Get Adobe Flash player
Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

Da imam Plenkovićevu moć, za sve one koji dolijeću s Marsa postavio bih...

ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

Gospodarski pojas su proglasile gotove sve države članice...

Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

Opasne tendencije iskrivljavanja povijesti i istine o...

Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

Možda maksimirska krtica ima veze s bleiburškom očišćenom...

SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

Hrvatska je jedina država koja potiče krivotvorenje...

  • Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

    Baba Sarnavka bi sve nas na Mars

    utorak, 16. siječnja 2018. 16:51
  • ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

    ZERP već pokriva glavne prednosti IGP-a

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:43
  • Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

    Prošlo 26 godina od međunarodnog priznanja

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:40
  • Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

    Vojvoda Sinđelić na ogulinskom prelu

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:35
  • SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

    SKANDAL - Srbočetnici masakrirali Hrvate

    četvrtak, 18. siječnja 2018. 10:13

U 95. godini života umro najstariji živući član Društva hrvatskih književnika

 
 
FEDOR VIDAS, pripovjedač, novelist, scenarist, radijski i televizijski pisac, novinar (rođen u Bakru, 13. siječnja. 1924. – preminuo u Kakovcu, 17. siječnja 2018., u 95. godini života). Član je Društva hrvatskih književnika bio od 1956.
https://static.kupindoslike.com/Fedor-Vidas-Ponedjeljak-ili-utorak_slika_O_8499633.jpg
Fedor Vidas je pripadao krugovaškom naraštaju prozaika, izrazito prepoznatljiva i samosvojna izraza. U svojim je novelama, još 1950-ih, među prvima označio nove i bitne aspekte daljnjega razvoja hrvatske proze, te raskidanje s dotadašnjim tradicionalnim utjecajima. Junaci njegovih novela su mladi ljudi iz urbane zagrebačke sredine u poslijeratnom vremenu, fiksirani u trenucima svakodnevice. Izvanrednim darom zapažanja i najsitnijih detalja, poput filmske kamere, te kratkim, škrtim i ogoljenim rečenicama, u vrsno vođenim dijalozima, s nenametljivom liričnošću, predočuje ozračje i duh vremena.
 
Godine 1952. utemeljio je časopis Novela; bio je urednik i zamjenik glavnog urednika u književnom tjedniku Telegram(1960.-65.), a u Okuurednik inozemnih kulturnih informacija (1976.-89.).
 
Objavio je knjige novela: Popodne kad sam sretan, Zagreb, 1954.; Ponedjeljak ili utorak, Zagreb, 1961.; Novele, Novi Sad, 1964.; Na izmaku ljeta, Rijeka, 1975. Novele su mu uvrštene u preglede i antologije (Suvremena hrvatska novela, 1971.; Hrvatska kratka priča, 1994.; Iz novije hrvatske proze, 1995.; Antologija hrvatske novele, 1997.; Antologija hrvatske priče, 2001.) te u Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 154., 1985., te prevedene na strane jezike i uvrštene u inozemne antologije.
 
Autor je nekoliko radio-drama (Scenaristi, 1964.; Djevojke dolaze u devet, 1968.; Šum, 1969.; Konj je stao, 1970.; Čestitke, 1970.) te televizijskih drama koje su izvedene na Prvom programu Televizije Zagreb (Gdje je duša moga djetinjstva, 1968.; Ožiljak, 1969.; Kainov znak, 1970.; Ljubav na bračni način, 1970.; Okreni leđa vjetru, 1972.). Napisao je ili je bio suautor u više filmskih scenarija (Martin u oblacima, 1961.; Abeceda straha, koscenarist, 1961.; Ključ, koscenarist, 1965.; Metamorfoza, 1965.; Ponedjeljak ili utorak, koscenarist, 1966.).
 
LITERATURA: I. Slamnig, Popodne kad sam sretan, Narodni list, 24. VIII. 1954.; V. Desnica, Fedor Vidas: Popodne kad sam sretan, Život, 1955., 1-2; B. Donat, Strujanja u novijoj hrvatskoj noveli, Delo, 1961., 5; V. Pavletić, Antipriče, Izraz, 1962., 1; P. Zorić, Slikar gradske čame, Književne novine, 1962., 162; Z. Petrović, Snaga i moć pripovedanja, Danas, 23. V. 1962.; M. Trumić, Majstor detalja, Život, 1965., 1; J. Hekman, Fedor Vidas – pjesnik detalja, Republika, 1985., 1. (h.f.)

Nadamo se da u Srbiji imamo iskrenog sugovornika u procesu nalaženja odgovora na otvorena bilateralna pitanja

 

 
Obraćanje Predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović u Iloku, 15. siječnja 2018., na 26. obljetnicu mirne reintegracije Hrvatskoga Podunavlja
»...Podsjetit ću na neprijepornu činjenicu: hrvatski narod nije želio rat niti je želio žrtve. Stoga je hrvatsko državno vodstvo, vodeći se hrvatskim državnim interesima i najvišim moralnim uvjerenjima, prihvatilo plan mirne reintegracije kao zalog pomirenja i zajedničkoga života svih koji Hrvatsku smatraju svojom domovinom.
http://predsjednica.hr/galerije/slike/DSC_4005(1).jpg
Tijekom toga procesa, u svom povijesnom govoru u Vukovaru 8. lipnja 1997. predsjednik dr. Franjo Tuđman naglasio je i ovo: „Pobjednik koji ne zna praštati, taj sije klice novih razdora i budućih zala, a hrvatski narod to ne želi. ...naš dolazak u Vukovar, u taj simbol hrvatskih patnji, hrvatskih otpora, hrvatskih težnji za slobodom, hrvatske želje za povratkom na svoje istočne granice, na Dunav, o kome pjeva i hrvatska himna, to je naš znak, naša odlučnost da želimo zaista mir, pomirbu, da želimo stvarati povjerenje za trajan život, da u budućnosti više nikada ne dopustimo ono što nam se desilo.“
 
Danas, u Iloku, želim izraziti isto uvjerenje, istu opredijeljenost i istu odlučnost. Republika Hrvatska bila je i bit će čimbenik mira i suradnje sa svima koji to žele. Stojeći nadomak granice s Republikom Srbijom, mi i danas našim susjedima pružamo ruku mira i suradnje, u nadi da u Srbiji imamo iskrenog sugovornika u procesu nalaženja odgovora na otvorena bilateralna pitanja, kao i za suradnju u svim pitanjima i novim izazovima kojima nas može izložiti budućnost.
 
Upravo gledajući u zajedničku budućnost, Republika Hrvatska daje trajnu potporu konsolidaciji šireg europskog prostora ulaskom svih država jugoistočne Europe u Europsku uniju, a onih koji to žele i u Sjevernoatlantski savez. Odnosi se to i na ustrajno nastojanje Republike Hrvatske za unaprjeđenjem dobrosusjedskih odnosa na prostoru jugoistočne Europe. Neki od tih odnosa još uvijek su uvelike opterećeni sjećanjima i traumama rata koje treba zaliječiti iskrenom suradnjom i otvorenim dijalogom. Nastavit ću predanu politiku zagovaranja dijaloga sa susjednim državama i rješavanja otvorenih pitanja u pozitivnom ozračju. Jedino se na taj način može graditi suradnja na zdravim i čvrstim europskim temeljima...
 
Visoko vrjednujemo naše transatlantsko savezništvo i podupiremo daljnje jačanje ovog savezništva na temelju vjerodostojnog i odgovornog prinosa Republike Hrvatske. Posebice izdvajam Inicijativu triju mora. Ona, otvorena svima za partnersku suradnju, afirmira snažni srednjoeuropski povijesni, duhovni, kulturni, politički i gospodarski prostor, prostor koji sve više postaje kralježnicom Europe, na korist mira, suradnje i napretka ne samo država u nju uključenih nego i cijele Europske unije te svih koji u nama vide ravnopravne partnere u izgradnji mira i napretka za sve ljude, zemlje i narode. Hrvatske višestruke zemljopisne odrednice njezino su bogatstvo te nam u tom duhu predstoji i snažniji iskorak glede potvrđivanja naše sredozemne usidrenosti.
 
Isto tako, Republika Hrvatska razvija i želi razvijati partnerske odnose sa svim državama svijeta. Blizina država nije zemljopisna odrednica, odnosno, neovisno o udaljenosti, države mogu graditi sadržajne odnose, osobito one na području gospodarstva i kulture. U tom kontekstu, Republici Hrvatskoj otvaraju se nove mogućnosti u pravovremenom prepoznavanju dinamičnog trenutka u Aziji, Africi i Južnoj Americi gdje stasaju novi dionici međunarodne zajednice. Prostori su to koje Republika Hrvatska tek treba ozbiljno otkriti i prostori su to koji tek trebaju uistinu otkriti Republiku Hrvatsku. Hrvatsko iseljeništvo i zajednice u nizu tih država mogu biti vodičem i potporom.
 
Položaj svake države na međunarodnoj sceni ovisi prije svega o njezinoj unutarnjoj snazi. A ona prije svega izvire iz društvene kohezije, koja, uz ostalo, počiva na pravnoj sigurnosti i socijalnoj pravdi. Pred nama je stoga zadaća daljnjeg unaprjeđenja sadržaja socijalne i pravne države koji će naše društvo u sve većoj mjeri činiti pravednim i u kojemu će svatko ostvarivati dostojanstven život. Na te zadaće nadovezuje se velik izazov demografske obnove. I to je jedan od razloga zašto smo danas u Iloku, gradu koji također trpi posljedice gubitka stanovništva, prije svega zbog iseljavanja. Rješavanje toga pitanja važno je zbog mnogih razloga, uz ostalo i za ravnomjeran razvoj svih državnih područja.
 
Znamo da se s demografskim problemom danas više ili manje suočavaju i mnoge druge europske države, pa i one gospodarski razvijenije od nas. To nas jasno upućuje da rješenje problema nije samo u gospodarskom razvoju i materijalnom standardu nego i duhovnim sadržajima o kojima ovisi stabilan razvoj svakog pojedinog društva, kao što su kulturni, prosvjetni i odgojni. Držim stoga da je, uz otvaranje sigurne životne perspektive mladima, za Europu danas od primarne važnosti jačati sadržaje našeg zajedničkog europskog identiteta.
 
Među prioritetima hrvatske državne politike jest i daljnje učvršćivanje veza s brojnim iseljeništvom, s hrvatskim manjinama u europskim zemljama kao i s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, s kojima nas vežu jedinstveni nacionalni interesi, čvrsto usidreni i Ustavom Republike Hrvatske, kao i odgovornost što je imamo kao država potpisnica Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Zaštita konstitutivnosti hrvatskoga naroda i ravnopravnost svih naroda u Bosni i Hercegovini od ključne je važnosti za stabilnost jugoistočne Europe. Čvrsto vjerujem u našu sposobnost i odlučnost da uspješno odgovorimo na sve te i druge zadaće i izazove te da Republiku Hrvatsku još čvršće pozicioniramo kao odgovornu i konstruktivnu članicu međunarodne zajednice.«
 

Kolinda Grabar-Kitarović, http://predsjednica.hr/objava/1/1/2059

Otkada se sv. Misu prestalo služiti "ad orientam", sve je postalo "labavije" uključujući kler

 
 
Svuda imamo kriminal i uznemirujuće vijesti. Istina ne služi za zabavu, nego za djelovanje: Kovitlac ratne anarhije, nevjere i nepravde:
https://www.youtube.com/watch?v=TSaEFD4y6Zg&sns=fb
http://www.sacredarchitecture.org/images/uploads/loth_1.jpg
Protestantska crkva sv. Martina u Londonu
 
Utemeljena je i službeno nežrtvena misa nove nekatoličke religije; nova liturgija i nova svjetska religija kreću u život kroz par mjeseci. "Prema Anonimi della Croce skupina će pokrenuti ekumensku misu u narednim mjesecima." https://gloria.tv/article/KeDfTmyVq24c2PoqfeXC3H47b
 
Papa Pio X. proglasio je obvezu antimodernističke zakletve, koju je morao položiti svaki svećenik. Ovu je ukinuo mason papa Pavao VI i otada se hereze počinju širiti. Bergoglio uskoro uvodi modernistički zavjet herezama koje naučava: https://tradcatknight.blogspot.hr/2018/01/bergoglios-new-oath-of-fidelity-to-his.html
 
OVAKO GLASI PRAVA PAPINSKA ZAKLETVA: http://crkvenidokumenti.blogspot.hr/2010/09/antimodernisticka-zakletva-pio-x.html
 
Otvoreno pismo bivših muslimana papi Franji http://christusrexhrvatska.blogspot.hr/2018/01/otvoreno-pismo-bivsih-muslimana-papi.html#more
 
Franjo dodijelio pontifikalno odlikovanje utemeljitelju/arhitektici fondacije za sigurni abortus: Đavo više ne zna kako bi se narugao slijepim katolicima:  http://www.lepantoinstitute.org/pope-francis/pope-francis-awards-architect-safe-abortion-fund-pontifical-honor/
 
Napredak vjere u Njemačkoj biskupskoj konferenciji: predlaže se blagoslov za pedere: https://www.lifesitenews.com/news/vp-of-german-bishops-conference-proposes-blessing-for-homosexual-couples
 
Zlatko Janković Ne znam jesam li ja pretjerano konzervativan ili nešto ne razumijem. Otkada se sv. Misu prestalo služiti "ad orientam", sve je postalo "labavije" uključujući kler. Nekako sam sve više sklon vjerovati da se mnogo pozornije treba iščitavati Ivanovo Otkrovenje i Apokalipsa u kojima su uprizorena vremena koja možemo vidjeti oko sebe. Ne znam je li papa Franjo posljednji, ali siguran sam da je među posljednjima.
Emil Čić Da, točno. Protestantska misa, koju su uveli na II. Vatikanskom saboru bila je rušenje kamena temeljca katoličke vjere. Kako vjeruješ tako moliš, "lex orandi - lex credendi". Pretvorivši misu u demokraciju, srušili su poredak svećeničkog autoriteta i prvenstva i nakon toga se sve počelo raspadati.
 
DJELOMIČNA LISTA MASONA U KATOLIČKOJ CRKVI: http://tradcatknight.blogspot.hr/2014/10/list-of-masons-in-hierarchy-of-catholic.html
 

Mr. sc. Emil Čić

Anketa

Slobodan Milošević je ubio Ivana Stambolića, a Aleksandar Vučić Olivera Ivanovića. Slažete li se?

Subota, 20/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 827 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević