Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

Zar je incident ploviti i ribariti u svome moru?!

 
 
Već danima pratim kriminalno, ucjenjivačko i vandalsko ponašanje Republike Slovenije prema Republici Hrvatskoj, te jalovo, neodgovorno i ambivalentno, a nadasve protuzakonito djelovanje Vlade Republike Hrvatske u vezi opasne političke situacije u graničnom „problemu“ sa Slovenijom. Želim naglasiti da smo obranili i stvorili Republiku Hrvatsku uz velike žrtve, velike patnje i velike financijske troškove koje nam je donio protekli rat. I danas smo svjedoci mnogih grobova, mnogih porušenih sakralnih objekata i mnogo naših najmilijih koji se vode nestalima. Imamo Domovinu ali smo je skupo platili.
https://i2.wp.com/hrvatskoobrambenostivo.com/wp-content/uploads/2016/11/petar_janjic3_640.jpg?resize=620%2C388&ssl=1
Petar Janjić Tromblon: Gospodine Plenkoviću, imate 72 sata da zaštitite hrvatske granice!
 
Proteklih 26 godina svjedoci smo bijede naše vanjske politike u rješavanju mnogih krucijalnih pitanja za budućnost Republike Hrvatske, a shodno tome razvidno je da nije riješen niti jedan ozbiljan problem po pitanju granica sa susjednim državama osim s Republikom Mađarskom. I sam svjedočim nerješavanju pitanja državne granice sa Republikom Srbijom jer je upitno 24000 hektara hrvatskog teritorija, uključujući i opće poznatu Šarengradsku adu. Dugih 26 godina gospoda u Ministarstvu vanjskih poslova su za svoje debele plaće radili za svoju korist, a ništa za ono za što su bili plaćeni, a to je i rješavanje pitanja granica u trajnom smislu. Gospoda iz svih saziva  Vlada RH u ovih 26 godina, a tako i danas, u kontaktima sa drugim državama ponašaju se kukavički, poltronski i potpuno su nesvjesni date im odgovornosti za rješavanja ovih iznimno važnih pitanja za opstojnost Države, te sa svojom namjernom neaktivnošću krše Ustav RH, nanose neprocjenjivu materijalnu štetu, ponižavaju cijeli hrvatski narod i pljuju sve žrtve iz obrambenog Domovinskog rata. To sve nije slučajno nego se radi planski i programirano bez znanja i dozvole Hrvatskoga naroda. Želim naglasiti, da mi hrvatski branitelji od Iloka do Cavtata nismo dali jedan centimetar Hrvatskoga tla niti  jednome agresoru.
 
Za našu Domovinu, za naš gen, za naš narod i za naš teritorij mi smo hrabro i časno ginuli i nismo se u tim teškim vremenima bavili politikom. Naše žrtve i naši najmiliji danas se okreću u grobu sa ovakvim neodgovornim i kukavičkim ponašanjem svih dosadašnjih vlasti uključujući i ovu. Ne gospodo vi nemate mandat da kršite Ustav RH, vi nemate mandat da oduzmete kruh hrvatskom ribaru i na koncu, vi nemate mandat da bi ponižavali žrtvu i hrvatski narod. Iz službenih međudržavnih komisija izbacili ste najveće pravne stručnjake po pitanju graničnih sporova tipa Davorina Rudolfa, a doveli ste ljude kojima državni teritorij nije u srcu a još manje opstojnost jednog jedinog ribara. Svi smo svjedoci  kakva nam je takva diplomacija, ne može i nema više što za reći Slovencima i da se ova kriza može samo produbiti i pogoršati. Diplomacija u proteklih dvadeset i šest godina je svoje pokazala da se sa njima ne može postići zakonsko i mirno rješenje. Pitam ja sve iz Vlade RH, zašto se uporno pozivate da se svi suzdržimo od izazivanja incidenata?
 
Zar je incident ploviti u svojem moru, ribariti u svojem moru, kako vi kažete Plenkoviću? Zar je incident privesti tuđinski patrolni policijski brod koji je neovlašteno ušao u naše teritorijalne vode i vrši teror nad našim ribarima? Postavljam pitanje zar Hrvatska nije 15. 1. 1992. godine priznata od svih zemalja a nadalje i od Slovenije u tim istim granicama? Odakle uopće Sloveniji pretenzije na naš državni teritorij koji je oduvijek pripadao Hrvatskoj? Najmanje sam očekivao od ove Vlade da Slovencima i Europskoj uniji i fizički stave do znanja da je to državna granica Republike Hrvatske pod kojom je međunarodno priznata i Republika Hrvatska i Republika Slovenija. Očekivao sam da će moja Vlada reći Slovencima: „E sada je dosta maltretiranja i ponižavanja, političkih laži, kriminalnih aktivnosti u arbitraži i kriminalnih ataka“, te da će im se staviti do znanja, da ako još jednom njihov policijski ili patrolni brod prijeđe u teritorijalne vode Republike Hrvatske da će biti zaplijenjen a posada sankcionirana. Očekivao sam od moje Vlade da će Slovencima poručiti da su ispunjeni svi prijateljski, zakonski i diplomatski protokoli za obostrano zadovoljavajuće rješavanje državnog spora. Očekivao sam od moje Vlade i da će im javno poručiti da ako se budu i dalje služili ucjenjivačkim, kriminalnim i protuzakonitim radnjama, biti direktno odgovorni i za sve druge veće posljedice koje mogu nastupiti, a koje se moraju adekvatno popratiti Ustavom određenim odlukama, propisanim o zaštiti Državne granice, a to je slanje „Petra Krešimira IV.“, „Vukovara“…
 
Na žalost, danas smo svi svjedoci straha, nesigurnosti i neznanja naših istarskih ribara poradi političke i zakonske nedorečenosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića te Ministara unutrašnjih i vanjskih poslova, koji su direktno odgovorni za ovu državnu krizu, financijsku štetu ribarima te stvaranju osjećaja nezadovoljstva među hrvatskim braniteljima i hrvatskim narodom sa svojom neodlučnošću i neodgovornošću. Stoga, kako se ovaj opasni problem ugroze Hrvatskoga državnoga teritorija na morskoj i kopnenoj granici sa Republikom Slovenijom, nije adekvatno riješio, a u buduće ni ne vidim izgleda za pozitivno rješavanje i meni ovog osobnog problema, ne preostaje mi ništa drugo nego da pokušam sa svojim prijateljima od Cavtata do Savudrije odgovoriti na adekvatan i jedini mogući način.
 
„Gospodine premijeru, Andreju Plenkoviću, ako u roku od 72 sata ne budete izašli pred Hrvatski narod sa jasnom izjavom što ćete učiniti u zaštiti Hrvatske državne granice, u zaštiti hrvatskog ribara i na koncu u zaštiti Ustava Republike Hrvatske poduzeti ću slijedeću aktivnost: organizirati ću sto ribarskih brodova i brodica hrvatskih branitelja sa cijeloga Jadrana koji će zaštititi Hrvatsku morsku državnu granicu sa Slovenijom od nezakonitoga upada tuđe policije u hrvatske teritorijalne vode, osigurati neometano ribarenje hrvatskom ribaru iz Istre kako bi mogao neometano izlovljavati ribu te tako prehranjivati svoju obitelj, zaštititi Ustav RH u punom smislu riječi, a nakon toga ćemo brodice dovesti na Markov trg. E da ne zaboravim. Ne koristite se u ovoj akciji sa ministrom Medvedom (kao tampon zonom), jer on isto misli po ovom pitanju kao i mi. Ma bar to sigurno znate.“
 

Pukovnik u miru Petar Janjić Tromblon

Nota je bespredmetna – nepotrebno trošenje novaca i energije

 
 
Kad pročitam kako je država državi predala „notu“, mam pomislim kako su u državi koja ju predaje sami kompozitori, a u državi primateljici odlični su svirači. Kako se uloge država uručiteljica i  država primateljica brzo mijenjaju, nabacuju ju se s njima - „nota“ tamo, „nota“ 'vamo - nema mi druge nego zaključiti kako su države, iznad svega - muzikalne, glazbeno navudrene.
https://rs-lat.sputniknews.com/images/111245/34/1112453466.jpg
Aleksandar Raković
 
Premlatilo tri mladića, čini mi se za Badnjak u Sonti, u Vojvodini, tri Hrvata, pa ovdašnja država predala tamošnjoj nadležnoj Srbiji, glede toga nasilja „notu“. Nema kome drugome nego ovdašnjoj veleposlanici Srbije, nu ta ju odbila primiti. Ne ćeš ti njoj „notu“. Ne će ona to primiti u ime Srbije, jerbo premlaćivanje nije bilo na „nacionalnoj osnovi“. Samo su se potukli, „pobili“, srpski rečeno, neki tamo. Meni to i više nego logično, sto i jedan posto barem. Stoga sam ljut k'o zmija, al' ne ona Josipovićeva „guja“, nego i ljući - jer ova moja, ovdašnja država troši novce na glupost. Napisati „notu“, pretpostavljam, onda ju i odnijeti, autom prevesti, mora neki dobro plaćeniji službenik, vjerojatno sa Zrinjevca do srbijanske ambasade tamo gore, pa se vratiti neobavljena posla, a još o k tomu onda medija poslije tralaliče, uključivo i onu javnu koju plaćamo - u datim okolnostima i više je nego bedasto.
 
Nema Hrvata, ni ovdje ni tamo
 
Ovdašnja „vlada“ naime nema pojma kako je tamo, u Vojvodini, „u tim Somboru“ na sjeveru Bačke teoretski nemoguć sukob, batinanje Hrvata na „na nacionalnoj osnovi“. Nemaju iz te Vlade mogućnosti za takvu „notu“. Jer Hrvata tamo, ni teoretski (sad već „deenkaovski“) nema - iako ih je nešto ostalo. Ako ništa, barem pisma stara. Inače, što je bilo, to se iselilo. Potjero ih i Šešelj Vojka iz Srijema, i uokolo, pa mu je sada najdraža pjesama „Ima jedan kućerak u Srijemu“. To je onaj Šešelj za kojega je Srpska akademija nauka svojedobno, ranih devedesetih, jamčila pečatom kako je Srbin. To je ista ona akademija čiji je prvi predsjednik, rodom „ispod Velebita“, ili tu negdje gdje bi se prema najnovijim, bogme i starijim srbijanskim teoretičarima eventualno, možda moglo naći nešto malo „autohtone“ Hrvatske i pokoji Hrvat. Samo tamo. I toga rijetkoga, kao „Indijanca“ među  Hrvatima, poput Josipa Pančića, moralo se u Srbiji pokrstiti, kako bi  bio profesor nepismenim Srbijancima. Toliko o „pokrštavanju".   
 
Kad bih vam rekao tko je i tko su sve Srbi u Hrvatskoj, osim što smo svi, možda biste se smijali, nu nije smješno. Recimo ja nisam, za mene ne znaju, mogu se j…t, ali Marko Perković Thompson je - Srbin. Prošli su mu kroz podrijetlo do „balčaka“. Tvrdi to jedan od  mlađih srbijanskih šovinističkih „istoričara“, neki Aleksandar Raković, inače višegodišnji srbijanski državni dužnosnik. Ne bilo tko, neki čiča  Srbijanac koji se zarakijao dobrom „čačankom“, već pomlađi srbijanski intelektualac. Thompson doduše ima jednu kao Srbin sitnu „falingu“ -  i ustaša je, ali i to bi Srbijanci progutali, kad bi se on izjasnio Srbinom. Imali bi tada i „ustaše“ Srbe. Kako bi pjesma glasila? Možda, mnijem, „Ne dam vas iz Čavoglava“ (gdje niste bili ni prije pa ćemo do Triglava), tako nekako.
 
„Nota“ je dakle bespredmetna - samo trošenje novaca i ine energije, jerbo Hrvata nema, a nisu bili ni prije. Cijela ta obnovljena priča kako „Hrvati ne postoje“ Srbijancima je aktualno važna poradi dokaza kako je ovdje bio „građanski rat“. U kojemu su se eto sukobljavali Srbi među sobom. U Hrvatskoj ranih devedesetih, Srbi „krajišnici“, srbopravoslaci i Hrvati katolici, ustvari - Srbi katolički. „Građanski“ je tako svakako, a još i vjerski - međusrpski. Mene ste našli? Neznalačka hrvatska vlast nije trebala u srbijansku ambasadu slati „notu“, tamo je i ostala još „samo pisma naša“. Što će im „note“. Očistilo. Jedino ono i gdje su Srbijanci naumili očistiti, i u čemu su zasad relativno uspjeli je Vojvodina. Trebala joj je poslati čokoladu, 'oš iz Subotice, 'oš slatkiš iz Zemuna. Kakva nota - ostala je cila pisma naša.
 

Mato Dretvić Filakov

Godine obilježile promjene dužnosnika, prijepori o reformi obrazovanja, izmjene zakona

 
 
Godina na izmaku donijela je promjenu na, za mnoge 'vrućoj stolici' ministra znanosti i obrazovanja, pa je tako, umjesto Pave Barišića, tu dužnost preuzela njegova kolegica sveučilišna profesorica Blaženka Divjak, nastavljeni su prijepori o reformi obrazovanja radi koje se i ove godine javno prosvjedovalo, a po dolasku Blaženke Divjak, pojačao se rad na izmjeni zakonskih okvira, među kojima i zakona o strukovnom obrazovanju.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8c/Meuble_h%C3%A9raldique_Renard_flamboyant.svg/381px-Meuble_h%C3%A9raldique_Renard_flamboyant.svg.png
Dio znanstvene i šire javnosti, poput profesora s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Berta Šalaja, smatra da su znanost i obrazovanje prvorazredno političko pitanje što ono, ako je suditi prema čestim smjenama na čelnoj poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, svakako i jest.
 
Divjak na mjesto Barišića, rektoricu Vican zamijenio Plenković
 
Tako je u lipnju ove godine Blaženka Divjak, koja je četiri godine bila i prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu, preuzela ministarsku dužnost od Pave Barišića. Na mjestu ministra znanosti, obrazovanja i sporta Barišić je bio tek nekoliko mjeseci, a njegov su mandat od početka pa do smjene 'pratili' zahtjevi za ostavkom. Blaženku Divjak, kao nestranačku osobu za ministricu je predložio HNS, nakon što je ta stranka postala novi koalicijski partner HDZ-u. Iako je već u srpnju bilo naznaka da rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican ne će ostati na čelu Posebnoga povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (PSP), s početkom jeseni Vican više nije bila na čelu toga povjerenstva, a zamijenio ju je premijer Andrej Plenković, uz suvoditeljicu Blaženku Divjak koja je tada najavila da će biti raspisan natječaj za Ekspertnu radnu skupinu (ERS) za provedbu Cjelovite kurikularne reforme. Iako to ministrica nije izrijekom potvrdila, to je značilo da Jasminka Buljan Culej više ne vodi ERS.
 
Bez obzira što je više puta najavljivao da će imenovati članove PSP-a (za razliku od ERS-a, članovi PSP-a se ne imenuju na temelju natječaja), premijer je 13. prosinca to i učinio, zahvalio na doprinosu dosadašnjim članovima i imenovao novo povjerenstvo, a među članovima je i Buljan Culej. Premijer je istaknuo kako će osobno voditi to povjerenstvo uz potporu ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak i predsjednice saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesne Bedeković. U novom povjerenstvu samo je jedna članica iz dosadašnjega PSP-a, a to je predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec.
 
S daleko manje pozornosti medija i javnosti došlo je do smjene i na čelnoj poziciji hrvatskoga vodećeg instituta u području prirodnih znanosti - Instituta Ruđera Boškovića (IRB). Tako je dosadašnji ravnatelj Tome Antičić postao državni tajnik u Ministarstvu znanosti, a u studenom je za novoga ravnatelja IRB-a imenovan David Matthew Smith.
 
Nakon brojnih događanja i plenuma koji su tomu prethodili, od početka tekuće 2017./2018. akademske godine i Filozofski fakultet zagrebačkoga Sveučilišta (FFZG) dobio je novo vodstvo na čelu s dekanicom Vesnom Vlahović-Štetić. Time je taj fakultet i prestao plijeniti pozornost javnosti koja je duže vrijeme bila zaokupljena problemima na Filozofskom fakultetu koji su počeli još u prošloj godini kada je se dio studenta, profesora i pojedinaca, okupljenih u plenumu FFZG-a, tražio smjenu tadašnjega dekana Vlatka Previšića. Prosvjedovalo se za obrazovnu reformu, na Hrvatskim studijima... Prvi lipnja ove godine bit će zapamćen po prosvjednim akcijama za obrazovnu reformu održanim u šest hrvatskih gradova - Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Poreču i Karlovcu, a organiziran je točno na godišnjicu prvoga prosvjeda 2016. kada je na ulice izišlo 50.000 ljudi pod geslom "Hrvatska može bolje".
 
Na ovogodišnjem prosvjedu pod nazivom "Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma" u organizaciji GOOD inicijative, koja okuplja 50-ak organizacija iz cijele Hrvatske, zahtijevalo se razrješenje ministra obrazovanja Pave Barišića, razrješenje predsjednice Posebnoga stručnog povjerenstva Dijane Vican te ponavljanje natječaja za voditelja i članove Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu. Inicijativa je optužila Barišića za "pogodovanje različitim klijentelističkim i marginalnim skupinama koje nisu dobile izborni legitimitet, ali i za mijenjanje zakona kako ne bi bio procesuiran i kako bi rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras ostao na tome mjestu nakon 65. godine".
 
Ove se godine prosvjedovalo i na Hrvatskim studijima kojima je 13. prosinca ove godine istekao trogodišnji reakreditacijski postupak koji im je Agencija za znanost i obrazovanje (AZVO) dala da otklone uočene slabosti. Predsjednik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka tvrdi kako te slabosti nisu otklonjene zbog opstrukcije odgovornih osoba. Nakon što su studenti Hrvatskih studija u siječnju ove godine prosvjedovali pred zgradom Rektorata zagrebačkoga Sveučilišta tražeći da Hrvatski studiji dobiju status fakulteta, Senat je istoga dana na sjednici donio odluku da se promijeni status Sveučilišnoga centra Hrvatski studiji u Sveučilišni odjel Hrvatski studiji. Sindikalna predstavnica u Senatu Sveučilišta u Zagrebu i predsjednica Regionalnog vijeća Vesnica Garašić smatra da su" Hrvatski studiji primjer kako se ne smije raditi, a prorektor Ante Čović i rektor Damir Boras stvorili su poražavajuće stanje na Sveučilištu, kojim se promiče kršenje zakona".
 
Zlokobni Erasmus proslavio tri desetljeća rada
 
Medijski gotovo neprimjećeno krajem studenoga ove godine tri desetljeća rada proslavio je jedan od najuspješnijih programa Europske unije (EU) - respektabilni program akademske mobilnosti program Erasmus, a deset godina rada obilježila je Agencija za mobilnost i programe EU-a, koja u Hrvatskoj provodi taj program. Na svečanosti je bio i povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sporta Tibor Navracsics i ustvrdio kako je je Erasmus pomagao i u uklanjanju velikih ideoloških i fizičkih podjela u Europi te kako Europska komisija želim iskoristiti potencijal toga programa kao bi se brisale nove podjele u europskom društvu. Od 2014. program je dobio dodatni poticaj i postao Erasmus+.
 
U prosincu je pak prvo saborsko čitanje 'prošao' Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju. Pomoćnik ministrice Vlado Prskalo kaže kako je uporište za reformu strukovnog obrazovanja Program Vlade za mandat 2016.-2020. koji je projicirao potrebu da se strukovno obrazovanje uskladi s potrebama tržišta rada. Ističe kako je sastavnica zakonskih izmjena i dopuna uvođenje dualnog obrazovanja, odnosno učenje na radnom mjestu, a posebice izdvaja partnerstvo kao jedno od načela. Za provedbu reforme strukovnog obrazovanja Hrvatskoj su na raspolaganju dva europska fonda - Europski socijalni fond (ESF) s oko 50 milijuna eura i Fond za regionalni razvoj s 63 milijuna eura plus nacionalni fond s oko 17 milijuna eura, što zbirno iznosi 130 milijuna eura, odnosno milijardu kuna. Taj će se novac, upozorava ministrica Divjak, morati upotrijebiti kako bi se promijenili  zastarjeli obrazovni programi, proveli novi programi osposobljavanja nastavnika, promijeniti školsku opremu. Jer u protivnom, kaže, ne će više biti europskoga novca za reformu strukovnog obrazovanja. (Hina)

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Nedjelja, 18/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1051 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević