Get Adobe Flash player
Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

Uskoro "lijevo-liberalna" kandidatkinja kod Velimira...

Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

Dok mi moramo stalno dokazivati da nismo fašisti, zlatousti Vučić...

Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

Srpska politika petokrakom je otkrila svoje maskirano lice...

Svjedok istine i glas savjesti

Svjedok istine i glas savjesti

Dr. Esther Gitman Hrvati prihvatili čista i otvorena...

Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

Mediji stvaraju uljepšanu sliku druga...

  • Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

    Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

    četvrtak, 14. veljače 2019. 14:45
  • Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

    Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:12
  • Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

    Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

    četvrtak, 14. veljače 2019. 19:33
  • Svjedok istine i glas savjesti

    Svjedok istine i glas savjesti

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:07
  • Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

    Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:01

Nacionalni kurikul(um) za gimnazije nije uvažio mišljenje struke

 
 
Otvoreno pismo ministrici znanosti i obrazovanja gospođi Blaženki Divjak
Cijenjena gospođo ministrice,
obraćam Vam se kao srednjoškolski profesor njemačkoga i francuskoga jezika s tri desetljeća iskustva u nastavi iznimno zabrinut za sudbinu koju je stranim jezicima namijenila aktualna reforma kojoj ste na čelu. Riječ je o drastičnome smanjenju učenja stranih jezika u općim gimnazijama predviđenom Nacionalnim kurikulumom za gimnazije (prosinac 2017.). Taj dokument nažalost nije uvažio mišljenje struke koja je u javnoj raspravi argumentirano upozorila na štetne posljedice toga plana. Naime, predviđa se u 3. i 4. razredu opće gimnazije satnicu drugoga stranog jezika smanjiti za nevjerojatnih 50 posto! Time bi se učenje stranih jezika, koji su za Hrvatsku od vitalne važnosti, svelo na simboličan i gotovo beznačajan jedan sat tjedno! Nemojte, cijenjena ministrice, povjerovati tvrdnjama da će gimnazijalci strani jezik moći učiti u takozvanim izbornim modulima.
https://www.wstranslations.co.uk/ResizeImage.aspx?img=%2FWebsites%2Fwstranslations%2FPhotoGallery%2F5804611%2FiStock_47961916_LARGE.jpg&w=1024&08024
Jedini modul u kojemu će to biti moguće jest onaj u kojemu će učenici morati prihvatiti i to da sve četiri godine uče i latinski jezik. Ma koliko učenje latinskoga smatram korisnim i potrebnim, iskustvo govori da će se teško naći dovoljan broj učenika zainteresiranih za takav „paket aranžman“, pogotovo jer škole taj modul neće ni morati ponuditi. Bude li prihvaćen sadašnji prijedlog kurikula, obrazovanju hrvatske djece bit će nanesena golema šteta. Pritom je na djelu gotovo neukusna hipokrizija: istodobno dok se planira drastično smanjenje učenja stranih jezika, u kurikulu zaNjemački jezik naglašeno se hvali njegova izuzetna važnost! („Pritom je za Republiku Hrvatsku zbog gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti sa zemljama njemačkoga govornog područja od posebne važnosti služenje njemačkim jezikom.“)
 
Ovakvim sakaćenjem učenja stranih jezika Hrvatska bi među europskim državama postala jezično zaostala država vrijedna žaljenja. Čak ni velike zemlje poput Francuske i Njemačke, čiji učenici takoreći rođenjem vladaju jednim svjetskim jezikom, nisu došle na ovako pogubnu ideju da u gimnazijama reduciraju strane jezike. Naprotiv, ondje se oba strana jezika kontinuirano poučavaju do mature i to sa satnicom većom negoli u Hrvatskoj! Ako oni to čine, koliko li je to tek potrebno nama?
 
Hrvatska je zemlja u kojoj je dobro vladanje barem dvama stranim jezicima sine qua non napretka, kako nacionalnoga tako i individualnoga. Znanje stranih jezika jamči veću mobilnost i konkurentnost na tržištu rada. To se teško postiže već i sa sadašnjom u Europi najnižom satnicom, a kamoli ako se ona prepolovi. Stoga Vas radi boljitka hrvatske djece molim i pozivam da ne prihvatite tu ideju i ne potpišete takav kurikul jer će on hrvatskim građanima dugoročno onemogućiti da budu kompetitivni i konkurentni na europskome tržištu znanja i rada. Nisam protivnik reforme obrazovanja, ali sam protivnik ovakve „Škole za život“ (?) koja će hrvatske mlade ljude via facti dovesti u inferioran položaj u odnosu na njihove europske vršnjake. Takvu štetu ova im reforma nipošto ne smije učiniti!
S poštovanjem!
 

Dalibor Joler, prof., Zagreb

Hrvatska matiaca iseljenika predstavlja priređivača projektnih izdanjā iz dalekoga Brazila

 
 
Hrvatska matica iseljenika ima čast pozvati Vas na svečano predstavljanje troknjižja o hrvatskoj zajednici u Brazilu autora i priređivača projektnih izdanjā dr. sc. Milana Puha iz São Paula, Brazil. Predstavljanje će se održati u četvrtak, 17. siječnja 2019. u 13 sati u dvorani Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.
http://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2018/10/rio-de-e1539268087446.png
Uz pozdravnu riječ ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića te autora i priređivača projektnih izdanjā dr. sc. Milan Puh iz São Paula, o troknjižju hrvatske zajednice u Brazilu će govoriti povjesničari Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Gordan Ravančić i dr. sc. Darjan Godić.
 
Dr. sc. Milan Puh, Puljanin s višegodišnjom brazilskom adresom, voditelj je istraživačkog projekta „Povijest Hrvata i hrvatskog useljeništva u Brazil” u São Paulu od 2015. godine i priređivač knjigā „Hrvatska u Brazilu – iseljeničke priče i priče o useljenju”, „Hrvatska u Brazilu do 1918.: prva faza useljavanja” i „Hrvatska u Brazilu između 1918. i 1945.: druga faza useljavanja”. Projekt se realizira uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na promociji ovog jedinstvenog troknjižja znanstvenici će predstaviti odabrane društvene i kulturne značajke hrvatske iseljeničke zajednice u Brazilu kroz prošlost i sadašnjost, te istodobno ukazati na demografske pokazatelje kao i stvaralačke prinose Hrvata razvitku te najveće i najmnogoljudnije države u Južnoj Americi.
 
Dr. sc. Milan Puh je profesor hrvatskog jezika i povijesti u Croatiji Sacri Paulistani i u Društvu prijatelja Dalmacije u jedanaestmilijunskoj metropoli São Paulu, gdje živi većina brazilskih Hrvata. Znanstveni je suradnik Centra za Slavenske studije Sveučilišta savezne brazilske države Paraná na znanstvenom projektu „Kartografija slavenskih studija u Brazilu: znanstveno-istraživački rad i njegova internacionalizacija”. Podsjetimo, hrvatska zajednica u Brazilu inače ima između šezdeset i osamdeset tisuća ljudi.
Moderatorica promocije je Vesna Kukavica, voditeljica Odjela za nakladništvo HMI-ja.
 

Ivana Rora

Poziv na akciju solidarnosti prikupljanja  novčanih priloga za otkup  rodne kuće pjesnika Antuna Gustava Matoša u Tovarniku

 
 
Poštovani,
kao stalni čitatelj Vašeg Portala molim Vas ako je to moguće da na Vašem cijenjenom Portalu objavite Poziv na akciju solidarnosti s društvom Antun Gustav Matoš iz Tovarnika, radi prikupljanja novčanih priloga solidarnosti koji su potrebni za otkup  rodne kuće znamenitog hrvatskog pjesnika i domoljuba Antuna Gustava Matoša u gradu Tovarniku u hrvatskome Srijemu. Naime, na zahtjev Središnjice Matice hrvatske iz Zagreba a radi naplate duga od Društva Antun Gustav Matoš koji je nastao kao trošak građevinske obnove te kuće u iznosu od 197.102,38 kuna, sud je naredio javnu dražbu 16. siječnja 2019. godine na kojoj treba biti prodana rodna kuća znamenitog hrvatskog pjesnika Nocturna, Utjehe kose, Bila jednom jedna mala Marija, itd. – A.G.M.!
http://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/11/Picture_606.jpg
Potrebno je solidarno prikupiti najmanje 200 tisuća kuna (oko 26 tisuća eura), da bi tu kuću na javnoj dražbi moglo otkupiti Društvo Antun Gustav Matoš iz Tovarnika i tako to kulturno dobro spasiti od opustošenja i propasti! Ovo je internetska poveznica na kojoj su broj IBAN-a i naziv banke za uplatu novčanih priloga solidarnosti: https:/kamenjar.com/peticija-antun-gustav-matos-nije-na-prodaju/ Mislim da Vi ne trebate objaviti tekst „Peticije“, nego samo Poziv na akciju solidarnosti te broj IBAN-a i uputu kako novčani prilog solidarnosti uplatiti kod Privredne banke Zagreb. U svemu tome nemam nikakvih financijskih ili bilo kojih drugih osobnih sebičnih interesa, niti sam član ili u bilo kakvom interesnom odnosu s Društvom Antun Gustav Matoš iz Tovarnika, a u četvrtak 10. siječnja 2019. u poslovnici Privredne banke Zagreb u ulici Kneza Mislava br. 2 u Zagrebu, uplatio sam novčani prilog solidarnosti u iznosu od 1.000,00 kuna.
 
Za razliku od onih koji na Internetu potpisuju „Peticiju Antun Gustav Matoš nije na prodaju“, ali ama baš ni jedan od njih nije naveo da je uplatio ili da će uplatiti novčani prilog solidarnosti kojim se jedino može pomoći da rodna kuća slavnog i znamenitog hrvatskog pjesnika, književnika, polemičara, intelektualca i domoljuba ne dođe u strane ruke i to kulturno dobro bude trajno izgubljeno za hrvatski narod i kulturu!
S poštovanjem, zahvalnošću i srdačnim pozdravima čitatelj!
 

Erih Lesjak, Zagreb

Anketa

Treba li M. Bandić podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika zbog odlikovanja Budimira Lončara?

Srijeda, 20/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 967 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević