iz razloga što je prema jaltskoj podjeli istočne i jugoistočne Europe Mađarska kao i druga Jugoslavija ostala pod sovjetskom čizmom. Tako je bilo i u Hrtkovcima. Hrtkovačke Nijemce partizani su ili pobili ili protjerali, dok su Mađari samo neznatno smanjili svoj broj u tom mjestu. Hrvati iz Hrtkovaca su od strane Srba proglašeni „ustašama“ i nije im bilo lako sve do 1990. godine. Unatoč progonima, maltretiranjima i iseljavanju tijekom tih 45 godina, i demokratske promjene i raspad Jugoslavije ipak dočekali su kao najbrojniji narod u Hrtkovcima.
 
Već početkom agresije Srbije, Crne Gore i JNA na Hrvatsku 1991., započinje progon Hrvata u istočnome Srijemu, pa tako i u Hrtkovcima. Uskoro u Hrtkovce dolaze militantni pobunjeni Srbi iz Hrvatske i počinju s pritiskom na hrtkovačke Hrvate da se isele. Bilo je to klasično rasističko »događanje naroda«. Godinu dana kasnije isti velikosrpski ratni scenarij primijenjen je i u Bosni i Hercegovini, i tada u Hrtkovce dolaze novi krvoločni Srbi, ali sada i iz BiH. Mnogi Hrvati se počinju iseljavati prema Hrvatskoj. Prepušteni su sami sebi. Mladići ne žele ići u JA i ratovati protiv braće Hrvata po Hrvatskoj.
 
U Hrtkovcima, kao i u drugim krajevima Srijema, Bačke, Banata i Srbije gdje žive Hrvati, teško je biti Hrvat. Ljudi su živjeli u strahu. Po selima svakodnevno su haračili razulareni lokalni i uvezeni četnici koji su u svakom Hrvatu vidjeli „ustašu“ i potencijalnu žrtvu od koje će oteti automobil, traktor, kuću, imanje, zemlju... Hrvati nisu znali hoće li živi dočekati jutro. Upravo o tim i takvim hrvatskim Hrtkovcima kojih više nema piše Branimir Miroslav Tomlekin.
 
Branimir Miroslav Tomlekin (1944.) čitatelja upoznaje o povijesti mjesta, dijelovima Hrtkovaca u kojima žive Nijemci, Mađari, Ličani... Posebno je vrijedan onaj dio u kojemu opisuje zadrugu svojih predaka koja je izvrsno funkcionirala gotovo dva stoljeća.
 
Branimir Miroslav Tomlekin voli svoje Hrtkovce na poseban način. On je posljednji iz loze Tomlekina koji je morao napustiti svoj najdraži zavičaj. U njegovoj rodnoj kući, kao i u cijelim Hrtkovcima sada žive neki drugi, doseljeni ljudi. Oni koji nikada ne će voljeti Hrtkovce kao što ih i danas voli Branimir Miroslav Tomlekin. On u Hrtkovcima više nema ništa, samo groblje na kojemu počivaju kosti njegovih predaka.
http://www.b92.net/news/pics/2014/11/12/213603991654639c705065e927637302_v4%20big.JPG
Možda najintrigantniji dio ove knjige-romana je onaj u kojemu autor imenom i prezimenom navodi one koji su 1991. godine u selu dočekivali ratnog zločinca Vojislava Šešelja, kao i one koji su tih teških godina maltretirali, progonili i ubijali hrtkovačke Hrvate. Ovo je prva knjiga koja dokumentarno iznosi podatke o stradanjima hrtkovačkih Hrvata za koje nitko nikada nije odgovarao. Ova je knjiga opomena srbijanskoj vlasti u Beogradu, a isto tako i hrvatskoj vlasti u Zagrebu da su dva i pol desetljeća griješile. Prva, u Beogradu, što nije zaštitila progonjene Hrvate i makar i s vremenskim odmakom procesuirala zločince koji su ih progonili i ubijali, a druga, u Zagrebu, što nije ni prstom maknula da zatraži od srbijanskih vlasti da istraže te zločine i nadoknade neprocjenjivu materijalnu štetu ubijenim i protjeranim hrtkovačkim i svim ostalim srijemskim Hrvatima koji danas uglavnom žive u Hrvatskoj u daleko lošijim materijalnim uvjetima nego što su stoljećima živjeli u svojim Hrtkovcima.
 
Knjigu je izdala zagrebačka izdavačka kuća Tkanica (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.), ima 224 stranice, šest dijelova, Predgovor, koji je napisao urednik Marijan Majstorović, Pogovor, koji je napisao Ivan Balenović, te Kazalo i Bilješku o autoru. Knjiga se prodaje po popularnoj cijeni od 100,00 kuna. Branimir Miroslav Tomlekin je odrastao u Srijemu, osnovnu školu je završio u Hrtkovcima, gimnanaziju u Rumi, a Arhitektonski fakultet u Ljubljani. Radio je u Vukovaru, Banjoj Luci i Novom Sadu, gdje danas živi kao umirovljenik.
 
Prve stihove napisao je u gimnaziji, a u posljednje vrijeme oni su satirični i buntovni zbog tragičnih događaja početkom devedesetih godina u Vojvodini, posebno u Hrtkovcima. O tome piše i u romaniziranoj kronologiji svoje obitelji od dolaska u Hrtkovce 1737. godine sve do progona 1993. Književni radovi, članci i feljtoni su mu objavljivani u glasilu Zavičajnog kluba Hrtkovčana Gomolava, Zagreb, glasilu Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Zov Srijema, Zagreb, časopisu za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni i tjedniku Hrvatska riječ, Subotica. Zbirku poezije Salauka, kao i humoristično-satirične zbirke priča Za sve je kriv moj deda, Slatko kod Dunje i Gaudeamus idi u tur tiskala mu je 2013. godine izdavačka kuća Bistrica iz Novoga Sada, a 2014. godine humoristično-satiričnu zbirku priča Nasukana mornarica i ratni roman Godine zaslepljujućih boja. Književne radove potpisuje i kao Branimir Miroslav Tomlekin i kao Branimir Miroslav Cakić. Zastupljen je u Biografskom leksikonu Hrvata istočnog Srijema, (Zagreb - Subotica, 2011.), a u posljednje vrijeme članke mu objavljuje Hrvatski fokus, tjednik za kulturu, znanost i društvena pitanja iz Zagreba.
 

Zrinko Horvat

Milanoviću, poništi nakaradnu i kriminalnu prodaju Croatia osiguranja!

 
 
Izravno odgovorni za petogodišnju agoniju Veljka Marića su Zoran Milanović, Ivo Josipović, Josip Leko, Mladen Bajić, Jadranka Kosor, Vesna Pusić i Predrag Matić. Zajedno sa svojim kukuriku partnerima godinama nisu poduzimali ništa u skladu s međunarodnom diplomatskom i političkom praksom, po pitanju sudbine Veljka Marića i monstruoznog pravnog nasilja Srbije nad Hrvatskom.
Podsjećamo:
- Ivo Josipović je zahtjevom za ocjenu ustavnosti nastojao spriječiti hrvatski Zakon o ništetnosti koji je štitio dragovoljce i branitelje od općeg progona bivšeg agresora.
- SOHV je u 5. prosinca 2014. prikupio 57 potpisa saborskih zastupnika, te s Bedemom ljubavi inicirao saborsku raspravu o slučaju tzv. srpske univerzalne jurisdikcije. 
- Josip Leko već punih šest mjeseci ovu točku dnevnog reda uspješno gura pod tepih. Treba li jasniji dokaz njihova licemjerja?
- Saborski zastupnici SDP-a, HNS-a i Mirela Holy temeljito su odbili potpisati potporu predloženoj točki dnevnog reda - toliko o želji za rješavanjem problema.
- SOHV je u posjedu potpisnih lista i drugih dokumenata iz kojih je vidljiva monstruoznost namjera Kukuriku koalicije, koje ćemo sa zadovoljstvom podastrijeti hrvatskoj javnosti.
Slučaj Veljka Marića konačno dobiva zasluženu pozornost pred domaćim i institucijama EU-a, zaslugom gospođe Marijane Petir.
Značajnu ulogu u pritisku na vladajuće odigrali su Bedem ljubavi, Damir Markuš i mnogi drugi ali najmanje vladajući. Da je bilo po onima koji su u poziciji upravljanja, sudbinu Veljka Marića doživjeli bi mnogi hrvatski državljani. To je istina koja se skriva od očiju javnosti.
• Od Vrhovnoga i Ustavnog suda očekujemo da zaustave kršenje zakona jer je bjelovarska potvrda srbijanske presude i držanje Marića u zatvoru, kršenje Zakona o ništetnosti i priznanje gubitka državnog suvereniteta a time i kršenje Ustava RH.
• Zahtijevamo od predsjednika Sabora Leke konačno aktiviranje točke dnevnog reda za koju je SOHV prikupio potpise 57 saborskih zastupnika.
• Veljko Marić ne smije ostati u zatvoru, jer time podržavate narušavanje ustavom zaštićenih ljudskih prava.
• Zahtijevamo od političkih i pravosudnih tijela trenutačnu reakciju, puštanje Veljka Marića na slobodu i obranu sa slobode u eventualnoj optužnici hrvatskih pravosudnih tijela.
 
Vladajuće podsjećamo da nisu uspjeli sakriti ni ostalo:
Zorane Milanoviću, poništite nakaradnu i kriminalnu prodaju Croatia osiguranja
Ivo Josipoviću, po deveti put pitamo, jeste li 1992. u Mađarskoj preuzeli hrvatski dio novca SOKOJ-a i jeste li ga uplatili na račun ZAMP-a?
 
Ne zaboravimo:
Podizanje optužnice protiv Veljka Marića je analogno optužnici koju bi 1965. pokrenula Savezna Republika Njemačka, na temelju arhiva SS-a i Gestapoa protiv, primjerice, pripadnika češkoga ili poljskog Pokreta otpora koji su navodno ubili neke njemačke vojnike. Pritom treba imati na umu što stalno i ponavljamo: srpska agresija na Hrvatsku i BiH sastavni je dio jednoga općeg velikosrpskog nacional-socijalističkog projekta i pokreta u kojemu je JNA, osim ostaloga, imala ulogu SS-a i Gestapo-a. Vlada RH je 2011. na sastanku stručne skupine zaključila da je ovakovo srpsko postupanje protivno konvencijama UN-a. Željko Horvatić, predsjednik Akademije pravnih znanosti izjavio je kako su ovakvi postupci „narušavanje ljudskih prava“ svih građana u zemljama nad kojima je Srbija cinično i prljavo preuzela nadležnost. Naš ustavni zadatak je štititi ljudska prava. Pravni stručnjaci se slažu da je univerzalna jurisdikcija kao pojava trebala prestati pojavom Međunarodnoga kaznenog suda, zbog manipulacija i kontroverzi koje su najbolje vidljive u slučaju Veljka Marića.
 

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara

Milanoviću, ne slijedi primjer krvnika Anđelinovića!

 
 
Hrvatsko nacionalno etičko sudište najoštrije prosvjeduje protiv bešćutnoga agresivnog nerazummnog ponašanja Zorana Milanovića i njegova ministra Ostojića na njihovim grubim prijetnjama nedužnim patnicima stopostotnim braniteljima - invalidima Domovinskog rata koji traže priliku za razgovor o svojim pravima koja su grubo ugrožena.
http://images.fotocommunity.de/bilder/archiv-2009/1506-15072009/communism-costs-blood-200e0018-7bc2-4624-aecb-a4e4c13f04c9.jpghttp://glasbrotnja.net/wp-content/uploads/2015/05/milanovic2-600x375.jpg
Užasavamo se na izjavu sabornika Grbina koji prijeti krvlju izjavom da Vlada otklanja unaprijed svaku odgovornost ako dođe do prolijevanja krvi. To je uzjava koja podsjeća na izjavu Anđelinovića, pradjeda Pusićevih iz 1918. godine, kada je na Trgu bana Jelačića ubijeno više desetina hrvatskih vojnika, a zloglasni šef zagrebačke policije Anđelinović je izjavio kasnije u beogradskom parlamentu da se ponosi što je prolio hrvatsku krv.
 
Sram Vas bilo veleizdajnici hrvatskih nacionalnih interesa. Približava se kraj vašoj odvratnoj izdajničkoj politici. Nemojte se usuditi proliti hrvatsku krv. Stiće Vas kazna Božja.
 

Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog etičkog sudišta i Hrvatskoga žrtvoslovnog društva

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Utorak, 16/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1066 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević