Hrvatski i mađarski narod su povijesno i tradicionalno prijateljski narodi

 
 
Hrvatska radi na realizaciji interkonektora i reverzibilnog tijeka, međutim takav projekt se ne može realizirati od danas do sutra – rekao je u intervjuu hrvatski veleposlanik u Budimpešti Gordan Grlić Radman, koji smatra kako bi bilo pogrješno ocjenu bilateralnih odnosa ograničiti na spor INA-MOL.
http://figyelo.hu/upload_cikk/2013/06/26/1372258007/thumb/Egy_csesze_kave_fotoSzigetiTamas.jpg
• Ministar vanjskih poslova i vanjske trgovine Péter Szíjjártó je ovih dana izjavio kako su mađarsko-hrvatski bilateralni politički odnosi na najnižoj točki. Jeste li i Vi tog mišljenja?
- Bilateralni odnosi između Hrvatske i Mađarske mogu se sagledavati s puno aspekata od gospodarstva, kulture, znanosti, manjinskog pitanja pa do povijesnih veza pa se, kao što je i prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala na Croatia Forumu u Dubrovniku prošlog tjedna, ne bi smjeli promatrati ili kanalizirati samo kroz rezultat razvoja događaja između INA-e i MOL-a, a Hrvatska će, kao i uvijek, u ovoj situaciji postupiti racionalno sa smirenim i stabilnim pristupom.
 
Ako pogledamo statističke podatke, hrvatski izvoz u Mađarsku raste, no Mađarska je ipak u trgovinskom suficitu. Naša gospodarstva su kompatibilna, a osobito dobro surađuju pogranične županije i gradovi. Nedavno je bilo potpisivanje sporazuma o suradnji između grada Zadra i VI. budimpeštanskog okruga (Terézváros), te gradova Siska i Szombathelya. Mađarska je također na četvrtom mjestu po investicijskom ulaganju u Republici Hrvatskoj. Svake godine, također, bilježimo sve veći broj mađarskih turista na hrvatskom Jadranu, budući da je Mađarima Hrvatska omiljena turistička destinacija. Također i na području kulture imamo intenzivnu suradnju, s obzirom na zajedničku kulturnu prošlost. Učestale su razne izložbe i koncerti koje organiziramo bilo u Budimpešti, bilo u Pečuhu ili nekim drugim gradovima u Mađarskoj. Najesen je, isto tako, predviđena sjednica Mješovitog odbora za manjine u Hrvatskoj, kojom ćemo obilježiti 20. godina od potpisivanja Sporazuma po pitanju manjina.
 
Neosporno je da se bilateralni odnosi ne ograničavaju na jednu jedinu temu. Ipak se čini, međutim, kao da se Zagreb osvećuje Mađarskoj zbog spora INA-MOL time da ne radi na provedbi investicije kojom bi se hrvatsko-mađarski interkonekcijski plinovod osposobio za reverzibilni način rada.
- Hrvatska radi na realizaciji interkonektora i reverzibilnog toka, uostalom, to je jedan od projekata koje EU podržava, međutim takav projekt se ne može realizirati od danas do sutra i s time su upoznati naši mađarski partneri. Želim još jednom naglasiti kako projekt provodimo i provest ćemo ga do kraja. Želio bih također reći da je taj projekt dio naše energetske politike i sigurnosti te ulažemo značajne napore za ostvarivanje potrebnih tehničkih preduvjeta za dvosmjernu opskrbu plinom između Hrvatske i susjednih država. Dakle, to nije potrebno dovoditi u vezu s INA-MOL pitanjem jer je, uostalom taj slučaj na više međunarodnih arbitraža, a to su procesi koji traju.
http://keyframe.nava.hu/service/gallery/keyframe/2015/02/25/m1-75380/m1-75380-07321800.jpg
S druge strane, hrvatska Vlada je proglasila gradnju LNG terminala strateškim projektom koji je usklađen i sa strateškim dokumentima Europske unije. Procijenjena vrijednost LNG-a na Krku je 600 milijuna eura, a za plinovode i kompresorske postaje premašuje i milijardu eura. LNG terminal uvršten je i na listu Europske strategije energetske sigurnosti. Gradnja terminala se očekuje sredinom 2016. i trajat će tri godine. Hrvatska godišnje troši 2,7 milijarde prostornih metara plina, dok bi kapacitet LNG terminala bio između četiri i šest milijarde prostornih metara. Uz opskrbu Hrvatske, LNG terminal bi trebao služiti i dobavi plina za susjedne zemlje, pa tako i Mađarske.
 
Vratimo se na trenutak na spor INA-MOL! Koju težinu taj slučaj ima u Hrvatskoj? Gledano iz Mađarske čini se kako je to postalo jednim od određujućih pitanja hrvatske politike.
- Slučaj INA-MOL je poslovno pitanje, ali pitanje koje je nastalo nakon krajnje upitne procedure stjecanja upravljačkih prava, a koja je na kraju rezultirala i sudskom presudom bivšem premijeru Ivi Sanaderu zbog koruptivnih aktivnosti. Da ponovim, zbog toga je i slučaj na više međunarodnih arbitraža i treba ih pustiti da idu svojim tijekom, što Hrvatska i radi. U povijesti su poznati pojmovi “gordijski čvor”, ali i “solomonsko rješenje”. Moramo, dakle, i jedna i druga strana, uložiti sve napore kako bismo pokazali zrelost u rješavanju i kriznih situacija.
 
Dogodine se u Hrvatskoj održavaju parlamentarni izbori. Što mislite, je li jedina šansa za poboljšanje mađarsko-hrvatskih odnosa promjena vlasti i dolazak nove vlade na čelu s oporbenim desnocentrističkim HDZ-om?
- Strateški odnosi između dviju država, posebno kada se radi o dvije susjedne države, a uz to članice EU-a i NATO-a, su nešto što je iznad uskostranačkih ili pojedinačnih interesa, a obveza i odgovornost je svake vlade i njenih ministara, bez obzira bila ona ova ili ona, da rješavaju otvorena pitanja i unaprjeđuju odnose što je u zajedničkom interesu građana obiju država. A hrvatski i mađarski narod su povijesno i tradicionalno prijateljski narodi.
 

István Pataky, Magyar Nemzet