Get Adobe Flash player
Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

Ne smetaju im hrvatske kune kad podržavaju Plenkovića i HDZ. Smeta im...

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

Andrej oko sebe ima klimavce, puzavce, kameleone, beskralježnjake,...

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

Sesardić: Josipović slijedi logiku onog ideološki korumpiranog suda...

Sprega lokalne i državne politike

Sprega lokalne i državne politike

Projekt Brijuni Rivijera Ivana Jakovčića povezuje lokalne i državne...

Desnica zastranila zbog egoizma

Desnica zastranila zbog egoizma

Ništa nisu naučili iz...

  • Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    Jasenovački 'drugokolonaši' su - petokolonaši

    četvrtak, 18. travnja 2019. 12:16
  • Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    Marijana Petir odbila Plenkovićevu ucjenu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:51
  • Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    Pravnik Ivo protiv prava na život i istinu

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:44
  • Sprega lokalne i državne politike

    Sprega lokalne i državne politike

    srijeda, 17. travnja 2019. 11:10
  • Desnica zastranila zbog egoizma

    Desnica zastranila zbog egoizma

    četvrtak, 18. travnja 2019. 11:39

Vrlo rafinirani ciklusi posvećeni anđelima i Isusu Kristu

 
 
Istaknuta hrvatska likovna umjetnica, akademska slikarica Ivana Jovanović Trostmann predstavila se je 16. travnja 2019. godine u dubrovačkoj Galeriji Sebastian s novom samostalnom izložbom Nebo ljubavi u povodu Uskrsa, izloživši pedesetak djela u većim i srednjim formatima ulja i akrila.
http://urednik.dubrovacki.hr/Portals/2/Images/2019/04/16/WEB/362812.jpg
I ova izložba potvrđuje snažan doprinos Ivane Jovanović Trostmann hrvatskoj sakralnoj umjetnosti, vrlo rafiniranim ciklusima posvećenih anđelima i Isusu Kristu, iznimnog senzilibiliteta i karakterističnog rukopisa. Posebno se ističe Križni put u licima Isusa, većih dimenzija.
http://metro-portal.hr/img/repository/2019/04/web_image/ivana_jovanovic_trostmann.jpg
Izložba je otvorena do 5. svibnja 2019. godine.
 

Miroslav Pelikan

U crkvama na Uskrs u Šri Lanki usmrćeno preko 200 katolika

 
 
Preko 50 osoba je poginulo a više stotina je ranjeno u nedjelju u Šri Lanki u više eksplozija na nekoliko lokacija uključujući crkve i hotele s pet zvjezdica u glavnome gradu. Eksplozije su prijavljene na nekoliko lokacija u Colombu i izvan njega, prema policijskim podacima. Prvotne agencijske vijesti javljale su o malom broju ubijenih i ranjenih, a na kraju pokazalo da je ovaj islamistički napad na kršćane u crkvama na Uskrs u Šri Lanki usmrtio preko 200 katolika.
https://images.livemint.com/img/2019/04/21/600x338/AP4_21_2019_000022A_1555830748544_1555830769553.jpg
Jedna od pogođenih crkava, Crkva sv. Sebastiana u Negombu  sjeverno od glavnoga grada Colomba, objavila je fotografije razaranja unutar crkve na svojoj facebook stranici na kojoj se vidi krv na klupama i podu te zatražila pomoć javnosti.
 
Budizam se smatra državnom religijom Šri Lanke i dobio je posebne povlastice u ustavu Šri Lanke, kao što je zaštita vlade i njegovanje budističke Darme.Međutim, Ustav također osigurava slobodu vjeroispovijesti i pravo na jednakost svih njezinih građana. Stanovnici Šri Lanke prakticiraju različite religije. Prema popisu stanovništva 2011. godine 70,2 % Šri Lanke bili su Theravada budisti, 12,6 % je Hindusa, 9,7% muslimana (uglavnom suniti) i 7,4 % je kršćana, od čega su 6,1 % katolicii 1,3 % ostali kršćani. Godine 2008. Šri Lanka je bila treća najvernija zemlja na svijetu prema Gallupovoj anketi, a 99 % Šri Lanke kaže da je religija važan dio njihovog svakodnevnog života.
 
Prema kršćanskoj tradiciji, kršćanstvo je uveo apostol Toma u Šri Lanki (kao i Indija) tijekom I. stoljeća poslije Krista. Prvi dokaz kršćanstva u Šri Lanki je prikaz kršćanske topografije iz VI. stoljeća, u kojoj se kaže da je na otoku živjela zajednica perzijskih Nestorijanaca. Križ Anuradhapura, otkriven 1912., vjerojatno je relikt ove zajednice. Međutim, populacija kršćana u Šri Lanki nije dramatično porasla sve do dolaska portugalskih misionara tijekom XV. stoljeća. U XVII. stoljeću Nizozemci suzauzeli Šri Lanku, a nizozemski misionari do 1622. Preveli su 21 % stanovništva Šri Lanke na kršćanstvo. Godine 1796. Nizozemci su bili protjerni od Britanaca, a 1802. Cejlon (stari naziv) je postao kolonija britanske krune. Anglikanci i drugi protestantski misionari stigli su na Šri Lanku početkom XIX. stoljeća, kada su Britanci preuzeli kontrolu nad Šri Lankom od Nizozemaca. Pod britanskom vladavinom misionarski rad preuzela engleska društva: Baptist, Wesleyan Methodist, CMS i SPG. Vojska spasa i Jehovini svjedoci su također nazočni na Šri Lanki.
Ipak, postotak kršćana se polako smanjivao od završetka kolonijalne vladavine od najviše 10 % 1891. godine na 7,61 % na posljednjem popisu stanovništva. Broj kršćana pao je za 302.000 u tom razdoblju i dana od 21.500.000 stanovnika kršćana ima najmanje 1.652.000. Do 1980-ih, stanovništvo kršćana (uglavnom koncentrirano na sjeverozapadu Šri Lanke i u glavnom gradu gdje čine 10 % stanovništva).Od tih kršćana oko 85 % su rimokatolici, a ostatak su anglikanci, metodisti i drugi protestanti.
 

Vid Hinković

Crkva se ne razara izvana, razara se iznutra od ljudi iz Crkve!

 
 
Zašto možemo tvrditi da je tu gorjelo više negoli samo zdanje?
Notre Dame nije – hvala Bogu – posve izgorjela. Zdanje koje već godinama sve više trune vjerojatno će, zaslugom donacija u milijunima, nakon restauracije zasjati u novom sjaju. Znači li to da je opasnost prošla? Ne. Šok je na dubljoj razini.
- Požar na jednom od velikih zdanja srednjovjekovlja očituje temeljni strah.
Notre-Dame je simbol naše europske kulture. Psiholog Christian Lüdke, kojeg je Bild upitao zašto s jedne strane šutke podnosimo izgladnjivanje djece u Trećemu svijetu dok s druge strane zapadamo u žalopojke kada jedno zdanje počne gorjeti, kaže: „Gorjelo je više no samo zdanje. Mnogo više! Notre-Dame i s njom usporedive građevine nisu samo kamenje poredano jedno na drugo, one su simboli. Simbol je psihološki vanjski znak unutarnje obvezanosti. Onako kao što je vjenčani prsten simbol toga da jedno za drugo preuzme odgovornost.“
- Simboli su vidljivi znakovi našega identiteta!
https://1.bp.blogspot.com/-z2MUDcWUhTs/XLXe5wRkcjI/AAAAAAAAk1w/ZKvgM6Hn_WQjmtjX3C3upyfcuo2cu2FgACLcBGAs/s1600/notredamef.jpg
U Parizu je djelomice izgorio dio naše duhovne baštine. A odvojeno od te baštine, od našega identiteta, na može se razmišljati o kršćanstvu. Kada gori jedna od najvažnijih crkava Zapada, čovjek osjeća da je na kocki više negoli gubitak jednog arhitektonski jedincata građevinskog spomenika. Požar Notre-Dame stavlja nam pred oči što se gubi kada kršćanstva nestaje iz srca Europe.
- Je li možda i ovaj požar simbol nečega?
Čitavo europsko kršćanstvo upravo se nalazi suočeno s time da izgubi ulogu štita naše kulture. Drukčije rečeno: Kršćanstvo dogorijeva. A mi to bespomoćno promatramo, dijelom bešćutno, željni senzacija, možda čak i zlurado.
- Možemo li si to priuštiti? Može li Europa opstati bez duhovnog temelja? Gubimo li mi tu ne samo naš moralni kompas, nego i dio svoga identiteta?
Da se je ovaj požar pred našim očima razgorio baš u tjednu u kojem se kršćani širom svijeta spominju muke i smrti Isusa Krista, to je u smislu simboličke sile ironičan mig sudbine. Uostalom, čitamo li što točno u Bibliji piše, vidjet ćemo da Isus nije bio izdan od vanjskih neprijatelja, nego od jednog čovjeka iz njegova najužeg kruga.
- Tako ni ulogu Rimokatoličke Crkve kao moralnog autoriteta u ovom vremenu ne pretvaraju u prah i pepeo toliko neprijatelji Crkve koliko, u mnogo većoj mjeri, ljudi iz najužega kruga samog Vatikana. Seksualno nasilje, prikrivanje zlodjela, bogaćenje – dug je popis grijeha. Rim je već dugo zahvaćen razbuktalom vatrom.A odvraćanje od kršćanstva poprimilo je dramatične razmjere. Povjesničar Stéphane Bern, kojeg je francuska vlada zadužila da se bavi prikupljanjem novaca za obnavljanje povijesnih zdanja, to je ovako formulirao: „Prije stotinu godina Notre-Dame bila je puna vjernika koji su se ondje molili, a među njima našao bi se i poneki raspršeni turist kojeg je zanimalo zdanje. Danas je upravo obrnuto: Milijuni turista koji dolaze u Notre-Dame radi njezina razgledanja, a među njima nekoliko izgubljenih vjernika koji se ondje mole.“
 
Zatvara se sve više crkava, u Francuskoj ne prođe nijedan tjedan da u crkvama ne bude žrtava vandalizma. Naposljetku je nedavno planula i jedna druga slavna pariška crkva, Saint-Sulpice, poznata po filmu snimljenom po romanu Dana Browna „Svetogrđe“.
- To znači da su tu borbeni protivnici Crkve na djelu. Pariški politički znanstvenik Philippe Portier sluti da iza učestalih napadaja na francuska crkvena zdanja stoji „sotonistički pokret“. Pokret u čijoj je ideologiji, kaže Portier, kršćanstvo „moral slabih“ koji mora biti prevladan.
To što se upravo događa trebalo bi uznemiriti i one koji s religijom nisu ni u kakvoj svezi. Postmoderna teza, teza novoga doba otkvačenoga od religije glasi: Ne postoji jedna istina, postoji nebrojeno mnogo jednako opravdanih načina gledanja na svijet. Odatle proizlazi, na kraju krajeva, ono što nas s razlogom uznemiruje: Ako nema onoga jednoga velikog poretka, zašto smjesta ne sravniti sa zemljom sve što miriše po ’starom poretku’? Velika tabula rasa! [(lat.) prazna ploča, ploča s koje je izbrisano ono što je na njoj pisalo – prev.]U ovo doba dekonstruiramo sve. Religiju. Obitelj. Moral. Seksualnost. Spolove. Sve. Bacamo kroz prozor sve što je nekoć vrijedilo. Ono što ostaje jest nihilizam. Ništa drugo ne vrijedi. Ništa nije istinito, sve je dopušteno. Recimo to s Nietzscheom: „Bog je mrtav. Mi smo ga usmrtili – vi i ja.“
 
Za velikog francuskog filozofa Jean-Paula Sartrea (1905.-1980.) ateizam je bio pretpostavka slobode i humanizma. Čovjek, po Sartreu, osuđen je na apsolutnu slobodu.No „društvo iz kojega je Bog izočan – društvo koje ga ne poznaje i prema njemu se odnosi kao da ga nema, to je društvo koje gubi svoje mjerilo“, kako je to jednom formulirao papa-koji-je-odstupio Benedikt XVI. On u nastavku kaže: „Jamčeno nam je da će kada Bog umre društvo biti napokon slobodno. U stvarnosti smrt Boga znači u određenom društvu ujedno i kraj slobode toga društva, zato što umire smisao koji daje orijentaciju. I zato što nestaje onog mjerila koje nam pokazuje smjer, i po kojem nas se uči kako razlikovati dobro od zla.“
- I nekršćani osjećaju da tabula rasa postmoderne prijeti samoj supstanciji naše kulture.
Dobra vijest: Temeljne strukture katedrale Notre-Dame stoje tu i dalje. Kao što stoje i crkvene strukture u Europi. No vjernika koji su ih nekoć punili, njih biva sve manje. Fotografiramo li zdanje kao što je katedrala Notre-Dame, ono nam je zanimljivo samo onda ako je riječ o selfijima, ako možemo same sebe vidjeti na fotografiji. Ako mi stojimo u središtu.
- Možda je kucnuo čas da ponovno razmotrimo našu egomanijsku, na zadovoljenje vlastitih požuda, na konzumiranje i na ja-ja-ja usmjerenu kulturu. Možda nam je požar Notre-Dame razumjeti kao upozorenje da se zamislimo nad temeljnim koordinatama naše kulture.
„Kada Boga ne bi bilo“, napisao je veliki Rus Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821.-1881.), „tada bi sve bilo dopušteno“.
- Bojim se doba u kojem je sve dopušteno i u kojem je čovjek jedina mjera svih stvari.
 

Alexander von Schönburg, Bild, 16. IV. 2019., Njemačka, https://www.bild.de/news/ausland/news-ausland/bild-kommentar-zu-notre-dame-warum-mehr-brannte-als-nur-ein-gebaeude-61291560.bild.html; https://www.facebook.com/Pokret-za-hrvatsku-budu%C4%87nost-1098869073596601/

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Utorak, 23/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1416 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević