Get Adobe Flash player
Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

Plakati nad Uljanikom je isto kao kada je Neron zapalio Rim, pa optužio...

Jugostatistika demantira srpske laži

Jugostatistika demantira srpske laži

Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu izgubila 597.323 osobe, od čega...

Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

Broj Srba po popisu stanovništva iz 1948. veći za gotovo 700 tisuća...

Etnobiznismen koji mrzi!

Etnobiznismen koji mrzi!

Kada će srpsku manjinu predstavljati oni koji ne mrze...

Diplomatska laž Mate Granića

Diplomatska laž Mate Granića

Sad mi je jasno kako se krivotvori...

  • Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

    Nevjerojatno licemjerstvo Borisa Miletića

    utorak, 14. svibnja 2019. 09:38
  • Jugostatistika demantira srpske laži

    Jugostatistika demantira srpske laži

    utorak, 14. svibnja 2019. 18:07
  • Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

    Velikosrpska statistika stradanja na koljenima

    utorak, 14. svibnja 2019. 17:54
  • Etnobiznismen koji mrzi!

    Etnobiznismen koji mrzi!

    utorak, 14. svibnja 2019. 17:41
  • Diplomatska laž Mate Granića

    Diplomatska laž Mate Granića

    četvrtak, 16. svibnja 2019. 08:38

Pivovara Daruvar, najstarija pivovara u Hrvatskoj

 
 
Pivovara Daruvar, najstarija pivovara u Hrvatskoj, osvaja svojom pivskom pričom koja će uskoro obilježiti 180 godina kontinuirane proizvodnje. Dio pivske priče posvećen je i novom trendu, craft pivarstvu. U Daruvaru, gradu piva, i ove se godine,  17. i 18. svibnja 2019. održavaju DANI PIVA, poznata manifestacija koja na jednom mjestu okuplja najveći broj domaćih craft pivara.
https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/v/t1.0-9/54730631_2697883030238684_7404883012577394688_n.jpg?_nc_cat=100&_nc_ht=scontent-vie1-1.xx&oh=147af2249466d7a81a512bfc3182eab1&oe=5D389FE6
Pivska priča Pivovare Daruvar uskoro će obilježiti punih 180 godina, stoga i ne čudi da slovi za najstariju pivovaru u Hrvatskoj. Od davne 1840. godine, kada je osnovana na imanju grofa Antuna Jankovića u središtu Daruvara, Pivovara djeluje na istom mjestu s neprekinutom tradicijom proizvodnje piva. To je danas jedna od rijetkih pivovara izvan Češke Republike koja proizvodi pivo prema tradicionalnoj češkoj tehnologiji, što je čini jedinstvenom na ovim prostorima. Svoju proizvodnju  temelji na tradicionalnom načinu proizvodnje piva, na prirodnoj mekoj izvorskoj vodi s obronaka parka prirode Papuk te kvalitetnim hrvatskim sirovinama, bez aditiva i konzervansa.
 
S godišnjom proizvodnjom od 65 tisuća hektolitara godišnje, Pivovara Daruvar je šesta po veličini u Hrvatskoj i zauzima izazovnu poziciju manufakturne proizvodnje piva. Osim svog najpoznatijeg brenda, lager piva Staročeško, od 2014. godine Pivovara se okrenula i proizvodnji vrhunskog craft piva, poznatog brenda 5th Element.
Staročeško  pivo - jedno od najstarijih pivskih brendova u Hrvatskoj i danas jedino u smeđoj boci
 
Priča o Staročeškom počinje 1893. godine kada se ovaj brand počeo proizvoditi u tadašnjoj Daruvarskoj pivovari. Prvo Staročeško pivo pod nazivom Zimsko, točilo se iz drvene bačve i proizvodilo prema recepturi čeških doseljenika daruvarskoj kraja. Nakon Zimskog Staročeško se kao ime počelo koristiti i za ostale vrste piva.
Od tad pa do danas Staročeško je ime koje podsjeća na jedinstven doživljaj piva vrhunske kvalitete. Stoga se u svakoj čaši ovog piva krije duh češke pivarske tradicije koja se brižno čuva i pažljivo prenosi već stoljećima. Jedinstveni okus obilježava cvjetna aroma hmelja i naknadni gorkotrpki taste koji se zadržava na nepcu nakon konzumiranja.
 
Staročeško pivo je prepoznatljivo i po tome što se toči isključivo u smeđe boce, i to s opravdanim razlogom, jer boca takve boje čuva pivo od utjecaja svjetlosti na miris i okus piva. I upravo u tim prepoznatljivim bocama ljubitelji Staročeškog piva pronaći će: svijetlo lager, crveno i bock pivo. Kao spoj modernih rješenja i tradicionalne češke tehnologije, ovo je pivo s karakterom izuzetno punog okusa, koje će dati užitak svakom gutljaju.
 
Craft je nedvojbeno aktualni trend u pivarstvu!
 
Zadnjih godina hrvatsko tržište bilježi rastući trend malih tzv. craft pivovara, kojih je trenutačno više od 70 aktivnih s tržišnim udjelom od nekih 2,5 %. Craft piva danas imaju kultni status – pomodna su i obožavana, punog okusa i aroma, proizvedena od biranih sastojaka. Zahvaljujući iskustvu, znanju o kuhanju piva i tradiciji, Pivovara Daruvar uspjela se pozicionirati kao jedna od vodećih hrvatskih craft pivovara. Prepoznatljiv daruvarski craft nastao je kao spoj piva i ljubavi 5th Element, vrhunsko craft pivo, nastalo je u radionici najpoznatijeg domaćeg majstora pivara Kreše Marića. To je linija  posebno promišljenih i majstorski spravljenih piva iza koje stoji filozofija o Petom elementu - u osnovi svakog piva samo su četiri sastojka: voda, slad, kvasac i aromatični hmelj. Njihovi su simboli vrlo mistični: voda, zemlja, zrak i vatra, a vječno traženje harmonije i sklada u beskraju mogućnosti koje pružaju elementi zove se - ljubav. Upravo je ljubav majstora pivara, presudni  - peti element!
Liniju predstavlja ga nekoliko raznovrsnih i inovatvnih craft piva: Aba, Lela, IIpa, Gerweiss, Stout 4.2, Woodoo,  Bonner, Whey Beer (proteinsko pivo), Green power pivo s dodatkom industrijske konoplje, prvo takvo pivo u Hrvatskoj, i kiselo pivo s okusom maline Weissbery.
 
Daruvar je grad piva! DOĐITE 17. i 18. svibnja 2019. NA DANE PIVA!
U suradnji s lokalnom zajednicom odnosno gradom Daruvarom i Turističkom zajednicom, Pivovara Daruvar sudjeluje i u razvoju i promicanju tradicije i kulture toga kraja. Zahvaljujući upravo ovoj suradnji Grad Daruvar postaje središnje mjesto pivskih zbivanja u Hrvatskoj, a osobito onih vezanih za zanatsko, odnosno 'craft' pivo. Jednom godišnje Pivovara Daruvar u suradnji s Gradom organizira i Dane piva, u sklopu kojih se održava i Festival malih nezavisnih pivovara.
 
Događaj predstavlja jedno od najvećih okupljanja domaćih craft pivara, na kojem će i ove godine sudjelovati oko 40-ak craftera iz cijele Hrvatske, a posjetitelji će imati priliku kušati više od 70 različitih craft piva. Osim piva, program će upotpuniti i niz različitih cjelodnevnih zabavnih događanja, od eko sajma do razni kulturnih i zabavnih nastupa za cijelu obitelj.
Više od Danima piva: https://www.facebook.com/events/1253851558124380/
Više o Pivovari Daruvar: www.pivovara-daruvar.hr
 

Anđelka Felja

Zašto hrvatske vlasti taje sastanak između Angele i Emmanuela?

 
 
Dana 29. travnja 2019. njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Francuske Emmanuel Macron zakazali su u Berlinu prilično tajnoviti sastanak u „formatu“ bivših jugo republika i jedne bivše jugo pokrajine, Kosova. Sve su one danas samostalne države, a i Kosovo je na putu pune samostalnosti (priznalo najmanje 115 država). Dvije su članice EU-a, četiri su na nekom odjeljku puta „pridruživanja“, tri su članice NATO-a (Crna Gora, Hrvatska, Slovenija, Makedonija samo što nije, Grci ratificirali učlanjenje, čekaju se ostale članice) ali jugo „format“ je jugo „format“, preciznije, kad su Nijemci i Francuzi u pitanju - balkanski „format“.
https://en.mercopress.com/data/cache/noticias/59434/0x0/merkel-macron.jpg
Ako je vjerovati srbijanskom ministru vanjskih poslova Ivici Dačiću - iako je poznati i priznati lažac posebno kad je riječ o „regionu“ s naglaskom na Hrvatsku - o sastanku nisu informirane ostale članice EU-a, ni Federica Mogherini, pa čak ni njihovi ministri vanjskih poslova(?!). Bit će kako je ta tajnovitost i razlog zašto o njemu ne izvještava ni ovdašnja medija. Sastanak nas zanima zato što će na njemu sudjelovati i Hrvatska (Plenković?), a posebno što će se tamo raspravljati o granicama „na Balkanu“. Glavna tema trebala bi biti rješenje kosovskog  čvora, ustvari odnosa Srbije i Kosova s naglaskom na njegovo priznanje ili pronalaženje nekog drugog, sličnog, „održivog rješenja“. Kosovari govore o „međusobnom priznanju“, kao i Amerikanci. Srbijanci smatraju kako će ih dodatno tjerati na priznanje, ili „održivo rješenje“, ma što ono značilo, kao uvjet za ulazak u EU.
 
Srbija traži podršku Moskve i Pekinga
 
Prije ovoga sastanka Srbija obavlja temeljite vanjskopolitičke pripreme. U okviru „strateškog partnerstva“ (ugovor) s Rusijom u ponedjeljak 17. 4. 2019. u Moskvi je boravio Ivica Dačić, a 25. i 26. travnja u Pekingu će se Vučić sastati s Xi Ji Pingom, drugim „strateškim partnerom“, ali i s ruskim predsjednikom Putinom. (Slične ugovore Srbija ima i s Francuskom i Italijom.) Srbijanska aktualna vlast, mnogi iz oporbe, intelektualna elita… uvjerena je kako joj ova dva diva, Kina kao ekonomski i mnogoljudni i Rusija kao vojni (prema Dačiću ona je vojno-tehnološki dvadeset godina ispred Amerike, NATO-a, Zapada) mogu jamčiti skoro sve, pa i ostanak - povratak Kosova Srbiji kako to i danas piše u njenom ustavu („suštinska autonomija“). Oba diva su, navodno, skroz na srbijanskoj strani i podržat će takvo rješenje kosovskog pitanja za koje se Srbija odluči.
 
Inače u igri je nekoliko skica, nacrta rješenja. Prvi je tzv. razgraničenje za koje se zapravo ne zna gdje bi se povukle granice. Računa se kako bi sjever Kosova, Kosovska Mitrovica i nekoliko općina sa srpskom većinom trebao pripasti Srbiji. Drugo rješenje, ili dio istoga, je da se u tom slučaju Kosovu pripoje općine s juga Srbije (Bujanovac, Preševo, pa dio i Medveđe) s albanskom većinom što srbijanska nacionalistička elita smatra zamjenom „srpskoga za srpsko“. Treba imati na umu kako samo trećina Srba živi na sjeveru Kosova, dok su dvije trećine  dublje, pa i na jugu, kosovskog teritorija.
 
Pored identitetske priče - Kosovo, polje, poraz, mit, manastiri… - ne manje važna su realna ovozemaljska dobra, rudnik i pogoni Trepče, te akumulacijsko jezero Gazivode u gornjem toku Ibra, dakle na sjeveru Kosova. Rudno blago se procjenjuje od 100 pa na više milijardi dolara, a akumulacijsko jezero Gazivode opskrbljuje Kosovo vodom i bez njega je nemoguć rad termoelektrana u Obiliću koje su ključne za njegovu  opskrbu električnom energijom. Od nedavno je u igri rješenje u obliku tzv. dvostrukog suvereniteta na dijelovima Kosova. Nejasno je kako bi se suverenitet dijelio i gdje, a pri tome se vjerojatno računa na zajednicu srpskih općina što je odavno dogovoreno, ali ga Kosovo ne primjenjuje, nije usklađeno s kosovskim ustavom tvrde, a uvjetuju ga i priznanjem. Osim na općine sa srpskom većinom „dvostruki suverenitet bi se zasigurno primjenjivao i na srpske manastire (SPC). Kad je u pitanju Trepča  često se spominje i treći, strani, „suvernitetet“: Trepčom bi, u obliku dugogodišnje  koncesije, ili na sličan način, upravljali stranci (Amerika, V. Britanija koja je Trepču i otvorila i upravljala do  Drugog svjetskog rata?) a naknada od koncesije i dobiti bi se isplaćivala dijelom (većim?) Kosovu i Srbiji.
 
U vezi  berlinskog sastanka  planiranog za 29. travnja 2019. Amerikanci se skoro ne spominju, inače izgleda kao da se oni lagano povlače s Balkana, barem se tome nadaju Srbijanci. Za tzv. razgraničenje neki zapadni mediji tvrde kako bi ga berlinski sastanak trebao „pokopati“, dok drugi, pa i srbijanski, nagađaju kako bi mu se i Njemačka konačno priklonila. Ukoliko se ono dogodi u Srbiji, a naročito u BH srpskoj republici računa se kako ono ne bi bilo presedan te bi omogućilo njeno prisajedinjenje Srbiji. Tako bi nastala ona mala velika Srbija o kojoj se govorilo i počekom devedesetih, nakon što agresija na Hrvatsku nije upalila. Izričiti protivnik razgraničenja Kosova i Srbije je crnogorska vlast te Bošnjaci dok tamošnji Hrvati baš i ne sudjeluju u ovoj raspravi. Šuti i  hrvatska vlast, čak ne obavještava svoju javnost o tome da će sudjelovati na tom „berlinskom kongresu“.
 
S kim bi se "razgraničavala" Srbija?
 
S obzirom na odnose  Kosova i Albanije i tvrdnje mnogih kako se Amerika zalaže za stvaranje Velike Albanije, pitanje je s kim se Srbija  „razgraničava“, s Kosovom ili s Albanijom. Srbijanci ustvari navijaju za - Veliku Albaniju, nadajući se kako im upravo to daje realne političke izglede za malu Veliku Srbiju - Srbiju do Une, a mnogi se u Srbiji nisu odrekli ni Crne Gore. U tom slučaju potpuno je maglovita sudbina „ostatka“ BiH, osobito Hrvata, a još je neizvjesnije može li se takav scenarij provesti bez novoga rata. Dodik upravo osniva nove policijska snage, a isto najavljuje i bošnjačka „sastavnica“ BIH.
 
Toj zamišljenoj Velikoj Albaniji, koju albanski teoretičari još nazivaju i „prirodnom“ trebali bi pripasti i zapadni dijelovi Makedonije (Sjeverne) koja bi se u konačnici podijelila između Bugarske i Albanije - tako stoje ti snovi, a bogme i nacrti. Sve u svemu novi, potpuni, „rusvaj“. U srbijanskoj javnosti, pa i svrha vlasti (Vučić, Brnabić) značaj „novoga berlinskog balkanskog kongresa nastoji se minimizirati. Velike nade se polažu i u slabljenje EU-a, njenu razjedinjenost, izlazak V. Britanije, jačanje desnice naročito u Francuskoj i Italiji (srbijanski „strateški partneri“) koja bi, poput Mađarske u vezi Kosova bila potpuno na srbijanskoj strani. Na drugoj strani nacionalistički teoretičari (akademik SANU-a Kosta Čavoški primjerice) ne plaše se nikakvog rješenja jer ono se uvijek može u slučaju da Kosovo „ode“ i formalno iz Srbije poništiti ratom, u nekim novim svjetsko-političkim okolnostima ma koliko se na njih i na njega čekalo. Taj dio srbijanske opozicije ionako Vučića drži veleizdajnikom i smatra kako je doveden upravo da bi u konačnici i priznao Kosovo pa ih takav rezultat ne bi iznenadio, a onda je rješenje samo rat, kad-tad. Ovdje nismo pobliže bavili interesima velesila Amerike, Rusije, EU-a i pojedinačnih njenih članica, NATO-a a odnedavno i Kine - tek tada se i manji kosovski i veći balkanski čvor dodatno zapetljavaju a ne rješavaju.
 

Mato Dretvić Filakov

Vrlo rafinirani ciklusi posvećeni anđelima i Isusu Kristu

 
 
Istaknuta hrvatska likovna umjetnica, akademska slikarica Ivana Jovanović Trostmann predstavila se je 16. travnja 2019. godine u dubrovačkoj Galeriji Sebastian s novom samostalnom izložbom Nebo ljubavi u povodu Uskrsa, izloživši pedesetak djela u većim i srednjim formatima ulja i akrila.
http://urednik.dubrovacki.hr/Portals/2/Images/2019/04/16/WEB/362812.jpg
I ova izložba potvrđuje snažan doprinos Ivane Jovanović Trostmann hrvatskoj sakralnoj umjetnosti, vrlo rafiniranim ciklusima posvećenih anđelima i Isusu Kristu, iznimnog senzilibiliteta i karakterističnog rukopisa. Posebno se ističe Križni put u licima Isusa, većih dimenzija.
http://metro-portal.hr/img/repository/2019/04/web_image/ivana_jovanovic_trostmann.jpg
Izložba je otvorena do 5. svibnja 2019. godine.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Tko Vam je draži od političarki?

Ponedjeljak, 20/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 675 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević