Get Adobe Flash player
Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

Plakati nad Uljanikom je isto kao kada je Neron zapalio Rim, pa optužio...

Jugostatistika demantira srpske laži

Jugostatistika demantira srpske laži

Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu izgubila 597.323 osobe, od čega...

Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

Broj Srba po popisu stanovništva iz 1948. veći za gotovo 700 tisuća...

Etnobiznismen koji mrzi!

Etnobiznismen koji mrzi!

Kada će srpsku manjinu predstavljati oni koji ne mrze...

Diplomatska laž Mate Granića

Diplomatska laž Mate Granića

Sad mi je jasno kako se krivotvori...

  • Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

    Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

    utorak, 14. svibnja 2019. 09:38
  • Jugostatistika demantira srpske laži

    Jugostatistika demantira srpske laži

    utorak, 14. svibnja 2019. 18:07
  • Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

    Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

    utorak, 14. svibnja 2019. 17:54
  • Etnobiznismen koji mrzi!

    Etnobiznismen koji mrzi!

    utorak, 14. svibnja 2019. 17:41
  • Diplomatska laž Mate Granića

    Diplomatska laž Mate Granića

    četvrtak, 16. svibnja 2019. 08:38

POLITIKANSTVO - Ispričavam se što smo gradili tvornice, škole i bolnice, a ne crkve…

 
 
Na facebook stranici SFR Jugoslavija zemlja bratstva i jedinstva, koju prati 33.721 ljudi, a sviđa se njima 33.442, pronašla sam jedan zanimljiv tekst, sa Titovih dana u Fažani, koji razotkriva nepoznavanje funkcioniranja tadašnje države i samim time idealiziranje života u njoj (https://www.facebook.com/pg/yugoslavija.yu/posts/?ref=page_internal). Živeći u  tom svom neznanju,  ljudi nisu trebali voditi računa o mnogim životnim problemima, jer je Partija mislila umjesto njih, propisivala životna pravila, životne vrijednosti i način života. A čovjeku je najlakše da ga netko vodi kroz život, bez da on puno razmišlja i traži rješenja.

Mnogi ne znaju da je Fažana, malo ribarsko mjesto na jugu Istre, nasuprot otočja Brijuni, bila i luka iz koje se polazilo na Brijunsko otočje. Za vrijeme bivše državne tvorevine,  propale Jugoslavije J. B. Tito često je boravio na Brijunima. Obično bi sletio u puljsku zračnu luku i autom dovezao do Fažane, pa vojnim brodom na Brijune. U Fažani su stanovali većina zaposlenika na Brijunima i vojno osoblje koje je radilo na osiguranju akvatorija, Otočja i tadašnjeg predsjednika J. B. Tite. Tako je Fažana slično kao i Kumrovec počela turistički valorizirati Tita kao brend. U tu svrhu Turistička zajednica općine Fažana i Društvo Josip Broz Tito, organiziraju Titove dane u Fažani, za koje objašnjavaju da je manifestacija sa ciljem očuvanja uspomene na boravak Josipa Broza Tite u Fažani. Međutim, kako u Hrvatskoj, još uvijek ima ljudi koji ne mogu prežaliti bivšu državnu tvorevinu, ta manifestacija okuplja  yugonostalgičare, ljevičare i yugofile, većinom poodmakle životne dobi, ali i radoznalce.
 
Na izložbi povodom Titovih dana bio je i sljedeći tekst u kojem se Tito kao ispričava narodu. Jeftin politikantski tekst koji se lako može pobiti po svim točkama.
• Ispričavam se što smo gradili tvornice, škole i bolnice, a ne crkve. - U toj je rečenici izražena jasna netrpeljivost i mržnja prema vjeri, koja se i očitovala u bivšoj Jugoslaviji sustavnim progonom Katoličke Crkve, progonom i ubojstvima svećenstva i vjernika. Malo je tvornica izgrađeno u bivšoj državi. Uspostavom nove vlasti s Komunističkom partijom na čelu, izvršena je konfiskacija privatne imovine putem nacionalizacije i agrarne reforme Zakonom o nacionalizaciji iz 1946. i 1948. godine, izvršena je nacionalizacija privatnih poduzeća u 42 gospodarske  grane; od rudarstva i metalurgije, brodogradnje i automobilske industrije, industrije poljoprivrednih alata, trgovine, prehrambene industrije, bankarstva, transporta i prometa i dr. Nacionalizacijom  je obuhvaćena je sva pokretna i nepokretna imovina kao i imovinska prava koja su pripadala privatnim poduzećima. A zatim je uslijedila  i druga nacionalizacija imovine u građanskom vlasništvu, 1958. godine, a odnosila se na najamne zgrade i građevinsko zemljište.
 
Agrarna reforma bila je od 1945. - 1948: 23. kolovoza 1945. godine,  u privremenoj Narodnoj skupštini DF Jugoslavije izglasan je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, pa je tako stvoren i pravni okvir za preseljenje više od 240 tisuća ljudi na cijelom području tadašnje Jugoslavije. Zemljište je oduzeto velikim posjednicima i imućnim seljacima, ali su uzeta i zemljišta banaka, protjeranih  Nijemaca, crkvena zemljišta i druga. Zemlja je podijeljena seljačkim radnim zadrugama, državnim dobrima, a samo oko polovicu dobili su siromašni seljaci, koji su " vlakom bez voznog reda "kolonizirani u Slavoniju, Baranju i Vojvodinu gdje su dobili kuće i zemlju od oko 150.000 Nijemaca koji su morali napustiti te krajeve.
 

Popis hrvatskih tvornica koje je Tito oteo privatnim vlasnicima

 

Tvornice koje nisu izgrađene u Jugoslaviji, već su nacionalizirane i pokrenute kao državna, odnosno društvena imovina. Evo popisa s godinama osnivanja tvrtki:
Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.); Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.); MTČ, Čakovec (1923.); Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.); Đakovština, Đakovo (1921.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex, Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postire (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.); Segestica, Sisak (1918.); Željezara Sisak, Sisak (1938.); Ciglana IGM, Sladojevci (1900.); Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.); Brodosplit, Split (1931.); TAL, Šibenik (1937.); TEF, Šibenik (1897.); Brodotrogir, Trogir (1922.); Metalska industrija, Varaždin (1939.); Mundus, Varaždin (1892.); Varteks, Varaždin (1918.); Jadranka, Vela Luka (1892.); Zdenka, Veliki Zdenci (1897.); Dilj, Vinkovci (1922.); OPECO, Virovitica (1896.); TVIN, Virovitica (1913.); Pik, Vrbovec (1938.); Borovo, Vukovar (1931.); Maraska, Zadar (1768.); Badel, Zagreb (1862.); Cedevita, Zagreb (1929.); Chromos, Zagreb (1920.); Croatia osiguranje, Zagreb (1884.); DTR, Zagreb (1914.); Dukat, Zagreb (1912.); Elka, Zagreb (1927.); Franck, Zagreb (1892.); Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.); Gredelj, Zagreb (1894.); INA, Zagreb (1882.) *- zapravo nastala 1964. iz Kombinata za naftu i plin, a koji je nastao državnom krađom i spajanjem triju rafinerija: riječke (osnovana 1882.), sisačke (1927.) i zagrebačke (1927.); Jadran, Zagreb (1930.); Jamnica, Zagreb (1828.); Katran, Zagreb (1890.); Končar, Zagreb (1921.); Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.); Lipa Mill, Zagreb (1907.); Medika, Zagreb (1922.); Pastor, Zagreb (1930.); Pliva, Zagreb (1921.); Prvomajska, Zagreb (1936.); TEŽ, Zagreb (1929.); TOZ-Penkala, Zagreb (1937.); Tvornica duhana, Zagreb (1817.); Zagrebačka banka, Zagreb (1914.); Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.); Zvijezda ulje, Zagreb (1916.); Karbon, Zaprešić (1932.)
 
Tvornice nisu titoisti gradili, nego "naslijedili" nacionalizacijom. Veoma mali broj je izgrađen kao potpuno nove tvornice i to su se pokazale kao promašene investicije. Navest ću samo neke; Koksara u Bakarskom zaljevu, Tvornica Glinice kod Obrovca, Silkapor u Kačaniku na Kosovu... I na koji način su se gradile tvornice, ceste i pruge, iskrcavao ugljen? Radnim akcijama mladih, koji su se morali odazvati, kada ih se pozvalo. Kasnije 70-ih godina uplatom zajmova, gradile su se autoceste i Tunel Učka!
 
U Puli  su konkretno bile dvije Bolnice, civilna i vojna izgrađene još za vrijeme Austro-ugarske. a nova se još uvijek gradi kao nastavak Rodilišta i ginekologije, koje je izgrađeno 1979. godine  sredstvima samodoprinosa građana Pule. 1989 godine počela je izgradnja zgrade Dijagnostike i Radiologije isto sredstvima samodoprinosa građane tadašnje puljske općine.
 
Bolnice i škole građene su iz sredstava samodoprinosa.Referendumom su se građani izjašnjavali da pristaju od svoje plaće izdvajati  2 i više posto za izgradnju tih objekata. To znači da su sami građani bili investitori i gradili potrebne škole i bolnice, a ne da je Tito za to zaslužan.
 
• Ispričavam se što smo razvijali industriju, a nismo otvarali strane šoping centre - E ovo je doista primjer mentalne manipulacije, koja je više nego smiješna, ustvari jadna. Razvijali su industriju, na već postojećim tvorničkim objektima, jer se morao pratiti tehnološki napredak proizvodnje inače se proizvodi nisu mogli izvoziti. A što se tiče šoping centara, smijem se na sav glas!! Okupirali smo sve šoping centre po Trstu, Gorizi, Grazu i Klagenfurtu kupujući sve one artikle kojih u Yugi nije bilo: ulje, kavu, deterdžente, tone toalet papira, odjeću, obuću pa čak i dječje pelene, jer ih u Yugi uopće nije bilo (zvali smo ih pelene gaćice) A da ne spominjem nestašicu benzina, vožnju par-nepar! I da se ne vraćam u 50-e godine, na točkice i bonove, što je još gore, jer tada nismo imali drugu soluciju, odnosno kupovanje preko granice, jer preko granice nije se moglo, ne do sredine 60-tih kada je zbog nezaposlenosti preko milijun ljudi otišlo trbuhom za kruhom. Pa  zapitajte se čemu nestašica svega i svačega, kada je Yuga imala  moćnu industriju koja proizvodi gomilu toga i opskrbljuje stanovništvo? Pa čemu onda šverc-komerc ako država ima moćnu industriju koja sve proizvodi pa nema potrebe  donositi ništa iz Trsta, Graza ili Ancone?
 
• Ispričavam se što smo lopove i kriminalce slali na robiju,a ne u skupštine. - Ova rečenica je potpun promašaj! Da piše bez onog dodatka, slati samo "na robiju", mogla bih se suglasiti, ali sa onim dodatkom "u skupštine" pokazuje totalni deficit u razumijevanju demokracije , demokratskih izbora i formiranje vlasti. Dakle u skupštinu se "šalju" zastupnici izabrani na demokratskim i slobodnim izborima. Ako birači biraju jednu stranku 28 godina, a znaju da su ih ljudi, političari iz te stranke prevarili i opljačkali onda su sami sebi izabrali vlast i sami su si krivi što ih ti isti političari varaju, uništavaju poduzeća , kradu i ostavljaju bez radnih mjesta. Narod ima vlast kakvu  je sama izabrao!
 
• Ispričavam se što smo razvoj države temeljili na radnicima i seljacima, ne na švercerima i lopovima. - Još jedan "biser" komunističkog rječnika. Razvoj države ne nose radnici i seljaci!  Razvoj države temelji se na intelektualnoj eliti, njenom znanju, poznavanju napretka znanosti i tehnologije. Radnici i seljaci primjenjuju ono što intelektualci  izume i patentiraju u procesu proizvodnje. Koji je to bio razvoj kada je 1966. godine pod svojevrsnim „blagoslovom“ tadašnje socijalističke države, masovno dopušten odlazak radnika i seljaka na rad u inozemstvo. SFRJ je potpisala međudržavne sporazume sa Austrijom, Francuskom i Švedskom o privremenom radu njenih državljana u tim zemljama, dok je istovjetni sporazum s Njemačkom potpisan dvije godine kasnije. Ovi ugovori su bili od velike povijesne važnosti, jer ne samo da su pokazali ogromnu potražnju u spomenutim državama za radnom snagom iz jugoistočne Evrope, već su predstavljali i svojevrsno „priznanje“ jugoslavenskih vlasti da su tih godina ljudi masovno napuštali zemlju iz egzistencijalnih razloga. Gdje se tu vidi razvoj zemlje na temelju radnika i seljaka, kada je prema prvom popisu 1971. godine izvan zemlje bilo oko 671.000 ljudi, a na kraju sedamdesetih više od milijun ljudi.
 
Kada je bilo više švercera, nego 70-ih i 80-ih godina. Švercalo se na tone traperica, športske obuće i odjeće. Lopova je bilo uvijek i bit će. Kao da nije bilo ispitivanja porijekla imovine,zbog direktora i šefova koji su se prekomjerno obogatili u Jugoslaviji?
 
• Ispričavam se što smo javnim novcem priuštili besplatno liječenje i školovanje, a ne vile, jahte i helikoptere kumovima i rođacima. - Nije se javnim novcem plaćalo besplatno liječenje i školovanje, već su za zdravstveno , mirovinsko osiguranje i školstvo izdvajali svi zaposlenici od svojih plaća, odnosno tada osobnog dohotka. Plaća se kao što svatko treba znati i tada i sada sastoji od bruto i neto dijela. Neto dio je onaj koji dobijemo na ruke ili na naš tekući ili žiro-račun , a sa doprinosima, porezima  i prirezima koji idu u određenim postocima čini bruto plaću.
 
Evo kako izgleda jedan primjer obračuna plaće;
• Osnovni osobni odbitak iznosi 3.800,00 kn
• Osnovica za uzdržavane članove i djecu iznosi 2.500,00 kn
• Koeficijenti za djecu:
• za 1. dijete - 0,7
• za 2. dijete - 1
• za 3. dijete - 1,4 itd.
• Koeficijenti za svakog uzdržavanog člana (0,7)
• Koeficijenti za djelomičnu invalidnost - 0,4 a za 100% invalidnost 1,5
• Porezni razredi za stope poreza:
• 24 % - osnovica do 30.000,00 kn (za 2018. je do 17.500,00 kn)
• 36 % - osnovica sve više od 30.000,00 kn (za 2018. je iznad 17.500,00)
• Stopa doprinosi na plaću:
• Doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje - 16,5% (za 2018. je 15%)
• Doprinos za zaštitu zdravlja na radu - ukida se u 2019. godini (za 2018. je 0,5 %)
• Doprinos za zapošljavanje - ukida se u 2019. godini (za 2018. je 1,7 %)
 
• Umanjenje predujma poreza za 50 % - za djelatnike koji imaju prebivalište ili boravište na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara
• Umanjenje osnovice za obračun doprinosa NA plaću za 50% - za djelatnike koji imaju ugovorenu minimalnu plaću
Prema tome nije bilo ništa besplatno, samo što nitko nije vodio računa o odnosu bruto i neto plaće, pa ga onaj bruto dio nije ni interesirao.
Vile , jahte i luksuzne automobile imali su svi direktori i partijski funkcionari! Eto kako brzo nastupi sinkopa po potrebi politikantstva, kada treba na brzinu nešto zaboraviti!
 
• I na kraju se ispričavam, što smo svima priuštili ljetovanja u javnim odmaralištima, a ne ovrhe i deložacije - Niste svima mogli priuštiti  ljetovanja, nego samo djelu radnika u poduzećima koja su imala svoja odmarališta i koja su mogla izdvojiti po pozitivnom poslovanju u Fond opće namjene, u kojem su se planirala sredstva za te namjene. U fondu opće namjene planirala su se sredstva za sportske aktivnosti, za donacije i za putovanja, odnosno ljetovanje ili zimovanje, posmrtna pomoć za poginule radnike i pomoć na upit. A ovrhe i deložacije jesu djelomično posljedica lošeg zakona i loše sudske prakse, ali svatko treba odgovorno raspolagati svojim financijama i ne trošiti više nego što može pokriti iz svojih primanja. Po pitanju blokada najviše ih ima blokiranih od strane banaka po stambenim kreditima i  kreditima za automobile. a zatim slijede računi za režijske troškove koji nisu na vrijeme plaćeni. Najteže je radnicima koji rade a ne dobivaju plaću, i onima koji su ostali bez posla zbog loših politika i propadanja poduzeća uslijed  lošeg upravljanja.
 

Lili Benčik

Izložba fotografija Stanka Ferića povezala plavu i zelenu Hrvatsku

 
 
Studijski institut za novinarstvo, kulturu i obrazovanje (SINKO) iz Virovitice i Zbor turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva 12. svibnja u okviru projekta Fra-Ma-Fu festival u gostima, priredili su na agroturističkom gospodarstvu Pustare Višnjica sjajnu izložbu fotografija, autora novinara i publiciste Stanka Ferića. Izložba „Ovce koje piju more“ priča je nastala  na Kornatima prije tridesetak godina, kada je Ferić pišući o malobrojnim stanovnicima arhipelaga svojim footoaparatom ovjekovječio neke trenutke njihove svakodnevice.
https://hia.com.hr/images/2019/05/DSC_0562.jpg
Čudesne fotografije vezane uz priče o Kornatima i njihovim stanovnicima, objedinio je i prikazao na izložbi pod nazivom "Ovce koje piju more", ali tu je zapravo riječ o novinarskom istraživanju, lutanjima i čuđenjima i na kraju velikom prijateljstvu, kazao je Ferić, istaknuvši da naravno ovce ne piju more niti na Kornatima, već se napajaju u lokvicama kišnice i žive od rose, no život ljudi - Kornatara toliko je osebujan da može biti nepresušno vrelo inspiracije i današnjim putnicima, a osobito putopiscima i fotografima poput njega.
 
- Na Kornatima koji broje ukupno 150 otoka i otočića živi 31 stanovnik, ali bez obzira jesu li Kornatari ugostitelji, pčelari i ovčari... oni su ljudi kao i svi mi ostali, imaju svoj mjesni odbor, svoj jezik, iako im u osobnoj karti umjesto ulice piše Kornatski kanal br... Kornati su u privatnom vlasništvu pretežito Murterana, koji tamo imaju svoje maslinike ili stada ...,rekao je Ferić. Izložba je podsjetnik na trenutke kada je i sam autor pišući o životu Kornatara iskusio kako je to raditi poslove u poljima, masliniku ili pri žigosanju ovaca i slično.
 
Stanko Ferić je rođen u Starim Mikanovcima, općina Vinkovci, do 1986. godine živio je i radio kao novinar, javni i kulturni djelatnik u Slavonskom Brodu, a od 1986. godine živi i radi u Šibeniku. Profesionalni novinar od 1976. godine, publicist od 1979. godine Radio je kao profesionalni novinar „Večernjeg lista“, „Jutarnjeg lista“, „Vjesnika“, „Poleta“, „Slobodne Dalmacije“ te kao dopisnik i suradnik brojnih časopisa i revija: „Arena“, „Studio“, „Nautika“, „Playboy“, „Vikend“, „Hrvatski zemljopis“, „Orka“, „Hrvatska arhitektura“ itd. Dužnost šefa dopisništva „Večernjeg lista“ u Šibenik preuzima 1987. godine. Na toj je dužnosti bio 1998. godine kada preuzima dužnost dopisništva „Jutarnjeg lista“, iste godine osniva prvi samostalni obrt za izdavačku djelatnost, opskrbu medija vijestima, informacijama i fotografijama u Dalmaciji.
 
Od 2008. godine kao medijski poduzetnik pokretač je i urednik časopisa za odgoj, obrazovanje, kulturu, zaštitu baštine i promicanje šibenskih zavičajnih vrijednosti Šibenik.hr / Volim Šibenik koji od početka 2015. godine izlazi pod imenom „Volim Šibenik“ Autor je turističkih edicija: „Murterski otočni brevijar, vodič po Kornatima i Nacionalnom parku Kornati“, Murter 1999., „Rijeka Krka i Nacionalni park Krka“, Šibenik, 2000., „U slast! gastronomsko-turistički vodič Šibensko - kninske županije“, Šibenik 2000. te projekta, „Šibenski takuin & šibenski bagatin suvenirski novac“, Šibenik 2013. i 2014. godine.
 
Priča o Kornatarima
 
Izložba "Ovce koje piju more" ujedno je prema zamisli Gorana Gazdeka, direktora FraMaFu festivala, bila i okosnica povezivanja zelene i plave Hrvatske, pa su ovom prigodom u goste Slatinjanina došli Murterani. Osim kušanja specijaliteta jedne i druge kuhinje odigrani su i sportski susreti pa čak i malonogometna utakmica, a Goran Gazdek o događanju kaže:
- Novinarska priča o Kornatima bila je dobra prigoda da u jedinstvenom ambijentu tipične slavonske pustare koja je pretvorena u prvorazrednu destinaciju kontinentalnog turizma spojimo plavo i zeleno - Općinu Murter, Grad Slatinu i Općinu Sopje - potaknemo ih na suradnju, razmjenu ideja, kulturnih, folklornih, gastronomskih i gospodarskih dobara. Izložba je tako prerasla u cjelodnevno multimedijalno događanje namijenio široj publici – lokalnom stanovništvu, gostima i posjetiteljima Pustare Višnjica. Ciljana grupa su stanovnici Virovitičko-podravske županije (Višnjica je omiljeno izletište, nalazi se na pola puta između Virovitice i Slatine, dva najveća grada u županiji), Slavonije, Podravine i Mađarske kojoj destinacija gravitira, gostima koje ovdje iz Zagreba na jednodnevni izlet ili vikend dovode turističke agencije i članovi Zbora turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva.
 
Ovom su prigodom najavljeni gospodarski potencijali te gastronomska i turistička ponuda Općine Murter-Kornati, Grada Slatine, Općine Sopje i Pustare Višnjica te Nacionalnog parka Kornati. U kulturno-zabavnom programu nastupila je Klapa Murter i folklorno društvo iz Sopja, a nastupio je i mandolinski sastav iz Murtera, odigrana je malonogometna utakmica ekipa iz Slatine i Murtera, a nastupile su i ritmičarke. Predstavljeni su autohtoni proizvodi obje regije, od janjetine s Murtera do vina, piva, sireva, maslina, suvenira i svega onoga što možemo smatrati turističkom potrošnjom, a cilj događanja je očuvanja lika i djela Franje Martina Fuisa poznatog putopisca, koji bi trebao biti poticaj novinarima da na zanimljiv i atraktivan način pišu o turističkim odredištima, povezivanju kontinentalnih i jadranskih destinacija u svrhu suradnje i zajedničkog nastupa na turističkom tržištu te promociji turističke ponude dviju županija.
 
Povezivanja Murtera i Slatine
 
Povezivanje Murtera i Slatine trebalo bi ići i korak dalje, pa su Denis Ostrošić, gradonačelnik Slatine i Toni Turčinov, načelnik Općine Murter najavili i potpisivanje povelje o prijateljstvu i bratimljenju. jer obojica kažu da to i ima smisla. Osim uzajamnih turističkih posjeta što u ljetnom razdoblju zanima osobito Murterane, Slatini je zanimljivo i povezivanja na području gospodarstva kroz plasman poljoprivrednih i drugih proizvoda na to turističko područje. Naravno, stanovništvu obje destinacije takvo međusobno povezivanje bit će višestruko korisno, a najkorisnije je umrežavanje i stjecanje novih prijateljstava te povezivanja na planu kulture, sporta i rekreacije i eno-gastronomije.U programu manifestacije bilo je i odmjeravanje u starim sportovima (gosti iz Murtera i Udruga sportske rekreacije „Sport za sve“), a goste je pozdravio svojim pjesmama i kolima i KUD Podravac iz Sopja. Nakon žetvenog doručka u pastuharni Pustare održan je kulturno-umjetnički program nagrađenih učenika na ovogodišnjem LIDRANU te Mandolinskog sastava i klape iz Murtera.
 
Gastronomsko sljubljivanje „plave i zelene Hrvatske“ teklo je ovim redom. Posluženi su Brudet iz murterske teče smutnje - riba i Sopjanski bošpor (crveni i bijeli) za što se pobrinula Udruga sportske rekreacije KUD-a Podravac i tri generacije obitelji Šantak koji su svjetski prvaci u pripremanju ovog regionalnog gastronomskog specijaliteta. Za desert poslužene su „poderane gaće“, nakon čega je uslijedilo sljubljivanje vina i sira. Na degustaciji će biti poslužena vina vinarije Stari podrum, vlasnika Ivana Halasa, uz kuhane sireve lokalne sirane Benkom, vlasnice Silvane Šimunović. Sir i vino sljubila je Ivana Nemet, enologinja PP Orahovica. Chardonnay 2018 - Kuhani dimljeni sir, Graševina 2018 - Kuhani sir slani, Pinot sivi 2018 - Kuhani sir s vlascem, Pinot crni - Kuhani sir s čili papričicama i Cabernet sauvignon - Kuhani sir s češnjakom.
 
Obrt Benkom posluje od 1996. godine, a od 2012. fokusiraju se na uzgoj muznih krava te proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda. Danas svojim kupcima nude široku paletu proizvoda: svježe mlijeko, svježi sir i vrhnje, maslac, jogurt, voćni jogurt, sirutku i voćnu sirutku te nekoliko vrsta kuhanih sireva (slani, dimljeni, s vlascem, sa češnjakom ili čili papričicama). Svoje proizvode dovoze kupcima na kućni prag, a prodaju i na sajmovima. Želja vlasnice je daljnji razvoj proizvodnje, povećanje broja muznih krava te proširenje palete proizvoda tvrdim i polutvrdim sirevima.
 
Vinarija Stari podrum, vlasnik Ivan Halas
 
U vinariji „Stari podrum“, vlasnika Ivana Halasa, proizvode se i prodaju autohtona vina slatinskog vinogorja. U ponudi vinarije su vina sorte: graševina, chardonnay, cabernet sauvignon, frankovka i pinot. Vinarija datira još od 1864. godine kada je knez Schaumburg Lippe pokrenuo proizvodnju pjenušavog vina od sorte kadarka i upravo je to bila prva tvornica pjenušca na hrvatskom tlu. Da priča o prvom hrvatskom pjenušcu ne ostane zaboravljena, gospodin Halas i danas, u istom podrumu, od sorte Chardonnay, prema tradicionalnoj recepturi proizvodi pjenušac „Slatinski biser“. Ove godine proširuju paletu pjenušaca na pet sorti. Vinarija „Stari podrum“ za svoje kupce nudi i uslugu flaširanja personalizirane boce.
 
Sandrini kolači, vlasnica Sandra Jadek
 
Slatinska „kraljica kolača“ Sandra Jadek, promovirala je praline i macarone. Poznata je kao „hrvatska kraljica kolača“ jer ove je godine, na tri izdanja Hrvatskog kupa, osvojila je i tri prva mjesta. Reprezentativka je Hrvatske, a na Svjetskom kupu osvojila je broncu. Sandra svojim slasticama zaslađuje brojne domjenke, svadbe, krizme i krstitke kako u našoj županiji, tako sve više i diljem Hrvatske. Također, nerijetko njezini kolači upotpune i stolove izvan granica naše države. Neke od svojih recepata podijelila je u kuharici „Slatko putovanje Virovitičko-podravskom županijom“ koju je pripremila sa Sanjom Mijac, food blogericom.
 
Praline „Frajla Antoš“
 
Praline „Frajle Antoš“ proizvod su Školske zadruge Slatina SŠ Marka Marulića. Čokoladne praline, zdrava slastica bez aditiva, načinjene od džema Othello, domaćih keksa i autohtonog likerskog vina, proizvod je koji istinski predstavlja naš grad. Taj slatinski suvenir, osmišljen je i proizveden u čast mladoj Slatinčanki Jelki Antoš koja je odbila sva udvaranja i svoj život posvetila crkvi sv. Josipa sagrađenoj 1913. godine. Za svoja dobročinstva odlikovana je papinskim odlikovanjem. Praline se pakiraju u porculanske šalice na kojoj se, rukom oslikana, nalazi Frajla Antoš. Svaki slikopis je drugačiji. Danas su praline nezaobilazan slatki zalogaj raznih izložbi,
sajmova i manifestacija.
 
I na kraju da predstavimo i Agro turističko imanje Višnjica, gdje nas je ljubazno dočekala Ksenija Plantak, vlasnica i upoznala s djelatnošću. Imanje je smješteno u pitomoj ravnici između obronaka Papuka i Drave. Odlikuje ga bogata ruralna baština, uređeno u skladu s tradicijom nekadašnjih naselja bezemljaša, tzv. „pusta“. Predstavlja jedinstven primjer obnove gospodarske baštine prošlih stoljeća u Slavoniji. Hotel Pustara Višnjica *** obgrljen je nizom starih primjeraka parkovnog drveća, jablana, kestenova, dudova, te nekoliko korala za konje i pregonskim pašnjacima na 200-tinjak hektara za stoku. Gosti mogu timariti konje, jahati, raditi u štali, hraniti jelene, biciklirati obilježenim ciklo – turističkim putovima, voziti se kočijom, vrtlariti u tematskom vrtu, pohađati gastronomsku, slikarsku i mnoge druge radionice, obilaziti tematske putove. Godine 2011. osvojila je prestižnu nagradu Europske komisije EDEN (European Destinations of Excellence) – Europska destinacija izvrsnosti, koja promovira umrežavanje, regionalnu raznolikost, kvalitetu sadržaja i usluga, te nastoji izbalansirati vremenske i destinacijske turističke tokove.
 
Fra-Ma-Fu Festival
 
Festival je pokrenut 2015. godine u Virovitici, rodnom mjestu Franje Martina Fuisa, novinara koji je djelovao tridesetih godina prošlog stoljeća, a potpisivao se pseudonimom Fra Ma Fu. Bavio se novinarstvom, književnošću, filmom, kazalištem i stripom. Bio je pilot, obožavao je avione. Na reporterske zadatke putovao je biciklom, tako je obišao cijelu Hrvatsku. Multimedijalni festival na ulice i trgove donosi atraktivne programe, izložbe, promocije knjiga i stripova, projekcije filmova recentnih hrvatskih i inozemnih autora. Cilj je očuvanje reportaže kao vrste koja je sve manje zastupljena u medijima. Prva četiri festivala održana su u Virovitici, Višnjici, Slatini i Pitomači, Fažani i na Brijunima, a ove će godine biti održan u Daruvaru. Prošle je godine u okviru festivala organizirano 35 događanja koja su okupila 200 sudionika iz 13 zemalja od kojih 120 novinara. Godine 2015. Europska federacija turističkih novinara nagradila ga je priznanjem Povelja F.E.S.T za izvornost.
 

Anđelka Felja

S izvornim fašizmom hrvatski narod nije imao nikakve veze, kao što ni srpski nije imao s antifašizmom kojim se pokriva

 
 
Ne pada mi na pamet umanjiti doprinos NOB-a protiv fašizma koji je 9. svibnja proslavljen Danom pobjede. Od toga je danas, kad se traže zaslužni i kad se još uvijek osuđuju krivci, za državu kakvu imamo puno zanimljivije sve što je Hrvatska proživjela i doživjela pobjedom nad srpskom agresijom za koju pobijeđena srpska politika optužuju Hrvatsku za svoj poraz! Osuđivanjem države NDH još do jučer se službeno govorilo s punim pravom da to nije bila ni država, niti je bila nezavisna. Pa kako im je sad ta država poslužila, ne samo kao opravdanje, nego za optuživanje? Interpretatori povijesti i, naravno, mediji prikazuju Hrvatsku načinom koji zanemaruje okolnosti uzroka i posljedica Drugog svjetskog rata u kojem je, kad je Hrvatska u pitanju, država NDH bila povijesna epizoda koju zlorabe oni kojima do Hrvatske nije stalo. Temeljna je činjenica da Pavelić nije svoje djelovanje počeo ustašama kao fašist nego kao terorist protiv diktature kralja Aleksandra koja je bila bliža, ne ideologijom, praksom fašizmu.
http://static.mondo.rs/Picture/365342/jpeg/kokarde.jpg
Ratna zbivanja Drugog svjetskog rata okolnost je kojom je Ante Pavelić postao poglavnik izborom sila Osovine (Njemačka, Italija i Japan), a ne hrvatskog naroda. Jednako tako su Srbi, nakon kapitulacije Italije (1943.), reklo bi se, preko noći postali partizani tako što su kokardu zamijenili petokrakom što je posebno bilo prepoznatljivo nakon neuspjele srpske agresije na ostatak Jugoslavije vođene simbolom zvijezde petokrake čijim je porazom kokarda kralja Aleksandra zasjala umjesto petokrake. S izvornim fašizmom hrvatski narod nije imao nikakve veze, kao što ni srpski nije imao s antifašizmom kojim se pokriva kako bi svoj nacionalizam opravdao  napadom na hrvatski.
 
 
Država NDH bila je onakva kakve su bile sve države na pobjedničkom putu Hitlerove Njemačke od Berlina do Moskve. Nevjerojatno je da se u tom istom kontekstu ne spominje Srbija vođena Nedićem i Ljotićem. Nisu li i oni uz ratne zadaće imali dodatnu obvezu provoditi rasne zakone istrebljivanjem Židova i onih koji su izravno ugrožavali režim. Kakva bi bila Hrvatska da nije bilo Tita i partije? Bila bi sasvim sigurno onakva kakve su bile sve države na pobjedničkom putu Crvene armije SSSR-a od Moskve do Berlina! Zahvaljujući Titu i NOB-a „avnojska“, Jugoslavija svrstana je na strani država pobjednica nad fašizmom kako bi služila, danas je to jasnije nego ikad prije, interesima moćnih zapadnih sila u sudaru sa socijalističkom ideologijom SSSR-a koji je na svojem pobjedničkom putu do Berlina okupirao Rumunjsku, Bugarsku, Mađarsku, Poljsku, Češko-Slovačku i dio Njemačke (DDR). Drugim riječima, sve što se pripisivalo „mudroj“ politici bila je visoko podržana, prije svega i svih, od SAD-a i Velike Britanije u kojoj je Tito odigrao ključnu ulogu državnika koji se odupro Staljinu i SSSR-u.
 
Kakva bi bila Hrvatska da nije bilo Tite i Partije?
 
Danas, da se poslužim doskočicom, sve što Titova država nije plaćala na mostu svoje ovisnosti o SSSR-u plaća na ćupriji lažnog bratstva i jedinstva naroda koji su činili Jugoslaviju koja je, u odnosu na države okupirane od SSSR-a, bila privilegirana ekonomskim standardom uz činjenicu da je napravila goleme iskorake u industrijalizaciji kojom se bitno razlikovala socijalističkim prividom u odnosu na države istočnog bloka. Neupitni gospodarski uzlet Titove Jugoslavije bitno je pridonosio većem stupnju demokracije i one slobode koja je bila  kontrolirana nevjerojatno moćnom mrežom tajnih službi. Ne samo u državi nego i u inozemstvu od Europe pa sve do Australije. Titova Jugoslavija bila je toliko slobodna i toliko neovisna koliko je bila kontrolirana od moćno umreženih službi na svim društvenim i političkim razinama pa čak i među ljudima što su služili crkvi.
 
Danas, odmakom vremena, građanima Hrvatske još nije jasno da sve što je bilo životno, poželjno i dostupno u odnosu na države zarobljene nekakvim zidovima poput berlinskog pripisivalo se Titu i njegovoj politici koju, kako volim reći, plaćamo na ćupriji lažnog bratstva i jedinstva i uspomenama odrastanja u kojima se mladost susretala s onim što joj se nudilo kako bi istine ostale osobna svjedočenja doživljena kao obiteljska povijest, povijest odrastanja i okruženja, a zatim školovanja i oficijelna povijest koja je slavila i veličala Tita i povjerenje u SKJ sve do kraja dominacije srpske politike; ona je kadrovski bila moćna u diplomaciji, u tajnim službama i u operativnom kadru JNA. Navedeno je neupitna činjenica kojom se za pedeset godina formirao mentalitet koji je definitivno poremetio nacionalni korpus u svemu što je njegovano kao nacionalni duh. Nacionalni duh postao je  predmet vještog stranačkog manipuliranja koji nije  osmislio otpor srpskoj agresiji od koje se narod uspješno obranio, ali ne i od kadra koji je bio i ostao intelektualno dovoljno moćan, ako ne izravno, koristiti plodove neovisne, međunarodno priznate članice EU-a i NATO-a onako kako odgovara trenutku bez jasnih i neupitnih nacionalnih interesa.
 
Osvrt je kratki izlet koji nije imao namjeru polemizirati načinom kojim se može dokazati da u hrvatskoj politici i narodu ne postoji fašizam izvan onog koji mu se pripisuje i provokacijama dokazuje. Jednako tako u srpskoj su politici od pamtivijeka prisutni elementi fašističke ideologije za koju mi ne pada na pamet optužiti srpski narod. Tek činjenica je da su srpski i hrvatski narod žrtve srpske politike koja dominira prostorom u kojem se živi žrtvama golemih zabluda. Stoga se traži odgovor na pitanja: Je li Hrvatska, obranom od srpske agresije potpomognute od JNA, oslobodila se stečevina NOB-a? Je li se Srbija, kao poraženi agresor, oslobodila partizanske prošlosti kojom je dominirala, da bi onda rehabilitirala Dražu Mihailovića i predstavila svoju državnost simbolom kokarde koja za Hrvate nema isti sjaj kao što ima za Srbe? Bi li za građane bilo bolje da je porazom fašizma Hrvatska kapitulirala, kad je već proglašena fašističkom državom, umjesto što je oslobođena kako bi zlo fašizma naslijedila zlom partizanske odmazde? Tko god kaže da se u vrijeme Titine Jugoslavije nije bolje živjelo, a osobito u odnosu na države pod ruskom okupacijom, laže. Posve je drugo pitanje zašto danas sve države (saveznice Varšavskoga ugovora) što su plaćale na mostu socijalizma više ne plaćaju na ćupriji svijeta oslobođenog fašizma kao i komunizma?
 

Željko Mataja

Anketa

Tko Vam je draži od političarki?

Ponedjeljak, 20/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 640 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević