Get Adobe Flash player

      Dani okajani

 
 
        Ne pitaj me, kojim jezikom govorim, već što njime tvorim.
        Kako mu se klanjam i što smjeram kad o njemu sanjam!
        Ne pitaj me u času klonuća, je li jezik moja čežnja vruća,
        je li jezik samo sve blago što imam?
https://ask.fxplus.ac.uk/sites/default/files/public/styles/bootstrap-thumbnail/public/images/languages.jpg?itok=9x8nmg0Z
        Ne pitaj me ni za prošle dane njime okajane, za jezik mog roda
        što se kupit ne da, a niti se proda. Nikad, nikad više ne pitaj me
        odmah nakon boli, da l' se jezik hrvatski diva snagom voli i da li
        se rad njega odreć može svega što čovjeku treba i golu i bosu
        ispod tmurna neba, jer  i smrtne riječi nebo nad Hrvatskom
        od nestanka liječi. Ne pitaj me više  za bure i kiše jezika mi sveta, jer
        kad jednom ne bude nas više, jezik će Hrvata, vrjedniji od zlata, biti
         ljubav svijeta, voljen ponajviše.
        I ne pitaj mene sada ni ikad,a jesu li zaboravljene bitke, rane i
        radost kadikad? Zaborav je mana, otvorena rana srca ranjenoga, ali
        i tu ranu vjerom ovjenčanu , milost prati Boga.
        Svaka riječ hrvatska, slovo zapisano makar zadnjom nadom ili kradom,
        zasvijetlit će jednom u svitanje rano i svjedočit jasno da mu oživjeti
        nikad nije kasno!
        Ne pitaj me, brate, da l' hrvatski zborim il' mu tajim ime! Odgovor će
        biti: "Od prve mi riječi materine ja govorim  njime kao sada i Ti,
        a hrvatsko ime, kad  već  život mine, i moj grob će jasno govoriti.
 

Malkica Dugeč, 29. 7. 2019.

Slavni slikar s Raba proslavio se u Mlecima

 
 
Stefano Cernotto (Rab, kraj XV. st. - Venecija, 1548.) bio je venecijanski slikar hrvatskoga podrijetla. Prezime se javlja u raznim varijacijama, ali najčešće kao Cernotis ili Zernotis. Prvim imenom je Stjepan Crnota ili Črnota. Ništa nije bilo poznato o njegovu životu do otkrića dokumenata 1902. godine. Rođen je izvjesno na otoku Rabu, tada pod vlašću Venecije. Tridesetih godina djelovao je u Veneciji kao uvažen majstor, slika realistične prizore koji su inovacija u venecijanskom slikarstvu. Od njegovih se djela pod utjecajem Tiziana i Veronesea ističe Izgon trgovaca iz hrama, u Duždevoj palači. Godine 1530. zatječemo ga u Veneciji kao već izgrađenoga slikara kada plaća neki porez za svoju suprugu Marinu. I 1533. on daje punomoć svome bratu svećeniku imenom Gerolamo (Jeronim!) izvršnog i zakonskog zastupnika. Godine 1548. u zapisniku desetine (valjda crkvene?) Marina je opisana kao udovica.
https://i.pinimg.com/originals/8c/d9/65/8cd96571540cffea3d124606303ac183.jpg
Isprve, samo su tri slike pripisane Cernottiju kao dio projekta Bonifacija Veronesea za kojega je radio i Andrija Schiavone (Slaven), poznatiji kao Meldolla iz Zadra. Projekt se odnosio na palaču Camerlenghi. Za jednu se sliku otkrilo se da nije Bonifacijeva već Cernottina jer je hebrejskim slovima na amblemu pisalo Stefano. U to doba su poznati slikari imali veliki broj narudžbi, te su angažirali manje umješne ili poznate umjetnike u svoju radionicu.
 
Bonifacio Veronese vjerojatno nije u bliskom srodstvu s velikim Paolom Veroneseom, njihov isti nadimak znači Veronjanin (iz Verone). Paolo se prezivao Caliari a Bonifacio de Pitati. Danas znamo za pedesetak Cernottinih radova. Mnogi radovi su bili pripisivani Francescu Vecelliju (bratu velikog slikara Tiziana) te Polidoru de Lanciano(u), čovjeku iz Abruzza koji je također radio za Bonifacija Veronesea, Tiziana i njegova brata Francesca. Postoji evidencija da je radio Cernotta za velikoga Tiziana 1520. godine i da je bio njegov šegrt prije nego Veroneseov.
 

Teo Trostmann

Sive misli

 
 
Misli su moje
ko Dunav sive
i često sa njim
na istok plove,
a tamo negdje kod Iloka
http://im.rediff.com/news/2017/aug/10jail1.jpg
k'o da ih natrag
Vukovar zove
Znam da postoje
ograničenja
koje teško mogu prijeći
Mjesto gdje se
svjetovi lome,
zato teško
sastavljam riječi
Teško je nešto
u pola života,
prelomit i reći,da sve je čisto
A kad se okreneš oko sebe
kao i nekad
potpuno isto
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

Ovali koji poput zidova ograničavaju plohe unutar njihovih neobičnih tijela

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, slikar Mladen Žunjić sklon je koristiti niz raznolikih motiva u plodnom i uspješnom stvaranju niza ciklusa, nastojeći uvijek istaknuti svoje temeljne ideje, svoja promišljanja i njih staviti u prvi plan, preko dominantnih boja, ovalnih gobljivih oblika, uznemirenih pravaca, lebdećih ploha.
http://www.hrsvijet.net/images2/kultura/1_miroslav_pelikan/00000000_zunjic_promisljanja.jpg
Novi ciklus posebice je okarakteriziran brojnim ovalima koji poput zidova ograničavaju plohe unutar njihovih neobičnih tijela.
 
Slike možemo doživjeti i kao tlocrte mega gradova koga čine odvojene a istodobno i tako fizičke bliske strukture ununtar jednog, zajedničkog ali iznutra razdijeljenog prostora.
https://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/01/20171225_121751-660x450.jpg
Žunjić govori o granicama, koje razdvajaju, ovo nisu granice koje spajaju. Riječ je o jednom svijetu ispunjenog najprije zidovima, granicama a tek onda i plohama unutar međa. Sve se granice, ograničenja, ističu svojom vrlo uočljivom crnom bojom na ovim slikama, omeđujući raznovrsne kolorom ispunjene oblike.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Petak, 22/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1421 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević