Get Adobe Flash player
Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Hrvatsko pravosuđe s USKOK-om i tajnim službama najodgovornije je za...

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

Na djelu je negacionizam, revizionizam, krivotvorenje povijesti,...

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

Udomljavanje nevine dječice kod 'tople braće' i 'toplih...

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Ostatak od HNS-a pretvara se u travestiju, operetu i...

Nigdje nema roditelja i obitelji

Nigdje nema roditelja i obitelji

Građanski odgoj i obrazovanje     Čitajući Prijedlog...

  • Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:06
  • 'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:03
  • (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:43
  • Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:38
  • Nigdje nema roditelja i obitelji

    Nigdje nema roditelja i obitelji

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 21:07

Hrvatski mediji napokon moraju shvatiti da već 27 godina ne žive u Jugoslaviji!

 
 
Smrt popularnih zabavnjaka, glumaca, političara, športaša..., koji su »žarili i palili« u vrijeme postojanja druge komunističke Jugoslavije, podsjeti nas na sve jugonostalgičarske bolesti i svekoliku indoktrinaciju od koje većina nas u Hrvatskoj nije ostala imuna. To se dogodilo i kod današnje vijesti da je u 79. godini u Beogradu umrla srpska glumica Milena Dravić. Ovdje nije bitno koliko je ona snimila filmova, koliko su te uloge bile dobre ili loše, niti koliko je ona imala muževa – a imala ih je trojicu (Mladomira Purišu Đorđevića, Vojislava Kokana Rakonjca i Dragana Nikolića) – nego je dobro pogledati kako su glavni mediji u Hrvatskoj objavili vijest o njezinoj smrti. Evo naslova tih prvih vijesti.  
https://mojtv.hr//images/1acce230-7176-4207-8273-0469c14984ef.jpg
Srpska glumica Milena Dravić u jednom od brojnih partizanskih filmova
 
»Napustila nas je Milena Dravić: Glumica preminula u 79. godini«, piše na polu-astrijskom portalu 24 sata, Kleine Zeitungu našega Večernjega lista (https://www.24sata.hr/show/napustila-nas-je-milena-dravic-glumica-preminula-u-79-godini-595007 - 24sata.hr)
»Napustila nas je legenda: Pogledajte kultne uloge po kojima ćemo zauvijek pamtiti Milenu Dravić«, dodaje njemački Tportal u vlasništvu Deutsche Bank.
HRT je kraći. »Preminula Milena Dravić«, piše na portalu tzv. Hrvatske radio televizije.
Još više umrloj srpskoj glumici tepaju na Prvom programu HR-a: »Odlazak glumačke dive: Umrla Milena Dravić« (http://www.prvi.hr/odlazak-glumacke-dive-umrla-milena-dravic/)
 
»ODLAZAK VELIKE GLUMICE Noćas je preminula Milena Dravić«, naslovio je vijest jugonostalgičarski riječki Novi list.
Puno ne zaostaju niti u splitskoj Slobodnoj Dalmaciji: »Preminula je legendarna Milena Dravić, najveća zvijezda jugoslovenske kinematografije«. Ostaje pitanje zašto je u naslovu riječ „jugoslovenske“? Prosudite sami!
»Preminula Milena Dravić: Legendarna glumica izgubila je bitku za život u 79. godini«, dodaje strani, njemački RTL.
»Preminula Milena Dravić«, naslov je vijesti na američkoj N1 TV.
»Otišla je velika Milena Dravić«, stoji naslov na protuhrvatskom portalu Telegramu.
»Preminula Milena Dravić«, javlja Nacionalno (https://www.nacionalno.hr/preminula-milena-dravic/)
 
»Preminula jedna od najboljih glumica naših prostora – Milena Dravić!«, naslov je vijesti na portalu Music-boxa (http://music-box.hr/2018/10/14/preminula-jedna-od-najboljih-glumica-nasih-prostora-milena-dravic/).
U Gloriji gotovo plaču: »Zbogom glumačkoj legendi: Preminula Milena Dravić«.
Ne daju se ni u Hercegovini: »Umrla Milena Dravić«, naslov je na portalu Hercegovina.info (https://www.hercegovina.info/vijesti/show/zanimljivosti/umrla-milena-dravic-154131).
»Preminula je glumica Milena Dravić«, naslov je vijesti na Sceni.hr
(https://www.scena.hr/naslovnica/preminula-je-glumica-milena-dravic/).
»Umrla Milena Dravić - YouTube«, naslov je prigodnog filma o životu ove srpske glumice na youtubeu (https://www.youtube.com/watch?v=sVSsqtPmXhw).
 
Tako bi mogli redati vijesti unedogled. Rijetki su mediji u Hrvatskoj koji su u naslovu i podnaslovu objavili vijest o smrti ove srpske glumice tako da su to i spomenuli. Iz ovih vijesti vidljivo je kako većina Hrvata, ne samo u medijima, i dalje misli da živi u Jugoslaviji. Kao što je godinama od stjecanja nezavisnosti 1991. današnji Hrvatski hidrometeorološki zavod bio i dalje nazivan jugoslavenski »Republički zavod...«, tako još uvijek većina indoktriniranih Hrvata misli da i dalje živi u Jugoslaviji i da su Milena Dravić i njezin treći muž Prle »njihovi«. I zato je jučer u Vukovaru jako dobro rekao preživjeli logoraš Danijel Rehak da naši suci i naše pravosuđe i dalje misle da živimo u Jugoslaviji. »DORH i pravosuđe moraju shvatiti da ovo nije Jugoslavija, nego Hrvatska«, poručio je predsjednik Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, a mi poručujemo medijima da jednom zauvijek shvate da je Milena Dravić uvijek bila srpska, a ne hrvatska glumica. I svaka joj čast za sve što je u životu učinila, ali kao srpskoj, a ne hrvatskoj glumici.
 

Pavao Blažević

Predstavljanje knjige Vladimira Crnkovića MOJI LJUDI Razotkrivanje ili fragmenti i iz intime

 
 
Hrvatski muzej naivne umjetnosti poziva na predstavljanje knjige Vladimira Crnkovića MOJI LJUDI Razotkrivanje ili fragmenti i iz intime, u četvrtak, 18. listopada 2018. u 13.00 sati, u Zagrebu, Ulica sv. Ćirila i Metoda. Uz autora knjige, na promociji će govoriti promotori Tonko Maroević, Petar Prelog i Marijan Špoljar te ravnateljica HMNU-a Mira Francetić Malčić.
http://www.hmnu.hr/upload/katalog/2018-9-27_vladimir_crnkovic_moji_ljudi_razotkrivanje_ili_fra.jpg
U ovoj knjizi nanizano je ukupno 28 kraćih ili dužih esejističkih priloga, odnosno stručnih studija, gdje se raspravlja o nekoliko prominentnih i najvrsnijih umjetnika hrvatske naive – Ivanu Lackoviću, Ivanu Rabuzinu, Ivanu Večenaju, Matiji Skurjeniju, Ivanu Generaliću, Martinu Mehkeku, Miji Kovačiću i Franji Vujčecu – te trojci iznimnih autora hrvatske moderne umjetnosti: Vanji Radaušu, Marijanu Detoniju i Željku Senečiću.
 
U šest je priloga riječ o analizama, interpretacijama i vrednovanju ključnih novonabavljenih djela za fundus Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti u posljednjih desetak godina. Slijede zapisi o nekolicini likovnih kritičara, povjesničara umjetnosti, galerista i muzealaca – Josipu Depolu, Jurju Baldaniju, Vladimiru Gossu, Nadi Vrkljan Križić i Charlotti Zander; te dva prevoditelja: Williamu E. Yuillu i Edi Dermitu – koji su višestruko zaslužni za promociju, interpretaciju i prezentaciju naše naive. U svim je tekstovima prisutna veća ili manja povezanost s problematikom naive i srodnih pojava odnosno s institucijom zagrebačkog Muzeja naive. (a.f.)

Na redu je Europska unija da nametne realna rješenja i kompromise

 
 
Jugoistočna Europa ima važnost kao most između Europe i Turske (Azije). Nakon učvršćenja Rusije u Siriji i uspostavljanja čvrstih rusko-kinesko-grčkih ekonomskih odnosa Crna Gora Ruse više ne zanima, a Makedonija i ostali prostor su im bitni samo zbog energetike, tj.plinovoda i naftovoda. S druge strane, atlantski Zapad ne želi energetskoi ekonomsko povezivanje Mittel Europe s Rusijom i Kinom, te joj se Balkan čini kao Ahilova peta EU sustava i mjesto gdje se može slomiti rusko tursko savezništvo. O tom su pitanju jako solidno, detaljno i argumentirano pisali admiral Davor Domazet-Lošo, Zoran Meter, Jadranka Polović.
https://www.worldbulletin.net/images/haberler/thumbs/news/2015/05/18/bosnia-flag.jpg
Makedonija može biti područje konflikta koje će destabilizirati šire okruženje, pri čemu bi stvaranje Velike Albanije i Velike Bugarske bilo noćna mora za Grčku. Kosovo bi korekcijom granica i razmjenom stanovništva sa Srbijom otvorilo Pandorinu kutiju u Europi, ali i širom svijeta. Naime, turski činitelj je od XV. stoljeća nadalje stvorio etničku mješavnu od Karlovačkih vrata (Bihać) do Sandžaka, Kosova i Makedonije, te Trakije, Soluna i Carigrada. U Crnoj Gori Srbi čine 29 % stanovništva, Bošnjaci 8 % (ukupno Slaveni muslimani iznad 12 %), Albanci 5% što je čini vrlo ranjivom u slučaju nemira, kriza, ratova. U tom kontekstu treba promatrati Bosnu i Hercegovinu.
 
Podržavanjem Željka Komšića Hrvatima se nameće neželjeni unitaristički izbor i time ih se tjera na suradnju s vođom bosanskih Srba Miloradom Dodikom, kojega snažno podržava Rusija. Ako EU ili SAD ne budu znali pronaći načina da zadovolje legitimne interese Hrvata u BiH nije nemoguće očekivati minijugoslavenski scenarij, tj. da unitarizam i centralizam dovedu do raspada federacije i ružnoga sukoba jezično i etnički srodnih Hrvata i Bošnjaka. Ovdje je teško ne sjetiti se zlosretne politike Cyrusa Vancea i Davida Owena, priljeva bošnjačkih izbjeglica u Srednju Bosnu (protjeranih od bosanskih Srba), sukoba oko oružja teritorijalne obrane, uloge engleskoga UNprofora i KOS-a (vidi: Munir Alibabić Munja "Bosna u kandžama KOS-a"), procjene dr. Franje Tuđmana da se ne treba uvlačiti dublje u bosanski sukob (odustajanje od teške bitke za Posavinu, te od ciljeva Armije BiH da se borbe prebace u Podrinje i Istočnu Hercegovinu), te strpljivog stvaranja uvjeta za uspješnu akciju Oluja koja je dio svoga operativnoga težišta imala i u BiH!
 
I Daytonski sporazum, koji je predviđao priključenje bošnjačko-hrvatske Federacije Hrvatskoj i Srbima dao pola BiH, nije postigao rješenje problema. Dakle, u Posavini se uz teške gubitke moglo i izgubiti, da bi samo par godina kasnije sam NATO zaustavio ulazak Hrvata u Banja Luku. Jedan odgovorni i zreli kompromis je moguć i neophodan jer Hrvatska treba bosansku radnu snagu i energente, ujedno Hrvatska je Bosni izlaz u svijet i potencijalno najznačajniji partner u EU-u i NATO-u; dogovor je potreban i radi statusa Hrvata u središnjoj Bosni i Bošnjaka u Mostaru i Stocu. Ipak oslonac Bakira Izetbegovića na turskog predsjednika Reçepa Erdoğana i dr. orijentalne sile, te igranje na političku kartu maksimalističkih bošnjačkih interesa ne pružaju mu prostor za drugačiju igru, naime nestankom konflikta sa Hrvatima on bi politički nestao ili bio prisiljen sa drugim bošnjačkim strnkama dijeliti vlast, a tad bi i neke gospodarske afere izbile na vidjelo.
 
I ovakva sluganska Hrvatska liberalna i sa kadrovima iz starog režima, te demografski polumrtva i ispražnjena, ne može biti jamac Hrvatima u BiH, koji su preživjeli i politički daleko teža vremena i koji ne će odustati od svojih realnih zahtjeva za trializmom. Ni Austro-Ugarska se ne bi raspala da je ranije krenula sa trializmom, namjesto toga nagodila se sa Mađarima, a Hrvatima dala Svetozara Pribićevića i koalicionaše da im vladaju.
 
Pravo je pitanje tko je danas bošnjačka elita (nekad su to bili begovi) i koji smjer će Bošnjaci odabrati; proeuropski ili proturski. Bošnjački narod, koji je najbliži povijesno i jezično hrvatskome narodu, u BiH je jedini mogući partner Hrvata u regiji, ali ni to nije u zvijezdama zapisano; postoje mogućnosti dobrog, lošeg i goreg odabira. Hercegovina je etnički prilično homogena i ekonomski jaka i to će tako ostati, a sukobi i inaćenja nikome ne će donijeti dobra! Mislim da bi EU morao nametnuti realna rješenja i kompromise dok bosanski lonac ne proključa uz asistenciju kakvog diplomatskoga velemajstora istočnjačke kuhinje, boršča ili američke brze hrane!
 

Teo Trostmann

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Četvrtak, 13/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1251 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević