Get Adobe Flash player
Sad' ili nikada!

Sad' ili nikada!

Istina će izroniti 22. prosinca i nitko je ne će više moći...

Dostojanstvo prodano na rate

Dostojanstvo prodano na rate

Škola za život bi morala omogućiti ući u svijet rada sa što...

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Horizontalni pristup povećanju plaća je neka vrsta nakaradne komunističke...

Boris Miletić protiv vjernika

Boris Miletić protiv vjernika

Umjesto Adventa ili Došašća podmetnuo je "Prosinac u...

Kabinet voštanih figura

Kabinet voštanih figura

U poslijekomunističkim društvima mladi i obrazovani odlaze, elite...

  • Sad' ili nikada!

    Sad' ili nikada!

    utorak, 03. prosinca 2019. 19:11
  • Dostojanstvo prodano na rate

    Dostojanstvo prodano na rate

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:24
  • Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    utorak, 03. prosinca 2019. 18:58
  • Boris Miletić protiv vjernika

    Boris Miletić protiv vjernika

    srijeda, 04. prosinca 2019. 07:02
  • Kabinet voštanih figura

    Kabinet voštanih figura

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:17

To je svijet koji spava, koji je negdje u procijepu vremena usnuo, u hibernaciji je, u iščekivanju

 
 
Mnoštvo je motiva, tema bilo izazovno za suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika, slikara Mladena Žunjića. Značajan ugled stekao je s nizom ciklusa izvedenih na velikom formatu platnu i uz vrlo karakterističan snažan, eruptivni kolor.
https://hrsvijet.net/images2/kultura/1_miroslav_pelikan/000000000000_zunjic_ciklus.jpg
U najnovijem ciklusu Nove prirode, slikar je nastavio dalje svoje likovno istraživanje, uranjajući u neobični, nestvarno stvarni svijet nesvakidašnjih krajobraza, uklopljenih u cjelinu niza Nove prirode. I ovdje je veliki format platna i jake boje su prvom planu, no ovaj ciklus nije obilježen kao i mnogi prošli, vidljivim, opipljivim gibanje formi koje nastavaju površinu, nema ni energije koja fluktuira u volumenu slike.
 
Opći je dojam prisutnost harmonije zamišljenog krajobraza u atlasu Nove prirode. Oblici se ne komešaju, primireni su, letargični. To je svijet koji spava, koji je negdje u procijepu vremena usnuo, u hibernaciji je, u iščekivanju, u nadanju.
 
Ciklus Nove prirode Mladena Žunjića zanimljiv je i vrlo simboličan ciklus, dio je kontinuiranog autorskog istraživanja, praktično, svakodnevnog autorskog sučeljavanja i odmjeravanja kako s formatom tako i s kolor i naravno s neiscrpnim motivima nefigurativnog slikarstva. Mladen Žunjić autor je vrlo opsežnog i složenog opusa, u kojem se ciklus Nove prirode, logično i skladno  uklapa.
 

Miroslav Pelikan

Iako je HGK priznao da je ukrao njezino autorsko djelo i oštetio ju za 20 milijuna kuna, Arna Šebalj i dalje gubi pravne bitke

 
 
Više od 16 godina Zagrepčanka Arna Šebalj vodi pravnu bitku s Hrvatskom gospodarskom komorom koja je priznala da je ukrala njezino autorsko djelo – prvi program edukacije za agente u posredovanju u prometu nekretnina u Republici Hrvatsko – i time ju do sada oštetila za 20-ak milijuna kuna. Šebalj je 1995. godine krenula u privatni posao kada je Zagreb bio u dizalicama i kada se naveliko gradilo. Surađivala je s brojnim investitorima i posao je cvjetao. Tada je razmišljala kako bi bilo dobro sva stečena znanja pretočiti u program jer većina kolega agenata prodaje, koji su radili taj posao, o samoj građevini, stanovima, organizaciji prostora, materijalima, izvedbi i upisu vlasništva uglavnom nisu znali ništa. Nakon što je stvorila program, Šebalj je uskoro i ostala bez njega i od prve tužbe 2004. godine vodi pravnu bitku s Hrvatskom gospodarskom komorom oko svoga programa.
https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/19/Arna_Sebalj.jpg
'Moj gubitak u svemu je oko 20 milijuna kuna i to prema informacijama iz HGK koje dobijem svake godine. Samo do 2010., kad je to bilo objavljeno na njihovim stranicama, iznos je bio 10 milijuna kuna. Riječ je o osobnom autoriziranom programu, zaštićenom kao autorsko djelo kod HAA, od Ministarstva prosvjete i športa (1998.) bio je verificiran te provođen dva puta godišnje u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem u Zagrebu. Skupine su brojile od 25 do 35 polaznika. 'Ovdje je riječ i o sudskim putem potvrđenim autorskim pravima koje mi je na drzak i prijetvoran način preotela i plagirala Hrvatska gospodarska komora, koja se nalazi u nadležnosti Vlade RH', govori Arna Šebalj o dramatičnoj situaciji u kojoj se nalazi već godinama. Prema njezinim riječima, cijela priča oko slučaja vrlo je zanimljiva i pomalo neobična. Od samoga početka sudske tužbe nastoji ju se opstruirati na sve načine, pojedini sudovi idu tako daleko da kad im se dostavi tražena dokumentacija, onda se vraćaju dopisi s obrazloženjem kako su i neki obrasci napravljeni krivo ili pak nedostaju, a što, tvrdi Šebalj, nije istina jer svaki dopis poslan sudu, bilo u Hrvatskoj, bilo u Strasbourgu, gdje je nakon svega pokušala potražiti pravdu, fotografira, upravo kako bi izbjegla slične primjedbe.
 
Cijeli slučaj godinama leži u ladicama Ustavnoga suda
 
Zanimljiv je razvoj slučaja sa sudovima oko autorskih prava s HGK-om te su, prema njezinim riječima, odrađeni izravni pritisci i malverzacije na Europskom sudu u Strasbourgu pod utjecajem Vlade, Ministarstva pravosuđa, Vladina ureda za odnos s EU sudom, a sigurna je, kaže, i preko hrvatskih kadrova koji su ondje. Nakon što je preuzet prvi dopis za koji se tvrdilo kako je pisan na neispravnom obrascu i kako mu nedostaju tri dokumenta, te kako se šestomjesečni rok prekida tek kada je Sudu poslan potpun zahtjev, Šebalj je shvatila kako je koruptivna hobotnica u ovom slučaju jako velika jer je Sud zaključio kako kompletna dokumentacija nije poslana na vrijeme. Nakon krađe autorskih prava (u vrijeme Nadana Vidoševića vođeni su pregovori sa Šebaljevom oko novčane naknade za program), 2007., u srpnju, u praznom Saboru proguran je Zakon o posredovanju u prometu nekretninama. Riječ je o programu koji je Arna Šebalj osmislila i autorski zaštitila, a i danas još uvijek nema dozvolu za obavljanje toga posla. Naime, ustavna tužba vezana za utvrđivanje zakonitosti zakona donesenoga 2007. godine, kojim HGK preuzima monopol i na njezinu programu stječe dobit, koju su i javno na mrežnim stranicama pokazali, leži u ladici Ustavnoga suda. Šebalj ističe kako je svjesna da od odluke Ustavnoga suda nakon više od 11 godina ne može ništa očekivati.
 
U ustavnoj tužbi koju je podnijela još 2008. godine obrazložila je kako se Odredbama Zakona o prometu nekretnina 'nameće' HGK kao jedina 'ustanova' za provođenje obrazovanja za zvanje 'agent prodaje nekretnina', te bi se na taj način, kako se to restriktivno navodi u Zakonu o posredovanju u prometu nekretnina, moglo dogoditi da se ne priznaju ni osnovne, srednje i visoke škole bivše države pa bi svi trebali ponovo krenuti u škole, na fakultete i druge obrazovne institucije. Šebalj je u obrazloženju navela i kako se navedenim odredbama Zakona dovodi u pitanje opstojnost dosadašnjih programa za osposobljavanje za zvanje 'agenta prodaje nekretnina', kao i ustanove POU u Zagrebu koja se bavila (u suradnji s autorom programa) provođenjem toga programa, temeljem suglasnosti Ministarstva prosvjete i športa. U obrazloženju je još jednom napomenula kako se HGK koristi plagiranim programom zbog kojega se tada, 2008. godine, već četiri godine vodio sudski postupak na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a sada je taj predmet već četiri i pol godine na Vrhovnom sudu, i to u postupku revizije, a nikako se pomaknuti prema EU sudu.
 
Prošle godine u rujnu Šebalj je poslala dopis Hrvatskoj gospodarskoj komori, obraćajući im se sa zamolbom da joj kao idejnom začetniku i autoru prvoga programa edukacije za agente u posredovanju u prometu nekretnina u Republici Hrvatskoj izdaju potvrdu, s obzirom na to da se nakon više godina rehabilitacije poslije obavljenih operativnih zahvata u inozemstvu želi vratiti u posao kao agent u prodaji nekretnina, odnosno (po terminologiji) 'trgovac pojedinac'.
 
'Kako ste vi, tj. HGK, sada jedini koji izdajete tu potvrdu, prisiljena sam zatražiti ju od vas, iako imam uvjerenje izdano od strane POU i verificiranu od strane Ministarstva obrazovanja i sporta te upisanu u tada radnu knjižicu, sada u elektronski zapis pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Napominjem da kao idejni začetnik te autor i vlasnik programa edukacije još od 1995. godine, autoriziranoga kod HAA i verificiranoga od strane Ministarstva prosvjete i športa ne smatram se obveznom prolaziti edukaciju i pristupati polaganju ispita….' Dio je ovo dopisa koji je Šebalj poslala HGH-u. Odgovor je stigao vrlo brzo i u njemu je stajalo kako 'bez obzira na sve navedeno i uvažavajući u punoj mjeri njezino stručno znanje smatraju da u važećem zakonu kao niti u podzakonskim propisima nema uporišta za izuzimanje bilo koje kategorije osoba od obveze polaganja stručnoga ispita'.
 
Dopisi premijeru, ministrima, američkom veleposlaniku
 
Arna Šebalj je na dopis HGK ponovno odgovorila i skrenula im pozornost da je svoj zahtjev temeljila na svojemu autorstvu prvoga programa kojim je takva edukacija prvi put uvedena u obrazovni sustav RH, a ne na tome da je položila ispit kod druge institucije. Tijekom prepiski s HGK-om, Šebaljeva istovremeno piše Vladi Republike Hrvatske, ali premijer Andrej Plenković upućuje njezin dopis Ministarstvu znanosti i obrazovanja, ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću, njegovu pomoćniku Ivanu Crnčecu, predstavnici Vlade pred EU sudom, Štefici Stažnik… Ni na jedan njezin zahtjev nije stigao odgovor. Kad je shvatila da nitko od nadležnih ne reagira na njezine dopise, Šebaljeva upućuje pismo američkom veleposlaniku Robertu Kohorstu gdje mu objašnjava cijeli svoj slučaj, naglašavajući kako već '16 godina vodi sudske postupke zbog vlasništva nad autorskim pravima programa obrazovanja koji joj nitko ne osporava kao autoru i vlasniku, no kroz sve smicalice i odugovlačenja u sudskim postupcima nema mogućnosti ostvariti svoje Ustavom zajamčeno pravo na pravično suđenje kao i suđenje u razumnim rokovima'. Arna Šebalj u dopisu posebno naglašava kako 'Hrvatska gospodarska komora s Vladom Republike Hrvatske kontrolira sudske postupke i onemogućuju joj pravo na rad' te ističe kako se godinama obraćala svima da se postupak riješi mirno te se isplate njezina autorska prava i dobit koja je na njima ostvarena, ali ništa od toga nije urodilo plodom. Naprotiv, danas ju se ovršuje po drugostupanjskim presudama, iako postupci još nisu gotovi, no hrvatsko pravosuđe i tu ima specijalno riješenu pravomoćnost, kao nigdje u svijetu. Još jedno pogodovanje, u ovom slučaju odvjetnicima i strankama koje kad dobiju drugostupanjske postupke, iako to još uvijek nisu konačna rješenja, kreću u naplatu troškova. Ustavna tužba koju je Šebaljeva pokrenula, još uvijek se nalazi u nekoj od ladica, a prošlo je više od 11 godina otkada se obratila sudu.
 
Treću tužbu zbog zastare podigla je još u veljači 2017. godine na Trgovačkom sudu u Zagrebu, ali i dalje nema novih podataka. Sud je tražio vještačenje, skupila je tražene dokumente zahvaljujući kojima su ju morali osloboditi troška vještačenja u visini od 90 posto ukupnoga iznosa, ali niti jedno društvo vještaka ne želi vještačiti. Nije jasno hoće li i ovdje sudac donijeti presudu temeljem stanja spisa i kompletne dokumentacije ili ne. Prije dvije godine podigla je i kaznenu tužbu protiv HGH kod zagrebačkoga Općinskog državnog odvjetništva, no o pomaku oko njezina rada ili njezinu potvrđivanja ništa, a jedino što je uspjela saznati jest 'da su izvidi u tijeku'. Požurnice na ODO, kao i državnom odvjetniku Draženu Jeleniću nisu rezultirale nikakvim novim okolnostima. Prema riječima Arne Šebalj, u svim njezinim predmetima oko autorskoga prava na Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu presuđuje uvijek ista sutkinja, Kamelija Parać, te baš uvijek ima ista obrazloženja svojih Rješenja o odbacivanju presuda. Zanimljivo je kako je prvom presudom Trgovačkoga suda u Splitu Šebalj dobila bitku u kojoj je stajalo i kako Suvremeno učilište u Splitu mora isplatiti određeni iznos, dok je presudom Visokoga trgovačkog suda u Zagrebu ukinuto rješenje suda u Splitu. Iako su oba vještačenja oko utvrđivanja plagiranja pokazala kako je program HGK zapravo program koji je osmislila Arna Šebalj i koji su oni preuzeli, a što u postotcima po jednom vještaku iznosi 77 posto, a po drugom 76 posto, od njezinih potraživanja nema ništa.
 
Bitka Arne Šebalj traje već dugi niz godina, što je sramotno za hrvatsko, ali i europsko pravosuđe kojemu se obraćala. Smatrala je kako će se dolaskom nove Vlade na čelu s Andrejem Plenkovićem neke stvari pomaknuti s mrtve točke, ali ni od toga ništa. Šebaljeva tvrdi kako je jasno da svi štite vlastite interese. Sredinom lipnja ove godine uputila je pritužbu Tajništvu EU Suda za ljudska prava u Strasbourgu, te na znanje i predsjedniku EU suda. Do danas nikakav odgovor nije dobila, a sudeći po svemu što se godinama događa, ovoj pravnoj trakavici ne nazire se kraja.
 

Andrea Černivec, Hrvatski tjednik, https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/33115-arna-sebalj-vec-godinama-vodi-pravnu-bitku-s-hgkkoja-je-priznala-da-je-ukrala-njezino-autorsko-djelo.html

Ministrica bi protiv međimurskih "terorista" provodila »dodatne mjere obiteljsko-pravne zaštite«!

 
 
Te naše drage manjine. I srpska, i talijanska, i bošnjačka, i romska… Da, romska. Više se ni ne smije reći drukčije. Pleonazam "rom" istisnuo onu prijašnju riječ "…….". U javnosti, jer u svakodnevnom životu ljudi i dalje govore kako su naučili. I imaju i imali su pravo pripadnici te manjine preimenovati se u Rome, isto kao što imaju pravo Muslimani preimenovati se u Bošnjake. Samo je loše ako ta promjena imena – očito kako bi se izbjegla kriza identiteta – ne čini ništa na kvaliteti življenja tih koji su se preimenovali. A naši novoimenovani manjinci u Međimurju ostadoše i dalje problematični. Vrše teror po toj najsjevernijoj hrvatskoj zemlji.
TEROR U MEĐIMURJU Starije ljude pljačkaju i tuku, policija je nemoćna, žrtve su prestale i prijavljivati napade, a svi su šokirani tko su počinitelji
O tomu teroru piše i Jutarnji list 30. XI. 2019. (https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/teror-u-medimurju-starije-ljude-pljackaju-i-tuku-policija-je-nemocna-zrtve-su-prestale-i-prijavljivati-napade-a-svi-su-sokirani-tko-su-pocinitelji/9687964/): »TEROR U MEĐIMURJU Starije ljude pljačkaju i tuku, policija je nemoćna, žrtve su prestale i prijavljivati napade, a svi su šokirani tko su počinitelji U Međimurskoj županiji - pljačke obiteljskih kuća i fizički napadi na starije i nemoćne. U cijeloj priči šokira to što su među počiniteljima djeca, piše HRT, a žrtve su nemoćne. Čak i više ne prijavljuju napade...« Jeste li iz ovoga naslova i podnaslova mogli shvatiti tko to vrši teror po Međimurju? Dakako, da niste. Prva vam je pomisao da su u pitanju neki teroristi. Nisu migranti, nego teroristi. Nisu "teroristi" samo odrasli, nego i djeca. Dakle, u pitanju je dječji terorizam u Međimurju.
 
Idemo dalje. U nastavku JUL daje imena seljaka koje teroriziraju neimenovani teroristi, ali nema imena i prezimena tih "terorista" među kojima su i djeca. Žale se Franjo i Jelena Kolarić iz Gardinovca kako ih je lopov usred bijela dana napao sjekirom. Terorist sa sjekirom! Primitivan terorist! Žali se i Ana Pepelko da su joj teroristi provalili u kuću, uzeli sve što su htjeli i iza sebe ostavili sve razbacano. »I to nije prvi put«, žali se Ana. Napali su osamdesetodevetogodišnju staricu. Provalili u kuću i napali ju teroristi. »Osam vrata su razbili, slagao sam rešetke, rešetke su razbili, švasal sam, ali ne štiti, to je badavo«, jada se Mijo Strahija.
 
Čitajući dalje "autorski članak" Jutarnjega lista (u JUL-u se čak boje i novinara potpisati) saznajemo da djeca mlađa od 14 godina vrše teror po Međimurju. Imamo i izjavu Zdravka Kolarića iz Policijske postaje u Prelogu. Iako ne piše, pretpostavljamo da je policajac, a ne domar. Kolarić, valjda policajac, žali se da »nema adekvatne reakcije sustava prema njemu i njegovoj obitelji i on nastavlja i dalje činiti kaznena djela«. Ovo "prema njemu" i "njegovoj obitelji" odnosi se na djecu "teroriste". Žali se da i kad ih uhite, te "teroriste", oni su već sutra na cesti. Nitko im ništa ne može. U Centru za socijalnu skrb – ne piše u kojem mjestu – samo ponavljaju naučeno da "djeca teroristi" »dolaze iz disfunkcionalnih obitelji, roditelji za njih ne mare ili ih čak i potiču na krađe, a u odgojnim ustanovama za njih nema mjesta«. Kao da nismo znali da je sustav u cijelosti zakazao. Korektno u JUL-u pitali su za mišljenje o međimurskim "teroristima“ i ministricu za demografiju, obitelj i socijalnu politiku Vesnu Bedeković, i rekla im da je "upoznata sa slučajem" i da je riječ o djeci s "rizičnim ponašanjem" (kao, nismo znali!), te da treba – ovo je najzanimljivije od Virovitičanke – »provesti dodatne mjere obiteljsko-pravne zaštite«. Svašta! Bedekovićka bi protiv međimurskih "terorista" provodila »dodatne mjere obiteljsko-pravne zaštite«. Zna ministrica svoj posao. Ni najmanje ju ne brine što »mještani pljačke i napade više i ne prijavljuju jer - zaključuju - nema smisla«, kako piše JUL.
 
I još uvijek ne znamo tko su ti međimurski »teroristi«. Odgovor smo ipak nekako – na slamčicu – dobili i od prestrašenih čitatelja. Pogledajmo neke komentare malo hrabrijih čitatelja Jutarnjega lista:

 

Davor Ilić
Ma Cigani.
 
Marko Pintarić
Nevenka Nikolić pošto su mi komentare obrisali vjerojatno zato jer sam izrijekom imenovao dotičnu manjinu, onda da preformuliramo... znači ovdje u ovom slučaju se radi o isključivo konkretnoj manjini, malo tamnije puti koja maltretira i pljačka autohtono stanovništvo Međimurja.
 
Slavko Slav Lapici
Sad se boje reći koje su narodnosti ta djeca rezbojnici... jer zna se tko tamo vrši teror i protiv koga je narod već radio prosvjed
 
Nina Horvat
Jučer je bilo na tv, ali nijedna riječ čija su to djeca, a zna se čija su. Nedaj Bože da su hrvatskog branitelja, kako se bi onda pisalo
 
Nenad Adam Franušić
Zašto ste sve aktere iz akcije pasoš imenovali imenom i prezimenom, a ovima ne mozete ni nacionalnost napisati.
 
Ivan Oroz
Gdje je Kajtazi? Non stop kmeči i traži veća prava za cigane a ne vidi i ne čuje što čine. Ako uđu u moje dvorište ni dragi Bog ih ne će spasiti pa neka Kajtazi i dalje prima zahvalnice. Uručiti zahvalnicu oficiru, odnosno majoru JNA koji je 91-e pucao po Velikoj Gorici iz kasarna Pleso može samo budala. Takvima kao njemu ne bih se smjelo dozvoliti da pristupe u bilo koju državnu instituciju.
 
Joso Laća
Nisu to Cigani iliti Romi, nego Marsovci. U normalnim zemljama kad ti lopovi, makar bili i Marsovci, upadnu nepozvani u kuću, imaš ih pravo ustrijeliti, a u nas zbog političke korektnosti ne smiješ ih ni imenovati.
 

Vid Hinković

Anketa

Završio je štrajk prosvjetara "kompromisom". Tko je gubitnik "kompromisa"?

Petak, 06/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1100 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević