Get Adobe Flash player

            Navala migranata

 
 

                PRED NEVRIJEME

 
                Nebo se oblači.
                Skamenjen um.
                Možda će nerazum
                Biti od uma jači.
                Dođe li do požara,
                Poigrajmo se srca žara.
                A srce nikad ne vara!!
https://www.sciencedaily.com/images/2019/07/190702160115_1_540x360.jpg

 

                PRED NAVALU MIGRANATA

 
                Preko Plješivice planine
                Vuče se migranata kolona.
                Uzbunila se zvona...
                Gdje će se skrasiti?
                Hoće li mir domovine
                Netko spasiti?
                A tko će stražiti stražu
                Kad prva opasnost mine?
                Drhte srdašca djece.
                A srca nikad ne lažu!
 

                ČEKANJE NA BOŽJU MILOST

 
                Dolasku migranata
                Ne otvaraju se vrata.
                Strah od gubitka vjere
                Još nema ljudske mjere.
                Kako  njima- tako i tebi
                Pa zašto u pomoć
                Božju milost pozvali ne bi?!
 

                STRAH

 
                Pas napao dijete.
                Majčino srce strahuje.
                Nevolje prijete.
                I tko to smrti domahuje?
                Hoće li na samrti dijete
                Liječnici spasiti?
                Ili će još dugo, dugo
                Molitva bolničku sobu krasiti?!
 

               TRAJNI ODLAZAK

 
                Namješten osmijeh.
                Glumljena radost.
                Izgubljen dan.
                Otišla mladost
                U bezdan.
                I tako povazdan
                Iz dana u dan!
 

                PITANJE

 
                Tko će djecu hraniti?
                Tko će zemlju braniti?
                Tko će, tko će zloće
                U korijenu strti?
                Tko će Domovinu
                Spasiti od smrti?!
 

                OLAKŠANJE

 
                Vjesnik zao
                Na vrata je pokucao.
                Srce drhti, trne...
                Ipak, nisu uvijek
                Baš sve vijesti- crne!
 

                NEMA VIŠE TAME

 
                Razišli se oblaci
                I crni i sivi.
                Prve zrake sunca
                Spustile se na me
                Pa se lakše živi.
                O, kako je srcu lako
                Čim i njega mir je tak'o.
                Nema više tame.
                Možda će već sutra
                (Ili svakog jutra)
                Toplo, blago sunce
                Obasjat vrhunce?!
 

                KRVAVI PIR

 
                U tuđoj je državi
                Pir planuo krvavi.
                Jedan čovjek hudi
                Pobio je bezbroj ljudi.
                O, veliki Bože,
                Zar bezbožnik može
                I u hramu svetu
                Zlo činiti svijetu,
                Sijat smrt i stravu
                Na piru krvavu?!
 

                VARKA PROLJEĆA

 
                "Proljeće je, ljudi vele,
                Stiglo vrlo rano."
                A umorni ljudi žele
                Da još zima traje,
                Al  nije im Bogom dano
                Smirit uzdisaje.
                Proljeće je.
                Nek potraje
                Makar varka da je!
 

                PROSVJEDI SVIH RASA

 
                Ovog tjedna
                Usred grada
                Bit će jedna
                Slavljena parada.
                Skupit će se masa
                Ljudi sviju rasa
                Da svak svoje traži:
                Mir, slobodu, hranu.
                I da zakon važi,
                Služi za obranu
                Od gladi. I laži!
 

                KRAJ

 
                Ovaj dnevnik straha, tuge,
                Jedne noći duge, duge
                Jedna je djevojčica nadahnula
                Kada je u bolnici-izdahnula.
                Tek je rođena bila
                Pa još nije znala
                Da i dječja srca imaju krila
                I da i ona mala,
                Što su još rast svoj snila,
                Poput ptice se vinu
                U svetu, Božju visinu! 
 

Malkica Dugeč, Stuttgart, 27. 3. 2019.

Tilurijum, Gardun, Nutjak i Cetina

 
 
Birao sam slova i slagao riječi
Razmišljao, dušom, što Vam želim reći
Važno je i ovo pa to trebate znat
Rođenjem sam kršćanin nadasve Hrvat
Odnili su vitri ove čvrste gene
Od rodnoga kraja, pa tako i mene
Sve se češće sjeta za tim krajem javlja
Friži kad se skupe ponestaje zdravja
https://visitvrlika.com/images/o-nama/Cetina.jpg
Dalmatinska majka, Sinjska Gospe, Alka
Škrta zemlja,loza i bukara vina
Tilurijum, Gardun, Nutjak i Cetina
Znamenje su roda mojih Dalmatina
 
Svoga Doma čuvar i korijena svojih
Ponosim se rodom, kamena i drače
Korijena sa škrape di mendula cvate
Duje sveti, Hajduk, odma poslin ćaće..
 
Dalmatinska majka, Sinjska Gospe, Alka
Škrta zemlja, loza i bukara vina
Tilurijum, Gardun, Nutjak i Cetina
Znamenje su roda mojih Dalmatina
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

Izložba MAS-a 'Staklene svjetiljke kroz vrijeme' gostuje u Splitu

 
 
Jedna od najposjećenijih izložbi Muzeja antičkog stakla u Zadru 'Staklene svjetiljke kroz vrijeme', čiji su autori dr. sc. Vedrana Jović Gazić i dr. sc. Berislav Štefanac, gostuje u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Izložba je otvorena u ponedjeljak, 29. srpnja 2019. godine, i moći će se pogledati do 30. listopada 2019. Izložba je bila postavljena u Zadru u studenom prošle godine u sklopu obilježavanja Dana grada Zadra (Sv. Krševana). Ovo je prvo gostovanje izložbe u čijem postavu sudjeluje 10 muzeja iz cijele Hrvatske ustupanjem građe iz vlastitih fundusa, pa tako i prvi domaćin Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
https://www.zadarskilist.hr/sites/default/files/styles/article_image_full_node/public/field/image/MAS_IZLOZBA_5.jpg?itok=zmqpuqj8
Izložba Staklene svjetiljke kroz vrijeme obuhvaća pregled tipološki vrlo raznolikih svjetiljki koje su u širokom vremenskom rasponu od 1. do 19. stoljeća bile u opticaju na području Hrvatske, najčešće u svakodnevnoj funkciji osvijetljavanja sakralnih ili profanih, javnih ili privatnih prostora. Odabrana tema rasvjete, svjetlosti, odnosno rasvjetnih tijela uvijek je atraktivna, a moglo bi se reći i povoljna za prezentaciju u formi izložbe. Pruža raznolike mogućnosti popratnih likovnih interpretacija i rekonstrukcija kojima je ovom prilikom pridana posebna važnost. Osim izloženih originalnih povijesnih primjeraka svjetiljki, počevši od rijetkih sačuvanih antičkih lucerni do uljanica 19. stoljeća s prepoznatljivim globularnim recipijentom za ulje, izložba obuhvaća staklene replike nekolicine najzastupljenijih formi srednjovjekovnih i novovjekovnih svjetiljki, te vrlo zanimljive rekonstrukcije prototipnih povijesnih formi suvremenih lustera. Izložba ukupno sadrži 103 primjeraka staklenih svjetiljki, cjelovitih, fragmentiranih, rekonstruiranih, koje se do sada definitivno nisu našle na okupu, u isto vrijeme i na istom mjestu.
 
Početci osvjetljavanja staklenim svjetiljkama mogu se pratiti od antike, točnije rimskog ranocarskog razdoblja. Prema malo­brojnim arheološkim nalazima njihova primjena najintenzivnija je u razdoblju od druge polovine 1. do 3. stoljeća, usporedo s gorućim bakljama, uljanicama od terakote i metala, čiji su se oblici primjenjivali i u izradi staklenih inačica. Tijekom kasnoantičkog razdoblja staklarstvo je bilo obilježeno visokim tehnološkim i estetskim ostvarenjima, što se odrazilo i na izradu staklenih svjetiljki. Posebno intenzivna proizvodnja i primjena vezane su uz razvoj kršćanstva. Porastu proizvodnje posebno su doprinijele političke odluke prvih kršćanskih careva koje su pokrenule i masovnu izgradnju ranokršćanskih bazilika. U osvjetljavanju njihovog posvećenog prostora često su se primjenjivale upravo staklene uljanice. Osim primarne funkcije osvjetljavanja interijera, rasvjeta u crkvama imala je važnu simboličku ulogu u liturgiji. Posebno osvjetljenje primjenjivalo se i nad oltarima te grobovima mučenika, u baptisterijima i kriptama. Uljne svjetiljke stalno su bile prisutne u procesijama i pogrebnim obredima.
Upravo u kasnoantičkom razdoblju, uslijed intenzivnog razvoja raznolikih formi svjetiljki nastaju i složeniji oblici stalaka i nosača, poput polikandila izrađenih od kružnih perforiranih metalnih ploča s utorima za umetanje svjetiljke. Broj utora bio je promjenjiv, ovisno o veličini polikandila, za svega tri ili šest svjetiljki. Postojale su i raskošnije inačice koje su mogle no­siti i više od dvadeset svjetiljki. Na području Hrvatske do sada su sačuvani samo manji dijelovi metalnih polikandila, ulomci lanaca za vješanje s motivom križa i medaljona. Češći su nalazi jednostavnih nosača (monokandila), namijenjeni tek jednoj svjetiljci. Razni oblici polikandila ponovo su bili vrlo popularni tijekom srednjeg vijeka, što je također bilo dobrim dijelom uvjetovano velikim uzletom u podizanju crkvenih građevina, posebno romaničkih i gotičkih bazilika. Najkasnije od sredine 13. stoljeća uobičajen je bio specifičan oblik polikandila nalik konstrukciji krletke.
 
Primjena staklenih svjetiljki u srednjem vijeku ponajviše je vezana uz sakralne prostore, ali sve učestaliji su podatci i o njihovoj primjeni u profanim prostorima, zgradama javne i privatne namjene. Jedan od najčešće korištenih tipova jest bikonična svjetiljka s ručkicama za vješanje (tzv. islamski tip). Na njihovu prisutnost na zapadnom Mediteranu već u 10.-11. stoljeću neizravno ukazuju literarni i likovni izvori, minijature u rano­srednjovjekovnim liturgijskim knjigama. Premda se izvorna primjena i proizvodnja bikoničnih svjetiljki vezuje uz islamsku tradiciju, njihova distribucija od 13. do 16. stoljeća znatno nadilazi okvire izravnog utjecaja islamske religije i kulture, stoga su mnoge kršćanske crkve, katedrale ili samostani na zapadnom Mediteranu, istočno-jadranskoj obali, ali i dubljoj unutrašnjosti jugozapadnog Balkana, bile opremljene upravo islamskim ili džamijskim tipom svjetiljke.
 
Uz trajnu prisutnost svjetiljki bikonična tijela, tijekom 16. i 17. stoljeća uvodi se još jedna specifična forma viseće staklene svjetiljke – cesendello– kao prepoznatljiv proizvod muranskih radionica, također nastao pod utjecajem islamske tradicije. Prisutnost muranskih cesendellana Istoku posvjedočena je poznatom narudžbom velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića iz 1569. godine, ali i brojnim pojedinačnim nalazima. Zastupljenost tog tipa svjetiljki u novovjekovnim interijerima na prostoru Hrvatske, posebno Dalmacije, nije upitna, no zasad je potvrđena vrlo skromnim arheološkim tragovima na kopnu, te znatno brojnijim podmorskim nalazima s brodoloma iz 17. stoljeća u Koločepskom kanalu (Drevine i rt Ratac).
Kronološki pregled tipologije staklenih svjetiljki završava posljednjim primjercima ručne izrade staklenih svjetiljki iz druge polovine 19. stoljeća. To je razdoblje obilježeno osnivanjem brojnih manufaktura, kao rezultat vrlo intenzivnog tehnološkog razvoja društva. Sjeverna Hrvatska i Slavonija područja su na kojem su pokrenute prve staklane, a uz pretežno strane osnivače, proizvodnju su uz pomoć stranih majstora nosili i domaći staklari. Po uspjehu i raznovrsnom proizvodnom repertoaru poznata je bila staklana na Zvečevu u središtu Slavonije, među čijim proizvodima je i prepoznatljiva uljanica na visokoj nozi s kuglastim recipijentom za vodu i ulje.
 
Posudbom građe iz vlastitih fundusa realizaciju izložbe omogućili su: Arheološki muzej u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Dubrovački muzeji – Pomorski muzej u Dubrovniku, Gradski muzej u Šibeniku, Gradski muzej u Umagu, Gradski muzej Požege, Muzej đakovštine u Đakovu, Muzeja Slavonije Osijek te Arheološki muzej Osijek. Među sudionicima koji su iznimnom susretljivošću ustupili građu je i Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, kao i gospodin Srećko Tolja, vlasnik privatne zbirke. Dio zastupljenog materijala potječe iz fundusa Muzeja antičkog stakla u Zadru (Zbirka srednjovjekovnog i novozavjetnog stakla – u nastajanju).
 

Nives Matijević

Misli procvjetale

 
 
        Nabujale misli što sav život traju u sna zagrljaju.
        Poput djece male, još neprocvjetale čekajući kiše, da narastu
        i bude ih više, u se su se stisli.
        Čekali su dugo da ih doba drugo sa sobom povede u prostore šire
        pa da i one, k'o ptići iz gnijezda, u život izvire.
        Skupile se misli u đerdan od snova, proljepšale, zbile ispod tuđeg
        krova - kao da svu vječnost pod njim su i bile.
        Nisu znale da se, samo da se spase od žege i groma, čak i usred tuđeg   
        neželjenog doma, stasale i bdjele nad pradavnim snima u kojima samo,
        a da i ne znamo, ljubavi i vjere u slobodu i u riječi smjele mnogo,
        mnogo ima.
https://cdn.pixabay.com/photo/2016/10/09/16/16/flower-1726085_960_720.jpg
        Nabujale misli, al' govora nema! Možda mu se opet sud njemoće
        sprema? Ili samo drijema čežnja u nigdini pa će jednog trena iz
        dubine snene buknuti k'o iskre iz plama vatrena?
        Radoznale, smjele, širit će se i nebeske pute osvijetliti sve će, al'
        zemaljske ipak napustiti ne će, jer sa Zemlje znane govor im ne brane
        nit im zlobom prijete - sve dok plamen nisu ni dah vode svete.
        A kad jednom misli, to se zbiti mora, i govorom budu sa bistrih izvora,
        svjedočit će vrijeme da im čežnje nisu snivane zaludu!
 

Malkica Dugeč, 6. 4. 2019.

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Četvrtak, 22/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1430 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević