Get Adobe Flash player

Časopis za kulturu i znanost

 
 
U Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar predstavljen je prvi broj časopisa za kulturu i znanost "Zadarski književni ljetopis". Ovaj časopis za kulturu i znanost uz podršku HKD i HKD ogranak Zadar pokrenuo je književnik Nikola Šimić Tonin.
Uz poeziju, prozu, osvrte, oglede, kritike, aforizme, haiku objavljivat će znanstvene radove. Uz književnike i znanstvenike Zadarske regije, Lijepe naše, suradnici su i iz regije i svijeta. Jedan od priloga u ovom je broju i osvrt ugledne znanstvenice sa Sorbonne dr. sc. Milice Marinković, (Plava oaza naslednika mediterana) akademika Vasila Tocinovskog, dr. sc. Adolfa Polegubića, Ružice Soldo, Ive Mije Andrića, Željke Lovrenčić, Ante Kolanovića; Znanstveni rad Chaty – Thereze Kolega; Poezija: Žaklina Glibo, Sanja Kosić, N. Š. T., Barbara Klepić, Hrvoje Bazina, Rajko Glibo, Vlatko Majić, Tomislav Meštrić, Mirko Jamnicki Dojmi, Srđan Duhović, Andreja Malta, Anđelka Korčulanić, Jasmina Hanjalić, Ante Gregov, Jurin, Zorica Antulov, Jozefina Dautbegović Krajinović, Mirjana Majić: Prijevodi: Adolf Polegubić, Valerio Orlić, Nataša Butinar; Prozni Kutak: Petra Parać, Valter Šarović… Aforizmi Abdurahmana Halilović – Ahila; Haiku: Nataša Periša, Ivan Gaćina, Borivoj Bukva, Siniša Matasović, Milan Stančić – Kimi… i mnogi drugih.
 

Nikola Šimić Tonin

Slikarica rado tretira krajobrazni motiv uz značajnu nazočnost cvijetova

 
 
Dubrovačka umjetnica, akademska slikarica Ivana Jovanović Trostmann kontinuirano je sklona u svome atelijeru suočavati se s nizom motiva, tretirati ih s posebnim zanimanjem i slikati ih u uglavnom srednjim formatima u tehnici akrila na platnu, ponekad im se vraćajući i iznova tražeći nova likovna rješenja. Tako je bilo i s njezinim omiljenim motivom, cvijeća u vazi, gdje katkada samo naslućujemo obrise poluvisoke vaze i raskriljenih stabljika sa cvjetovima što izviruju iz utrobe porculanskog tijela a doista se pred nama djelomično otvara krajobraz sa cvjetovima ili su to pak vrlo otmjene kompozicije s raskošnim buketima cvjetova, doimaju se često poput kraljevskih kruna, u finim vazama koje onako pomalo skrivene kriju nostalgičnu priču vlastita trajanja i življenja, a sve u neobičnom, vibrantnom, tajanstvenom, vrlo emotivnom odnosu cvijeta i porculana. Slike su to prepune fine, elegantne atmosfere.
http://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/01/P1190003-1024x1365.jpg
Ne mogu ne spomenuti nefigurativnu kompoziciju buketa zamotanog u papir iz serije cvijeća u vazi ili samoga cvijeća, koloristički vrlo efektna slika, osjećaj zadovoljstva dok sam je promatrao samo je rastao, slika prepuna ponosa i strasti. Istodobno, slikarica bilježi još jednom stazu optočenu biljem i cvijećem na padini, s dominantno crvenkastom bojom, očito, to je put kojim se hoda u susret svojoj sudbini ili  se zauvijek prestaje suočavati s njom. Čini se kao da će crveno raslinje vrlo brzo, uskoro prekriti vijugavu stazu i zauvijek je sakriti. Također slikarica rado tretira krajobrazni motiv uz značajnu nazočnost cvijetova, istaknutih boja, poput okvira slika, između kojih možemo vidjeti bijeli, sivkaste zidine Grada, vidjeti sivo, zeleno ili plavo more kako okružuje zidine. Sve miruje, niti daška vjetra, samo se može osjetiti fini miris cvijeća, tišina, i more miruje, spava, samo je dan budan.
 
Poznato, ali samo jedno od mnogih lica Dubrovnika, slikarica bilježi u različitim kolorističkim inačicama, okružujući ga jednako takvim morem uz razlistalo bilje prepuno cvijeća, nama bliže, gotovo poneki cvijet možemo dodirnuti dok je arhitektura, daleko preko mora, ostala u daljini. Zidine grada  natkrilile su i tajne i glasove i radost i bol i sreću i žalost, cijela je povijest prekrivena šutnjom, sve je nijemo i pijesak u klepsidri miruje.
http://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/01/P1190005-660x450.jpg
Ivana Jovanović Trostmann nastavlja vrlo uspješno kontinuirano koloristički istraživanje, uz figurativno nefigurativni pristup, dodirujući svojim platnima mnoge motive, dotičući mnoštvo tema, razvijajući danomice svoju jedinstvenu kolorističku ekspresiju iznimno otmjeno naslikanih kompozicija, obilježenu elegantnom i profinjenom atmosferom,vaze a cvijećem, puta koji se privija uz brdo, do udaljenih slika Grada pored mora, koristeći vrlo vješto akril na platnu.
 

Miroslav Pelikan

Slikar upozorava na značaj emocija i ljubavi bez kojih čovjek i nije čovjek

 
 
Zagrebački slikar Nenad Marasović, istaknuti je predstavnik suvremene hrvatske umjetnosti, osobito poznat po svojem vrlo vrlo atraktivnom i lijepom ciklusu mediteranskih stvarno nestvarnih krajobraza, izvedenih u ulju i akrilu, najčešće u srednjem formatu, kojega uspješno njeguje već duže vrijeme. Ovoga puta ne ćemo govoriti o vrlo definiranim i koloristički snažnim ciklusima posvećenih Zagrebu i fantastičnim motivima, koji se međusobno sjajno prepleteni istodobno žive na platnu i sasvim samosvojno, niti o nadrealističkom skulptorskom ciklusu, bića i stvari, skladno uravnoteženih unatoč grotesknosti izgleda.
http://metro-portal.rtl.hr/img/repository/2018/01/medium/nenad_marasovic__987.jpg
Ovom prigodom govorit ćemo o iznimnom ciklusu Nenada Marasovića izvdenih na velikim formatima u ulju i akrilu u hiperrealističnoj maniri s  nekoliko vrlo karakterističnih surovo realističnih motiva, od srca, na pladnju, izdvojeno i samo, gotovo se čuje njegovo kucanje, čisto bez krvi,intenzivnih boja koje svjedoče o živosti, životnosti organa, rebra u nizu, anatomski precizno, crvene se i blijede, do izdvojene skupine prepletenih nagih tijela u vibrantnoj erotskoj igri, prepunoj napetosti, u srazu pripijenih tijela, kada se doimaju kao jedno, privlačnih, lijepo oblikovanih tijela, znojne satenske puti, u grčevitom nesvakidašnjem trenutku, u igri osvajanja i uzmicanja, u nervoznom iščekivanju radosnog svršetka, u strastnom ritmu okreta i prevrata, u kontinuiranom nemirovanju.
 
Ne slučajno, slikar se odlučuje za veliki format, metar puta metar ali i veći, kako bi stvorio arenu za prpošnu igru tijela u kovitlacu i strepnji, u trenutku kada se doima da je svijet stao, kada sve zanijemi, dok se jedino čuje bubnjanje krvotoka. U ovom ciklusu Marasavić pristupa motivima različito, kada je kolor u pitanju. Da bi istaknuo ljepotu izdvojenog, naizgled živog dijela tijela, živoga organa, slikar u prvi plan postavlja bojom, grozom obojeni trenutak, dok čisti dio tijela djeluje odbojno. Kod ovoga motiva možemo istaknuti vrlo snažno, angažirani stav umjetnika dok razmišlja o čovjeku i njegovoj ulozi. Da, Marasović, kaže, vratimo čovjeku ljudskost, vratimo mu jednostavnost života.
https://i.pinimg.com/236x/7d/2d/75/7d2d75cd4cb7250b2b3a16658e1dc7cf.jpg
U dijelu ciklusa karakteristične erotičnosti, uz pritajeni, prigušeni kolor, gotovo ponegdje tih i nečujan, slikar upozorava na značaj emocija i ljubavi bez kojih čovjek i nije čovjek, tek je tijelo s potrebama. Osobito je zanimljiva jedna slika iz ovoga ciklusa, portet muškarca, atletski razvijenog tijela, koji se čvrsto držeći drvo, oslanja s obje ruke na štake. Bez tih drvenih pomagala on ne bi mogao stajati i mi ne bi mogli vidjeti njegovo razvijeno tijelo kako stoji uspravno. Doista užasan apsurd, to lijepo, moćno tijelo, ne vrijedi mnogo bez ta dva drvena štapa.
 
Marasović u ovom ciklusu istražuje svijet koji ga okružuje, koji nije uvijek lijep i privlačan, on je i siv, istina ta sivkasta boja i obećava ako se svojski potrudimo. Slikar nije oduševljen svijetom, svojim slikama on upozorava na neke nelogičnosti, na složenu i vrlo zahtjevnu poziciju čovjeka danas, njegovu često potpuno ogoljeljolost i nemoć u čestim običnim, svakodnevnim situacijama a da onim o dramatičnim trenucima i ne govorimo.
 

Miroslav Pelikan

Petir od Europske komisije traži očitovanje o zaštiti nematerijalne kulturne baštine hrvatskog naroda u Crnoj Gori

 
 
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir uputila je u četvrtak zastupničko pitanje Europskoj komisiji u kojemu od Komisije traži očitovanje vezano za zaštitu nematerijalne kulturne baštine hrvatskoga naroda u Crnoj Gori.
- Potaknuta odlukom Vlade Crne Gore da Bokeljsku mornaricu, najstariju pomorsku instituciju na svijetu, uvrsti na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva bez spominjanja da je riječ o baštini hrvatske nacionalne manjine, Petir je upitala Komisiju hoće li i na koji način reagirati prema Crnoj Gori kao zemlji kandidatkinji da zajedno s Hrvatskom nominira Bokeljsku mornaricu za UNESCO, uvažavajuću pripadnost mornarice katoličkoj tradiciji i hrvatskom narodu - javlja ured Petir, pa nastavlja:
http://makarska-post.com/wp-content/uploads/2014/09/DAAAM_2012_Zadar_03_Bokeljska_Mornarica_809_035.jpg
- Podsjetimo, mediji posljednjih dana izvještavaju kako je Crna Gora samostalno podnijela nominaciju, premda su Crna Gora i Hrvatska planirale zajednički nominirati Bokeljsku mornaricu da se uvrsti na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, upravo zbog specifične povijesti i baštine mornarice.
Crna Gora je, međutim, proces pokrenula samostalno te u nominaciji ne spominje kult svetog Tripuna i hrvatski narod koji ga baštini. Na ovo su snažno reagirala hrvatska udruženja u Crnoj Gori, smatrajući da kandidaturu moraju zajednički podnijeti države Crna Gora i Hrvatska, uvažavajući povijesne činjenice koje nedvojbeno potvrđuju kako ova značajna memorijalna institucija pripada autohtonom hrvatskom narodu u Boki kotorskoj, u Crnoj Gori. Hrvati iz Crne Gore kontaktirali su i zastupnicu Petir te su je zamolili da cijeli slučaj digne na EU razinu.
“Bokeljska mornarica dio je katoličke tradicije u Boki kotorskoj, što se očituje i u samom statutu mornarice, koju su, u najvećoj mjeri, od 1860. godine, sačuvali i baštinili kao nematerijalno kulturno i duhovno nasljeđe pripadnici katoličke crkve i hrvatskoga naroda, ne umanjujući značaj i doprinos svih ostalih”, stoji u zastupničkom pitanju koje je Europskoj komisiji uputila zastupnica Petir.
 
Petir također upozorava da Crna Gora mora, poštujući međunarodne povelje i ustavom zajamčena prava nacionalnih manjina, uvažiti povijesne i suvremene potvrde o neraskidivosti Bokeljske mornarice i hrvatskoga naroda.
- Kako je Crna Gora kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, a Unija drži do posvećenosti država poštivanju manjinskih prava i dobrosusjedskih odnosa, Petir je reagirala prema Komisiji da zaštiti nematerijalnu kulturnu baštinu hrvatskog naroda u Crnoj Gori kao zemlji koja stremi pridruživanju Europskoj uniji - stoji u priopćenju ureda Marijane Petir.
 

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/petir-od-europske-komisije-trazi-ocitovanje-o-zastiti-nematerijalne-kulturne-bastine-hrvatskog-naroda-u-crnoj-gori/6993819/

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Ponedjeljak, 19/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 628 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević