Get Adobe Flash player
Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Hrvatsko pravosuđe s USKOK-om i tajnim službama najodgovornije je za...

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

Na djelu je negacionizam, revizionizam, krivotvorenje povijesti,...

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

Udomljavanje nevine dječice kod 'tople braće' i 'toplih...

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Ostatak od HNS-a pretvara se u travestiju, operetu i...

Nigdje nema roditelja i obitelji

Nigdje nema roditelja i obitelji

Građanski odgoj i obrazovanje     Čitajući Prijedlog...

  • Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:06
  • 'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:03
  • (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:43
  • Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:38
  • Nigdje nema roditelja i obitelji

    Nigdje nema roditelja i obitelji

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 21:07

U Sisku se 10. i 11. studenoga održava 15. Susret hrvatskih malih vokalnih sastava

 
 
U sisačkoji dvorani Miroslav Miletić Glazbene škole Frana Lhotke bit će održan 15. Susret hrvatskih malih vokalnih sastava. Riječ je o jednoj od 10 nacionalnih manifestacija koje na godišnjoj razini organizira Hrvatski sabor kulture, krovna organizacija kulturno-umjetničkog amaterizma u Republici Hrvatskoj koja ove godine svečano obilježava 70. obljetnicu uspješnog djelovanja na unaprjeđivanju kulturno-umjetničkog amaterizma i hrvatske kulture.
http://www.hrsk.hr/admin/uploads/slikev/14shmvs_s-19.jpg
Ovo 15. izdanje Susreta posvećenog bogatstvu vokalnog stvaralaštva RH bit će održano u suradnji saZajednicom kulturno umjetničkih udruga Sisačko-moslavačke županije i Vokalnim ansamblom LIPE iz Siska pod pokroviteljstvom Županije sisačko-moslavačke i uz materijalnu potporu Ministarstva kulture RH i Grada Siska.

U dvodnevnom programu Susreta koji će biti besplatan za publiku predstavit će se čak25 vokalnih sastava iz 11 hrvatskih županija i gostujuća Pjevačka skupina Češke besede Sisak. Više od 350 pjevača sudionika svoj su nastup na Susretu morali izboriti pobjedom na županijskim smotrama tijekom godine. Atraktivnosti programa, osim kvalitete izvedbi, doprinijet će i raznolikost kategorija vokalnih sastava koji će osigurati sisačkoj publici raznolik i bogat repertoar od izvornog folklora do pjesama slobodnih stilova i žanrova. Na Susretu će tijekom dva dana nastupiti sljedeći sudionici:


Subota, 10. studenoga 2018. godine, 17.30 h


KATEGORIJA IZVORNE PUČKE GLAZBE 
1. Pjevačka skupina „Ivančice“ KUD-a „Kupljenovo“, Kupljenovo
2. Ženski pjevački sastav KUD-a „Pleso“, Velika Gorica
3. Muška pjevačka skupina „Starotopoljani“, Staro Topolje
4. Ženski vokalni sastav „Rudarice“ KUD-a „Rudar“, Glogovac
5. Mješovita pjevačka skupina KUD-a „Bektež“, Bektež
6. Muška vokalna skupina KUD-a „Katruže“, Ivanovec
7. Ženska pjevačka skupina KUD-a „Sv. Antun“, Zadobarje
8. Pjevačka skupina KUD-a „Požeška dolina“, Požega
9. Pjevačka skupina „Hrvatska žena“, Garešnica
10. Ženska pjevačka skupina KUD-a „Vrbje“, Vrbje

KATEGORIJA FOLKLORNIH MALIH VOKALNIH SASTAVA I KOMORNIH ZBOROVA
11. Mali vokalni sastav „Mihe“, Rovišće
12. Ženski vokalni sastav „Kraluž“, Budaševo
13. Ženska vokalna skupina KUD-a „Veseli Međimurci“, Čakovec
14. Folklorna družina „Vuga“, Karlovac
15. Mješovita vokalna skupina GKC-a „Medjuwodje“, Garešnica
16. Ženska vokalna skupina „Koledarice“ KUD-a „Preporod“, Dugo Selo
17. Ženska vokalna skupina „Pajdašice“ KUD-a „Anka Ošpuh“, Ludbreg
18. Ženski vokalni sastav „Đurđevčice“ KUD-a „Petar Preradović“, Đurđevac


Nedjelja, 11. studenoga 2018, 19 h


KATEGORIJA KLASIČNE GLAZBE
1. Vokalni ansambl „Sakcinski“, Ivanec
2. Cantus ante omnia, Zagreb

KATEGORIJA SLOBODNIH STILOVA I ŽANROVA
3. Ženski vokalni sastav KUD-a „Podravka“, Koprivnica
4. Muška vokalna skupina PZ-a „Sveti Juraj na Bregu“, Pleškovec
5. Gospodnetić singers - Glazbeni klub Lisinski, Zagreb
6. Muška klapa „Kolapjani“, Sisak
7. Ženski vokalni sastav „Kušlec“, Konjščina
8. GOSTI – Pjevačka skupina Češke besede Sisak

Izvedbe sudionika pratit će Stručno povjerenstvo u sastavu: Irena Miholić, Krunoslav Šokac i Luka Vukšić koji će odlučiti o najuspješnijim izvedbama u svakoj od 4 kategorije koncertnog programa. Program će završiti podjelom priznanja i nagrada te okruglim stolom stručnog povjerenstva i predstavnika malih vokalnih sastava. Susret će medijski popratiti Hrvatski radio, Radio Sisak, Radio Quirinus, Radiotelevizija Banovina, Novi Sisački tjednik, Portal53 i PS PORTAL. Ulaz na Susret je besplatan. (v.h.

Korice, uvez i dizajn Dalićeve knjige neodoljivo me podsjećaju na neka izdanja iz bivše države

 
 
Eminentni ekonomski i financijski eksperti, visoki državni dužnosnici s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem, vrsni novinari, mogulski dnevni list, relevantni mediji i bivša ministrica, potpredsjednica Vlade dr Martina Dalić, autorica knjige Agrokor - Slom ortačkog kapitalizma, na jednom mjestu, uz nevidljive Jerihonove trube, u svečanom tonu, određenoj euforiji s jedne strane, suspregnutosti s druge strane, sumnje s treće strane, podrške namirenih vjerovnika, “divljenja” skupo plaćenih suradnika, pljuvavanja i prijetnji iz Londona u prosječnog  građanina Lijepe naše izaziva podrugljiv podsmijeh i stvara nelagodu, sličnu onome kad vam se netko ulizuje i ruga, misleći kako vi to ne kužite, s platforme moći, pod egidom iluzije i inscenacije davno osmišljene strategije iliti nečasnih radnji kako istovremeno uništiti i spasiti Agrokor.
https://i.ytimg.com/vi/PjctCS1kZp4/maxresdefault.jpg
Agrokor, nekad danas i sutra, je velika, nezaobilazna tema i dilema. To je direktna i indiretna naša prošlost, sadašnjost i budućnost. Zašto je to tako? Istina je u tome, kako je Agrokor nastao, što je danas i što će biti sutra? Tko je taj gigant stvarao, tko ga je podržavao, tko ga je uništavao, tko ga je rušio i tko ga je rasprodao? Kome je to uopće danas važno? Blagajnici Konzuma je sasvim svejedno plaća li je Rus ili Amerikanac. Ona se nada boljim uvjetima rada i većoj plaći, jer to obećava aktualna vlada, sa svojim satelitima, koji će izletjeti na prvom većem zavoju, unatoč tome što su se prilijepili za sam stožer, koji je klimav i nesiguran.
 
U apartnoj dvorani, uz elitnu publiku, vrhunske eksperte, stručno vođeno panel predstavljanje knjige, diskusiju o knjizi, uvodni državnički govor autorice, kojoj se svi obraćaju imenom, nije se nekako stekao dojam preko TV prijenosa o nekoj prijateljskoj toploj i srdačnoj atmosferi. Sve je bilo nekako hladno, proračunato, namješteno i isforsirano, sivo u više nijansi sive, čak i osmijesi, glavnih aktera. Možda je to moje subjektivno viđenje, nepovjerenje u sve što mi djeluje naštimano i usklađeno s aktualnim zbivanjima u vezi ovog slučaja, odluka o izručenju bivšeg Gazde Agrokora u Hrvatsku,  potvrda suda o nagodbi vjerovnika Agrokora i promocija knjige o Agrokoru. Zbrojeno sve skupa djeluje kao pobjeda Vlade, odnosno nositelja cijelog projekta spašavanja i restrukturiranja najvećeg gospodarskog giganta na ovim prostorima kroz Lex Agrokor, koji je osmislila gospođa Dalić sa svojim suradnicima, koji su zakon proveli u djelo i realizirali postavljeni cilj – sačuvati radna  mjesta, izrezati kancerogena tkivo i rekonstruirati ono što je ostalo, tako da funkcionira u smislu ostvarenja što veće dobiti. Pritom su sredstva za postizanje tog cilja manje važna, odnosno irelevantna, pogotovo kad građane Hrvatske to ne košta niti jedne lipe. Neki eksperti za ovaj problem ne misle tako. No, o tom potom. Vrijeme će sve pokazati.
 
Isto tako je manje važno u čijim je rukama “novi” Agrokor, glavno da nije propao. Je li to baš istina? Nekadašnji vlasnik Agrokora, Ivica Todorić, ne misli tako. On ima svoju istinu, za koju tvrdi kako će je dokazati. Pri tome, nam priča neke nevjerojatne priče, odnosno bajke, poput one kako nikada nije imao novaca, kako je uvijek samo radio, kako nije uživao, kako je samo davao, što drugima, što državi, što ne znam kome, kako ga politika nije zanimala i ne zanima ga. Naime, poznato je kako je mnogim političarima polazna, nekima krajnja, a nekima polazna i krajnja točka bila Agrokor. Između te dvije točke pojedinci su se uspinjali po društvenoj i političkoj ljestvici i pritom materijalno bogatili. Todorića to vjerojatno nije zanimalo. On je  širio svoje carstvo po Lijepoj našoj, izvan nje, po susjedstvu, Europi i svijetu.
 
Dogodilo se što se dogodilo. Nije to nastalo iznenada i najednom, u kratkom vremenu. Običan kupac u Konzumu je to primjećivao dulje vrijeme. Od krcatog “dućana” gdje si se jedva provlačio s kolicima, velikim redovima na blagajnama, bilo je sve više mjesta, praznina, kako u prostoru, tako na policama, sve kraćih redova, odnosno sve manje blagajni je radilo, mogao si odmah doći na red. Nije to više bio onaj Konzum u koji si išao s uvjerenjem kako ćeš na jednom mjestu kupiti sve što ti treba, uz relativno povoljne cijene i dobre artikle. Kupci su malo po malo počeli zaobilaziti svoj “dućan” i odlaziti u stranjske dućane, gdje je bilo bolje i jeftinije, ništa lošije od artikala na Konzumovim policama gdje je roba bila sve “nekupljiva” i neprihvatljiva, čak da ti je daju badava.
 
Stanje se popravilo, ali to još uvijek nije niti približno što je nekad bilo. Da ne duljim, više ne kupujem u Konzumu, niti super-Konzumu, bez obzira na akcije i sniženja. Netko je za to kriv. Martina Dalić sigurno nie, nije niti Plenković. Je li kriv Todorić, ne znam. To zna samo on, kao što zna tko ga je uzdigao i tko, odnosno što ga je srušilo. Svemu jednom dođe kraj. Nekima je taj kraj prilika za novi početak, u bilo kojem smislu.
 
“Nije u šoldima sve”, pjevaju naši nogometaši, a onda se prodaju tamo gdje dobiju najviše love. Nisam čula kako to pjevaju političari, ali se “prodaju” tamo gdje se više dobije, ne nužno u novcu. Gospodin zagrebački gradonačelnik se ne prodaje. On skuplja i čeka. To je umijeće  ostanka, opstanka, infiltracije, implementacije i petrifikacije u sve pore  djelovanja, rada i života, uporno, sukcesivno, prikriveno, prodorno, znalački i politički. Stječe se dojam da se Agrokor, našeg gradonačelnika uopće nije dotikavao. To je umijeće vladanja, ponašanja i snalaženja u riskantnim situacijama.
 
Neki su se malo zaletjeli u slučaju Agrokor, te se sada izvlače na razne, ne baš primjerene i uvjerljive načine. Nije dovoljno znanje znati, treba ga znati, primijeniti, odnosno djelotvorno koristiti. Ti i takvi će za nekoliko godina svoj politički neuspjeh opravdavati krivnjom Agrokora i događanjima oko njega, što nije bilo po njima transparentno, zakonski i opravdano. Oni koji će to čitati ili slušati pitati će se: Što to bješe Agrokor? Ne valja tu ići niti knjigom na knjigu, što je za očekivati. Uvijek osim službenih redaktora i recenzenata postoje oni neslužbeni, nezaobilazni. Dobro to znaju Putin i Trump, kao i njihovi učenici, savjetnici i namjesnici. Nijedna knjiga nigdje ne iziđe u tisak i u javnost, onakva kavom ju je autor napisao. Knjiga je onakva kakva odgovara vladajućima u datom vremenu i prostoru, neovisno o tome kojeg je profila, sadržaja, namjere i namjene.
 
Kupila sam danas Jutarnji list, koji inače, ne kupujem, baš zbog knjige koju poklanjaju. Njezine korice, uvez i dizajn me neodoljivo podsjećaju na neka izdanja iz bivše države, kako oblikom, tako bojom i izgledom. Bile su to neke knjige o Titu, Kardelju, samoupravljanju, NNNI…
 

Ankica Benček

Jedinstvena osoba u hrvatskoj crkvenoj i kulturnoj povijesti

 
 
U četvrtak 25. listopada 2018. u Zagrebu je u 89. godini života umro prof. dr. sc. Ivan Golub, svećenik, sveučilišni profesor emeritus, teolog, povjesničar kulture i pjesnik, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
https://podravske-sirine.com.hr/wp-content/uploads/2015/07/Ivica0002.jpg
Rodio se 21. lipnja 1930. u Kalinovcu u Podravini kao petnaesto i najmlađe dijete svojih roditelja. Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu od 1937. do 1942. Od 1942. do 1950. kao pitomac Nadbiskupskog dječačkog sjemeništa u Zagrebu polazi Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju gdje je 1950. maturirao. Od 1950. do 1952. studirao je filozofiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studij je nastavio 1954. nakon što je odslužio dvogodišnji vojni rok te 1958. postiže licencijat odnosno magisterij znanosti iz teologije. Za svećenika ga je 1957. zaredio  zagrebački nadbiskup koadjutor Franjo Šeper. Djelovao je kao privremeni upravitelj župe Posavski Bregi i Dubrovčak Lijevi, a od 1958. do 1960. kao kapelan u Krapini te do 1961. kao pomoćnik u župi svetog Jeronima u Zagrebu. Od 1961. do 1964. kao pitomac Hrvatskog papinskog zavoda svetog Jeronima u Rimu studirao je na Papinskom sveučilištu Gregorijani, gdje je 1963. doktorirao disertacijom o ekleziologiji Jurja Križanića De mente ecclesiologica Georgii Križanić, i na Papinskom biblijskom institutu gdje 1964. postiže akademski stupanj licencijata odnosno magistra biblijskih znanosti.
 
Od 1964. predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, habilitiravši se radnjom Čovjek slika Božja. Od 1969. bio je docent, od 1976. izvanredni profesor te od 1979. kao redovni profesor. Bio je pročelnik Katedre za dogmatsku teologiju od 1969. do umirovljenja 2000. Bio je i pročelnik Katedre fundamentalne teologije i Katedre za ekumensku teologiju, predstojnik Instituta za ekumensku teologiju i dijalog  Juraj Križanić od njegova osnutka 1986. do 2000. i prvi pročelnik Odjela za kršćanski istok istog Instituta. Od 1984/85. bio je pozvani profesor Papinskog orijentalnog instituta u Rimu, gdje je predavao kolegije iz područja povijesti istočne teologije i ekumenizma, posebno o Jurju Križaniću. Od 1969. do 1972. bio je rektor Nadbiskupskog bogoslovskog sjemeništa u Zagrebu.
 
Od 1992. do 1997. bio je član Međunarodne teološke komisije u Vatikanu, jedan od 30 teologa sa svih strana svijeta koje je imenovao papa Ivan Pavao II. Predsjednik Komisije bio je kardinal Joseph Ratzinger, kasniji papa Benedikt XVI. koji mu je 2010. dao titulu monsinjora.
 
Prof. dr. sc. Ivan Golub za dopisnog člana HAZU-a, u Razredu za književnost, izabran je 1992. Bio je i dopisni član Austrijske akademije znanosti, član stranac Talijanske književne akademije Arkadije i akademik Papinske akademije Tiberine u Rimu. U HAZU-u je bio član uredništva višejezičnog izdanja Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost i urednik III. sveska Barok i prosvjetiteljstvo. XVII. i XVIII. stoljeće.  Bio je i član uredništva za izdavanje djela Jurja Križanića  i djela o Križaniću te član uredništva za izdavanje Časoslova Farnese s minijaturama Julija Klovića. Držao je predavanja na sveučilištima u Europi (Rim, Genova, Udine, Milano, Beč...)  i u Sjedinjenim Američkim Državama (Columbia University u New Yorku, University u New Havenu, Harvard University u Cambridge Massachussets, Mary Washington College u Fredericksburgu.) Kao prvi katolički teolog i svećenik nakon Oktobarske revolucije 1981. je održao predavanje Ususret 300. godišnjici smrti Jurja Križanića u Sovjetskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Lenjingradu.
Osim teologijom i kulturnom poviješću, Ivan Golub bavio se i pjesništvom, pišući na dijalektu svog rodnog Kalinovca, kao i na standardnom hrvatskom jeziku te na latinskom i na esperantu. Bio je autor oko 80 knjiga te brojnih znanstvenih rasprava i ogleda.
 
Za svoj pjesnički i znanstveni rad dobio je Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića i Red Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića, a 1995. i Nagradu Vladimir Nazor. U svibnju 2018. dobio je i Nagradu Grada Zagreba. „U stoljeće i pol djelovanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Ivan Golub bio je jedan od njenih najistaknutijih članova iz svećeničkih redova, uz predsjednike Akademije Franju Račkog i Josipa Torbara, zagrebačke nadbiskupe Antuna Bauera i kardinala Franju Kuharića, kardinala Eugenea Tisseranda, arheologa Franu Bulića, pjesnika fra Grgu Martića i teologa Bonaventuru Dudu.
 
Ivan Golub bio je jedan od najuglednijih članova HAZU-a, jedinstvena osoba u hrvatskoj crkvenoj i kulturnoj povijesti, pravi erudit, polihistor i poliglot, intelektualac međunarodnog ugleda. Uspio je uz svoju vrhunsku naobrazbu i intelektualnu znatiženju zadržati ljudsku toplinu, vedrinu i jednostavnost, što se na jednak način ogleda i u njegovim znanstvenim radovima i u njegovim pjesmama. Može se reći da je bio najveći teolog među pjesnicima i najveći pjesnik među teolozima. Na jednostavan način, kroz pjesničke slike, uspio nam je približiti najzamršenije vjerske misterije, a tragove Božjeg djelovanja nalazio je i u najsitnijim detaljima. Bio je građanin svijeta koji nikad nije zaboravio rodni zavičaj. Jednako je volio rodni Kalinovac kao i Zagreb i Rim. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti posebno će pamtiti njegov doprinos popularizaciji Jurja Križanića, kao i doprinos koji je dao ediciji Hrvatska i Europa u kojoj je bio urednik trećeg sveska, posvećenog razdoblju baroka i prosvjetiteljstva“, izjavio je povodom smrti prof. dr. sc. Ivana Goluba predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Četvrtak, 13/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1401 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević