Get Adobe Flash player
Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

Plakati nad Uljanikom je isto kao kada je Neron zapalio Rim, pa optužio...

Jugostatistika demantira srpske laži

Jugostatistika demantira srpske laži

Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu izgubila 597.323 osobe, od čega...

Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

Broj Srba po popisu stanovništva iz 1948. veći za gotovo 700 tisuća...

Etnobiznismen koji mrzi!

Etnobiznismen koji mrzi!

Kada će srpsku manjinu predstavljati oni koji ne mrze...

Diplomatska laž Mate Granića

Diplomatska laž Mate Granića

Sad mi je jasno kako se krivotvori...

  • Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

    Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

    utorak, 14. svibnja 2019. 09:38
  • Jugostatistika demantira srpske laži

    Jugostatistika demantira srpske laži

    utorak, 14. svibnja 2019. 18:07
  • Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

    Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

    utorak, 14. svibnja 2019. 17:54
  • Etnobiznismen koji mrzi!

    Etnobiznismen koji mrzi!

    utorak, 14. svibnja 2019. 17:41
  • Diplomatska laž Mate Granića

    Diplomatska laž Mate Granića

    četvrtak, 16. svibnja 2019. 08:38

Legende Hajduka čestitale 95. rođendan izdajniku, Slobodanka prenijela napis iz Pupovčevih velikosrpskih Novosti!!!

 
 
U Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom »Jedanaestorica legendarnih hajdukovaca čestitali 95. rođendan Budimiru Lončaru« objavljen je članak (https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/clanak/id/597181/jedanaestorica-legendarnih-hajdukovaca-cestitali-95-roendan-budimiru-loncaru) u dva dijela. U prvom dijelu piše ovo:
https://www.portalnovosti.com/img/media/image/ijmie7fiaxeelxy68k9lwfvtyjk.jpg
»Piše PSD
Budimir Lončar, poznato je, veliki je navijač Hajduka. 1. travnja proslavio je svoj 95. rođendan, a portal Novosti, koji izdaje Srpsko narodno vijeće objavio je da je 11 legendarnih igrača Hajduka Lončaru poslalo dirljivu čestitku tim povodom.
Slaven Bilić, Ivan Buljan, Vilson Džoni, Jurica Jerković, Ivan Katalinić, Dražen Mužinić, Luka Peruzović, Ivica Šurjak, Igor Štimac te braća Zoran i Zlatko Vujović navodni su potpisnici tog pisma, a kao inicijatora pisma Novosti navode novinara Zdravka Reića.
'Dragi šjor Leko, neki od nas Vas zovu barba Leko, da izbjegnemo onu službenu notu, obzirom da se godinama poznajemo i pripadamo velikoj obitelji Hajduka. Povod ovom našem pismu je sretna okolnost da Vam možemo čestitati 95. rođendan, uz želju da ga provedete u zdravlju i veselju s Vama najbližima, te da kao i do sada ostanete vitalni i u slijedećim godinama.
 
Mi, igrači najboljih generacija Hajduka, poneseni Vašom odanosti prema našem klubu želimo naglasiti kako danas, a bilo je i u prošlosti, na milijune naših navijača, zaljubljenika u ‘bijele’, objektivno niti jedan među njima, nije bio Vašeg ranga i ugleda, stoji u pismu koje do kraja možete pročitati OVDJE.«, a onda idete na portal Novosti Srbina-etnobiznismena Milorada Pupovca (https://www.portalnovosti.com/legende-hajduka-cestitale-95-rodjendan-budimiru-loncaru-zaduzili-ste-hajduka?alphabet=mixed&fbclid=IwAR1ByjLTNBvbT0nQxCRiEn0trwFh14fVjvQlh-Z3Zo98v-VBdEaVnYDGwN4), gdje piše:
 
»Goran Borković,
Legende Hajduka čestitale 95. rođendan Budimiru Lončaru: ‘Zadužili ste Hajduka’
U dirljivom pismu jedanaest bivših igrača Hajduka, među kojima su Bilić, Jerković, Katalinić, Peruzović, Štimac, Šurjak i braća Vujović, čestitali su rođendan ‘šjor Leki’ kao svojem odanom i najdugovječnijem navijaču, ‘najuglednijem u svjetskim okvirima’
https://portalanalitika.me/storage/2015/05/04/thumbs/5547385f-07c4-4dc6-825b-563a5c338451-hajdukzvezda0405-previewOrg.jpg
POVIJEST - Poljud, 4. svibnja 1980. - utakmica Hajduk - Crvena Zvezda...
 
‘Dragi šjor Leko, neki od nas Vas zovu barba Leko, da izbjegnemo onu službenu notu, obzirom da se godinama poznajemo i pripadamo velikoj obitelji Hajduka. Povod ovom našem pismu je sretna okolnost da Vam možemo čestitati 95. rođendan, uz želju da ga provedete u zdravlju i veselju s Vama najbližima, te da kao i do sada ostanete vitalni i u slijedećim godinama.’ Tim su riječima bivši igrači Hajduka, njih točno jedanaest, čestitali 95. rođendan Budimiru Lončaru, poznatom diplomatu i posljednjem ministru vanjskih poslova Jugoslavije.
Pismo, koje je pročitano na sinoćnjoj proslavi Lončarevog rođendana, potpisali su legende Hajduka: Slaven Bilić, Ivan Buljan, Vilson Džoni, Jurica Jerković, Ivan Katalinić, Dražen Mužinić, Luka Peruzović, Ivica Šurjak, Igor Štimac, Zlatko Vujović i Zoran Vujović.
Legende splitskog kluba ističu da među milijunima navijača Hajduka i zaljubljenika u bijele, ‘objektivno niti jedan među njima, nije bio Vašeg ranga i ugleda’. ‘Zadužili ste Hajduk ne samo kao najstariji i najdugovječniji navijač i istinski prijatelj našeg kluba, nego najugledniji u svjetskim okvirima’, stoji u pismu.
Potpisnici naglašavaju da pamte brojne susrete s Lončerem te da su bili privilegirani i impresionirani činjenicom da je u povijesti kluba jedino njemu bilo omogućeno prisustovanje službenim stručnim sastancima uoči utakmica ili u svlačionicama stadiona.
Nije tajna da je Lončar veliki navijač Hajduka, što je i sam narijetko isticao. ‘Pošto je Tuđman bio aktivan u nogometu, bio je predsjednik FK Partizan, a ja sam bio vatreni navijač Hajduka, uglavnom smo razgovarali o nogometu, iako smo znali dotaknuti i druge teme, osobito iz politike i kulture’, rekao je u jednom od intervjua zadnji ministar vanjskih poslova Jugoslavije i savjetnik predsjednika Stjepana Mesića.
Prije nekoliko godina direktor NK Lokomotiva Dennis Gudasić zamjerio je Hajduku jer je Lončar bio u svečanoj loži kao Hajdukov gost na utakmici na što mu je tadašnji član Nadzornog odbora ‘bijelih’ Ljubo Pavasović Visković odgovorio: ‘Zamjeraju nam Budu Lončara a na klupi imaju Tomislava Ivkovića koji je još u ljeto 1990. branio za Jugoslaviju.’ Novinar Zdravko Reić, koji je bio inicijator sastavljanja čestitke Lončaru, svojedobno je napisao da je upravo Lončar zaslužan za dovođenje više igrača u Hajduk, među kojima je i bosanskohercegovački reprezentativac Senijad Ibričić.
Zanimljivo je da su se među potpisnicima našli i neki, poput Igora Štimca, koji politički stoje na desnim pozicijama puno bližim onima koji su pokrenuli javni linč kada je, na prijedlog Pavla Kalinića, gradonačelnik Milan Bandić želio Lončaru uručiti Medalju Grada Zagreba prije dva mjeseca. Na optužbe da je kriv zbog embarga na uvoz oružja u Hrvatsku početkom rata, Lončar je odgovorio da se radi o ‘žalosnom igrokazu koji sramoti Hrvatsku’ i ‘kampanji koja poprima sve odlike javnog linča’ te odbio primiti nagradu.
Cijelo pismo donosimo u nastavku:
‘Dragi šjor Leko,
neki od nas Vas zovu barba Leko, da izbjegnemo onu službenu notu, obzirom da se godinama poznajemo i pripadamo velikoj obitelji Hajduka. Povod ovom našem pismu je sretna okolnost da Vam možemo čestitati 95. rođendan, uz želju da ga provedete u zdravlju i veselju s Vama najbližima, te da kao i do sada ostanete vitalni i u slijedećim godinama.
Mi, igrači najboljih generacija Hajduka, poneseni Vašom odanosti prema našem klubu želimo naglasiti kako danas, a bilo je i u prošlosti, na milijune naših navijača, zaljubljenika u ‘bijele’, objektivno niti jedan među njima, nije bio Vašeg ranga i ugleda.
Zadužili ste Hajduka ne samo kao najstariji i najdugovječniji navijač i istinski prijatelj našeg kluba, nego najugledniji u svjetskim okvirima. Zaista je jedinstveno to koliko je u Vašoj memoriji složeno doživljaja o Hajduku, upamćenih utakmica, momčadi, trenera, funkcionara, simpatizera našeg kluba, kao i drugih brojnih detalja da Vam moramo izraziti divljenje.
Pamtimo brojne susrete s Vama, zaista, bilo smo privilegirani, ali često i impresionirani, jer Vam je, u povijesti kluba, doslovno jedinome omogućeno i prisustovanje stručnim sastancima uoči utakmica ili u svlačionicama stadiona. Znali ste nam u tim prilikama uputiti svoju riječ, ukazati nam na vrijednost uloge igrača Hajduka. Posebno ste, sjećamo se, koristili riječ dostojanstvo, pledirali ste da na taj način nosimo dragi dres.
Vjerujte nam, često smo se pitali, dozvolite i doslovno čudili s koliko razumijevanja pratite Hajduka, koliko znate suštinu nogometa, pa i prilike na svjetskom planu. Neki od nas su čuli da Vam je davnašnja želja, u mladosti bila biti trener, u stvari to je možda i neostvareni san, pa se otuda može i shvatiti toliko znanja za čovjeka koji je imao sjajnu diplomatsku karijeru. Ipak držimo da je Vaša uloga u diplomaciji vrednija i važnija.
Želimo Vam još jednom sve najbolje, zahvalni, jer ste uvijek uz Hajduka, nadajmo se da ćemo zajedno doživjeti napokon i tu novu titulu prvaka države.’«
Što reći? Možda samo da je Slobodanka doslovno postala Slobodanka, dnevni list, dnevne novine koje surađuju s Pupovčevim velikosrpskim Novostima.
Sramota!
V. H.

Više od 30 godina tradicije

 
 
Samoborska salamijada započela je prije 32 godine, međusobnim natjecanjima prijatelja po kletima, a s vremenom je sazrijela i ideja o službenom natjecanju proizvođača samoborskih salama.
http://samoborskasalamijada.com/wp-content/uploads/2017/03/16107090_1590723930944076_2184983961471826872_o.jpg
Ove se godine održava u subotu, 13. travnja u Sportskoj dvorani Samobor, Andrije Hebranga 26a, s početkom u 20 sati, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović.
Samoborsku salamijadu pokrenula je grupa entuzijasta različitih zanimanja i profesija kojima je zajednička bila posvećenost istom hobiju - izradi domaćih salama. Prva Salamijada održana je 1987. godine u Vili Tonšetić na Stražniku, a izvrsna posjećenost bila je poticaj za daljnji razvoj manifestacije. Tako je već sljedeće godine Salamijada održana u Hotelu Lavica, a za treću je angažiran tadašnji urednik Večernjeg lista Ivo Leitman koji je ukazao na francuska pravila ocjenjivanja salama. Nakon toga samo ocjenjivanje postalo je ozbiljnije. Tako se najboljima dodjeljuju Velike zlatne šajbe, dok će niže rangirani zaslužiti zlatne, srebrne i brončane šajbe. Natjecatelji su podijeljeni u četiri osnovne kategorije: Domaći proizvođači - hobisti, Međunarodna konkurencija, Domaći uzgajivači svinja i Posebna kategorija, u koju ulaze svi neobični i specifični suhomesnati proizvodi iz Hrvatske i obližnjih zemalja.
 
Slijedom visokih standarda u pripremi, samoborska salama zaslužila je status zaštićene robne marke Zagrebačke županije.
Od formiranja Udruge Zlatna Šajba Samoborska se salamijada organizira na profesionalnoj razini i postaje značajna turističko – gastronomska priredba koju posjećuju brojni uzvanici iz zemlje i inozemstva.
Salame za natjecanje predaju se 5. i 6. travnja na Trgu kralja Tomislava od 10 do 17 sati, a informacije o ulaznicama su dostupne u Tajništvu Udruge, na broju telefona 098 908 99 08 ili putem e-maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
 

Anđelka Felja

Odbačena kaznena prijava za nestanak braće Abjanović

 
 
Priopćenje za javnost Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata
Prema objavi beogradskoga Fonda za humanitarno pravo (FHP) od 13. ožujka ove godine, Tužiteljstvo za ratne zločine (TRZ) odbacilo je kaznenu prijavu koju je FHP podnio početkom veljače 2019. godine zbog zločina protiv čovječnosti koji je počinjen u listopadu 1991. godine u Moroviću (Šid), kada su pripadnici Jugoslavenske narodne armije (JNA) iz kuće izveli braću Matu i Ivicu Abjanović, nakon čega im se izgubio svaki trag. Kaznena prijava je odbačena jer se, prema tumačenju TRZ-a, procesuiranjem zločina protiv čovječnosti krši načelo zakonitosti. Ovim obrazloženjem TRZ je nastavio s praksom neprocesuiranja zločina protiv čovječnosti koji su počinjeni na prostoru bivše Jugoslavije, čime su uskratili pravo velikom broju žrtava da konačno dosegnu pravdu.
https://www.nestali.hr/resize.aspx?filename=nestale_osobe/osoba_ID_7613.jpg&width=85https://www.nestali.hr/resize.aspx?filename=nestale_osobe/osoba_ID_7615.jpg&width=85
Ivica i Mato Abjanović
 
U popodnevnim satima 23. listopada 1991. godine nekoliko pripadnika JNA ušlo je u dvorište hrvatske obitelji Abjanović u Moroviću. Iz kuće su izveli braću Ivicu i Matu Abjanovića, s obrazloženjem da će ih nakon ispitivanja u policijskoj stanici vratiti kući. Nakon toga, braći Abjanović se gubi svaki trag, i oni se i danas vode kao nestala lica.
 
Između 1991. i 1995. godine Hrvati u Vojvodini bili su izloženi sistematskom i rasprostranjenom kršenju ljudskih prava koje je rezultiralo ubojstvima, batinanjima i prijetnjama, sa ciljem da se isele u Hrvatsku. S obzirom da su Hrvati na prostoru Vojvodine u dužem vremenskom periodu bili izloženi pritiscima koji su vršeni na organiziran način, uz znanje vlasti Srbije, FHP smatra da je nestanak braće Abjanović zločin protiv čovječnosti, pokrenut u okviru sistematskog napada na Hrvate iz Vojvodine. Međutim, stajalište TRZ-a je da se zločin protiv čovječnosti ne može procesuirati pred sudom u Srbiji, jer bi se time narušilo načelo zakonitosti koje govori o tome da nitko ne može biti osuđen za kazneno djelo koje, u vrijeme kada je izvršeno, nije bilo predviđeno zakonom i za koje nije bila predviđena kazna.
 
FHP navodi da je ovakvom stajalištu TRZ-a moguće uputiti nekoliko prigovora. „Naime, u odredbama Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravimai Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda se navodi da načelo zakonitosti ne može biti povrijeđeno ukoliko je predmetno krivično delo bilo predviđeno unutarnjim ili međunarodnim pravom. Zločin protiv čovečnosti je prvi put predviđen kao kazneno djelo u Povelji Međunarodnog vojnog suda iz 1946. godine.
Opća skupština UN 1968. godine usvojila je Konvenciju o nezastarijevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, koju je tadašnja Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) ratificirala 1970. godine. U članu 1 Konvencije navedeno jeda zločin protiv čovječnosti (kako je definiran u Povelji Međunarodnog vojnog suda) ne zastarijeva, bez obzira na datum kada je počinjen, „čak i kada takva djela ne predstavljaju povrjedu domaćeg zakona zemlje u kojoj su izvršena“. Dakle, Srbija kao zemlja nasljednica SFRJ ima obvezu procesuirati zločin protiv čovječnosti (koji je kao kazneno djelo predviđeno međunarodnim pravom) koji je počinjen 1991. godine, iako u tom trenutku u Kaznenom zakonu nije bio predviđen kao posebno kazneno djelo. Iz tog razloga FHP smatra da TRZ nema ni jednu zakonsku prepreku da procesuira zločine protiv čovječnosti koji su počinjeni na prostoru bivše Jugoslavije. Iako je u posljednje vrijeme TRZ odbacio nekoliko kaznenih prijava FHP-a za zločine protiv čovječnosti – na primjer za ubojstvo obitelji Matijevićiz Kukujevaca 1992. godine i predaju izbjeglicaiz Srebrenice koji su nakon pada Srebrenice prebjegli na teritorij Srbije, praksa TRZ-a nije uvijek išla u tom smjeru. Naime, 2008. godine TRZ je zahtijevao provođenje istrage protiv Petera Egnera za genocid koji je počinio tijekom Drugoga svjetskog rata, iako u to vrijeme genocid kao kazneno djelo nije bio predviđen unutarnjim pravom Srbije. Tadašnji Okružni sud je potvrdio odluku istražnog suca i dozvolio istragu u ovom predmetu, smatrajući da načelo zakonitosti nije narušeno ako se imaju u vidu odredbe Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koje predviđaju da načelo zakonitosti ne može biti povrijeđeno ukoliko je predmetno delo bilo predviđeno međunarodnim pravom i predstavlja kazneno djelo prema općim pravnim načelima koja priznaju civilizirani narodi.
Ako se uzme u obzir da je ranija praksa TRZ-a išla u smjeru da se procesuiraju kaznena djela koja su u vrijeme izvršenja bila predviđena međunarodnim pravom, nejasno je iz kog razloga je TRZ promijenio praksu u slučajevima kada treba procesuirati brojne zločine protiv čovječnosti koji su počinjeni na prostoru bivše Jugoslavije.“
Iz navednih razloga FHP zahtijeva od TRZ-a da počne s istraživanjem i procesuiranjem počinjenih zločina protiv čovječnosti i time omogući brojnim obiteljima žrtava ovih zločina da poslije više od dva desetljeća dobiju zadovoljenje pravde za stradanja svojih najmilijih.
(Izvor: Fond za humanitarno pravo)
 
Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu podržava napore Fonda za humantirano pravo iz Beograda u rasvjetljavanju istine o događanjima tijekom 1990-ih kada je riječ o Hrvatima u Srbiji, s naglaskom na one u Vojvodine (Srijem i jugozapadna Bačka), koji su u navedenom razdoblju bili najizloženiji protjerivanju i raznim zlodjelima za koje do danas gotovo nitko nije odgovarao.
 
Nevjerojatno je da Republika Srbija zatvara oči pred istinom, da srbijanske institucije još uvijek nisu spremne suočiti se s prošlošću i da izbjegavaju izvršenje pravde u tom pogledu. Tim više jer postoje činjenice, svjedoci i dokazi, konkretno i kada je o slučaju nestanka braće Abjanović iz Morovića riječ, o tome da su regularna vojska i policija izravno sudjelovale u tome, a država Srbija nije poduzela ništa da to spriječi. S pravom se nameće i pitanje kakve garancije za siguran život i poštivanje njihovih ljudskih a i manjinskih prava imaju Hrvati koji danas žive kao manjinska zajednica u Republici Srbiji, ako Srbija ne želi preuzeti odgovornost za ono što je počinjeno uz njihovo znanje i gura pod tepih zločine za koje zna da su počinjeni, pozivajući se pritom na razloge koje ne podržava niti jedan zakon o zaštiti ljudskih prava, na što je upozorio i FHP. Štoviše FHP smatra kako je nestanak braće Abjanović zločin protiv čovječnosti, počinjen u okviru sustavnog napada na Hrvate iz Vojvodine, i drži neodrživim obrazloženje Tužiteljstva kako se zločin protiv čovječnosti ne može procesuirati pred sudom u Srbiji, jer bi se time "narušilo načelo zakonitosti, koje govori o tome da nitko ne može biti osuđen za kazneno djelo koje, u vrijeme kada je počinjeno, nije bilo predviđeno zakonom".Je li uopće moguće da se ozbiljno razmatra mogućnost ulaska jedne takve države u Europsku uniju, države koja ne poštuje temelje demokracije i zaštite ljudskih prava. Molimo predstavnike vlasti i u Republici Hrvatskoj da se očituju o ovoj odbijenici kaznene prijave u slučaju braće Abjanović, o stajalištu Republike Srbije da ne rješava počinjene zločine nad Hrvatima u granicama svoje države tijekom 1990-ih iako nisu u to vrijeme predstavljali nikakvu prijetnju za sigurnost i stradali su upravo zbog svoje nacionalne pripadnosti, te da pomogne da se privedu pravdi svi počinitelji zlodjela kako bi obitelji koji su ostali bez svojih najmilijih našli mir i barem neku zadovljštinu, a sve sa ciljem poboljšanja odnosa i suživota dviju susjednih država.
 

Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema Bačke i Banata

Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb

OIB: 99139573142, MB: 03798887

Žiro-račun (IBAN): HR9323600001101373071

Tel.  gsm: 099/2222-302

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ur. br. 2 - 2019/5, Zagreb, 28. 03. 2019.

Anketa

Tko Vam je draži od političarki?

Ponedjeljak, 20/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 740 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević