Get Adobe Flash player

Život s godinama gubi vedrinu, slike postaju sve življe i energičnije

 
 
Sredinom prosinca, suvremeni hrvatski likovni umjetnici, Duško Šibl i Željko Čurčić izlažu na zajedničkoj izložbi u Voloskom.
https://m.vecernji.hr/media/img/b1/71/733b0d4a5c1cfb14c451.jpeg
• Nedavno ste izlagali u Varaždinu s fotografom Koprolčecom. Zanimljiva iskustva zajedničkih izložbi.
- U oba slučaja radi se o umjetnicima koji su mi prišli s idejom o zajedničkoj izlozbi jer su vidjeli neke sličnosti izmedju njih i mene. Da ne smatram ono što rade interesantnim do suradnje ne bi došlo. Prednosti takvog izlaganja su velike: I Koprolčec i Čurčić su već izlagali u spomenutim galerijama i dobro poznaju "teren", njihovi radovi ne konkuriraju mojima jer su različiti, a opet se odlično nadopunjavamo. Izložba u varaždinskoj galeriji Zlati Ajngel je bila vrlo uspješna, a nadam se da će to biti i ova u Voloskom. Jako lijep prostor na lijepom mjestu u slikovitom kvarnerskom gradiću neposredno prije Božića. Što može biti ljepše!
 
• Središnji motiv i ove izložbe je erotskog karaktera.
- Čurčić i ja slikamo ljudsko tijelo. On se bavi ženskim aktom, a moje slike su ambivalentne i želja ili čak požuda je manje važna. Ali ono što čini Željkove i moje slike punim erotskog naboja je velika energija, ekspresivna gesta i strastveni kolorit.
 
• Dojma sam kako je kolor na Vašim slikama sve žešći.
- Kako ide vrijeme slike su mi sve čišćih i jačih boja, volim crvenu i zelenu, crnu i žutu - jake kontraste. Možda je to kompenzacija za staračko slabljenje vida? Kao Mattise i njegovi kolaži jarkih boja? Primjećujem da kako život s godinama gubi vedrinu, slike postaju sve življe i energičnije. Nezamisliv mi je žvot bez slikarstva, svijet u kojem živim bio bi teško podnošljiv.
https://i2.wp.com/regionalni.com/wp-content/uploads/2019/09/Sibl11.jpg?resize=669%2C1024&ssl=1
• Erotika jest doista nepotrošivi motiv.
- Erotika i ljudsko tijelo, u mom slučaju ne samo Eros nego i Tanatos - su nepresušan izvor inspiracije i preoukupacije umjetnika još od Venere Willendorfske. Ipak je to centar našeg svemira i u ovo doba tehnologije i otudjenja. Biti u zagrljaju i osjetiti toplinu bliskog ljudskog bića je želja svih nas. S druge strane sve nas muči neizbježan kraj i pokušaj bijega i traženje smisla i utjehe. Moje slike se bave tim vječnim temama
 
• Planovi...?
- Spremam veliku izložbu u Mimari sljedećeg proljeća - mala retrospektiva uz promociju monografije. Radim na novim stvarima, da bude nekoliko novih i drukčijih radova izvan monografije. Ne želim ih pokazivati ni opisivati - neka budu iznenadjenje.
 

Miroslav Pelikan

Cijeli ovaj ciklus fotografija ima tri ključna elementa: svjetlo, kompoziciju i ritam

 
 
U Galeriji fotografije Fotokluba Split, postavljena je izložba „Istanbul“ zagrebačkog fotografa Hrvoja Filipovića. Riječ je o ciklusu od 48 fotografija nastalih za vrijeme fotografske radionice pod vodstvom dvaju svjetski priznatih fotografa, Stanka Abadžića i Timurtasa Onana, u Istanbulu 2018. godine.
https://dalmatinskiportal.hr/sadrzaj/vijesti/velika/2019-11-16-20-42-4586-.jpg
Autor je iskoristio priliku i svojim objektivom snimio svakodnevni ritam ulica turske metropole. Zavirujući svojim aparatom u mahale, dvorišta džamija, groblja, brodskih paluba donosi crno-bijelu viziju Istanbula. Loveći izražajnu igru svjetla i sjene prostire pred promatrača bogatstvo nijansi i tonova. Dva najizražajnija motiva čiji suživot je neophodan su ljudi i arhitektura. Krećući se kroz fotografije pred nama se raspliće cijela lepeza lica od mladih do starih. Uhvaćeni u ritmu igre, smiraju dana, iščekivanju, svi oni nepretenciozno zaokružuju sliku onog „stvarnog“ dijela Istanbula koji diše uz Bospor. Spontano ili pomno odabrano Hrvoje Filipović u spletu ulica i ljudi s naglaskom na raznolikost života izaziva suosjećanje, ali i određenu vrstu nostalgije za djetinjstvom. Fotografijama dominira pokret koji je pomno uhvaćen kroz igru svjetla i sjene.
 
„Ako bih izdvajala fotografiju koja to najbolje zaokružuje odabrala bih muškarca u laganom trku niz praznu ulicu na čijem kraju dominira minaret. Put svjetlu otvara nasuprotna ulica, koja je siječe, a naš motiv nalazi se u samom centru. Upravo ovaj odnos svjetla i sjene stvorio je kompozicijski sklad između arhitekture i čovjeka. S druge strane, promatrajući kako fotograf pomno bira građevine te njihove interijere i eksterijere s naglaskom na stepeništa u nekoliko odabranih fotografija. Učestalo je neka ljudska pojava spontano zabilježena u pokretu na njima ili djeluje kao namjerno namještena scena koja oblikuje interesantnu siluetu. Kao primjer bi se tu našla djevojka sa šeširom na stepenicama; zaustavljena u pokretu s blago savijenom nogom. Iznad ženstvenog lika nalaze se siluete drugih ljudi raspoređenih na stepenicama iznad nje poput kakvih kipova zarobljenih u određenoj pozi. Cijeli ovaj ciklus fotografija kako i sam autor naglašava jest u ključna tri elementa, u svjetlu, kompoziciji i ritmu. Ako promatramo fotografije kao jednu cjelinu uvidjet ćemo da se ta tri elementa prožimaju i na autoru svojstven način donose nam njegov uvid u raznolikost istanbulskog načina života, u tursku kulturu i arhitekturu prožetu stoljetnim utjecajem islama.“ (Ana Vukas)
 
Autor izložbe Hrvoje Filipović rođen je u Zagrebu 1983. godine. Svoj fotografski put započinje 2007. godine radeći iz entuzijazma kao fotograf za potrebe različitih glazbenih događanja. Dvije godine za redom sudjeluje na Fotomaratonu (2008., 2009.), a između 2010. i 2012. dio je organizacijskog tima. Godine 2012. završio je Tečaj analognog razvijanja filma i fotopapira kod Josipa Klarice te sudjelovao u skupnoj izložbi u Galeriji Badrov. Nakon ovog uslijedila je veća aktivnost na raznoraznim radionicama i tečajevima, kao što su KLUBVZIJA SC za ekspirimentalni film i fotografiju MM centra u zagrebačkom SC-u. Od 2013. godine do danas redovito sudjeluje na završnim izložbama KLUBVIZIJE SC (Galerija Greta, foaje SC-a i MM CENTRA). Hrvoje Filipović član je udruge Film lab X uz kolegu fotografa Hrvoja Grgića i slikara Franu Rogića. Značajno mjesto u njegovom životopisu čini osnivanje Centra za kreativni razvoj ARTMIX s akademskim slikarima Ksenijom Filipović i Marcom Antoniom Cinottijem. Centar djeluje od 2010. godine, a među najistaknutijim projektima ističe se Richter 100 čiji su voditelji uz raznorazne edukativne projekte. Od osnivanja Centra H. Filipović vodeći je fotograf te samostalno vodi foto dokumentaciju projekata. Autorov dugogodišnji rad i predanost fotografiji vodila je prema sudjelovanju u mnogobrojnim skupnim izložbama, projektima i programima vezanima za fotografiju kroz rad udruga. Njegov fotografski rad i interes prelazi granice Hrvatske. U Pragu (2017.) i Istanbulu (2018.) sudjelovao je u internacionalnim fotografskim radionicama u organizaciji fotografa Stanka Abadžića i Timurtasa Onana. Upravo je ovo zadnje sudjelovanje iznjedrilo ciklus istanbulskih fotografija s uličnim motivima, a dio je trenutnog postava Fotokluba Split.
 

Nives Matijević

Vladala je Armenijom zajedno s mužem od 51. - 53. i od 54. - 55. godine

 
 
Zenobija je, prema djelu “Anali” starorimskoga povjesničara Tacita (oko 55. - oko 129.), kći kralja Armenskoga Kraljevstva (190. pr. Kr. - 428.) Mihridatesa (Mitridata) Iberijskoga (35. - 42. i 47. - 51.) koja se je udala za svojega bratića Radamista iz dinastije Farnavazida. Vladala je Armenijom zajedno s mužem od 51. - 53. i od 54. - 55. god. Nakon drugoga svrgnuća Radamist se je sa ženom dao u bijeg. Za vrijeme bijega od kralja Trdata, novoga vladara Armenije, trudna Zenobija zamolila je Radamista da ju ubije zbog sramotnoga života u zarobljeništvu. Muž joj je zadao udarac mačem i bacio ju u vode rijeke Aras. Međutim, rana nije bila smrtonosna, a iz vode su ju izvukli pastiri. Živjela je u Trdata koji ju je poštovao i cijenio. Zenobijin muž Radamist se je u Kavkasku Iberiju vratio 58. god. gdje je bio pogubljen zbog izdaje.
https://www.starapovijest.eu/sadrzaj/uploads/2014/03/Queen-Zenobia-before-Emperor-Aurelianus-1200x520.jpg

 

Artur Bagdasarov, HKV

Premijerni nastup bugarskih divova u Lisinskom

 
 
Program:
P. Vladigerov: Bugarska rapsodija Vardar, op. 16
I. Stravinski: Žar-ptica, baletna suita (obrada iz 1919.)
A. Dvořák: Deveta simfonija u e-molu, op. 95, Iz novog svijeta
http://www.lisinski.hr/media/CACHE/images/images/NAYDEN_TODOROV/8296aa5f4d40897574d5f47955e99ca7.JPG
U svojoj uzbudljivoj i kreativnoj 85-godišnjoj povijesti, Sofijska filharmonija prošla je dug i intenzivan put umjetničkoga rasta. U njega su bili uključeni glasoviti dirigenti, kao što su Saša Popov, Konstantin Iliev, Dobrin Petkov, Vasil Stefanov, Vladi Simeonov, Dimitar Manolov, Jordan Dafov, Emil Tabakov, Julian Kovačev te Najden Todorov, glazbeni ravnatelj orkestra od 2017.koji će ravnati njihovim prvim gostovanjem u ciklusu Lisinski subotom. Orkestar je surađivao s nizom svjetski proslavljenih umjetničkih osobnosti, dirigenata i solista, kao što su Hermann Abendroth, Igor Markevitch, Carlo Cecchi, Genadij Roždestvenski, Jurij Temirkanov, Kurt Masur, Karlheinz Stockhausen, Neville Marriner, Jurij Simonov, Leopold Hager te Dmitrij Šostakovič, David Ojstrah, Svjatoslav Richter, Annie Fischer, André Navarra, Mstislav Rostropovič, Vladimir Spivakov, Julian Rachlin, Andrew Marriner i brojni drugi.
 
U svojoj bližoj povijesti bilježi nezaboravne suradnje s glazbenicima suvremenih žanrova koje je glazbena publika dočekala s velikim oduševljenjem te su prepoznati kao prestižni, nacionalno važni događaji. Suosnivač jednoga od najpopularnijih pop-sastava svih vremena Bee Gees, Robin Gibb, američka heavy metal skupina Manowar, utemeljitelj grupe Deep Purple - Jon Lord, Sting, operni pop-kvartet Il Divo te José Carreras samo su neki od svjetskih suvremenih glazbenih velikana s kojima je Sofijska filharmonija odsvirala koncerte za pamćenje. Inozemna gostovanja uključuju gotovo sva velika glazbena središta Europe, Azije i Amerike. Orkestar redovito snima za brojne diskografske kuće (Balkanton, Gega, Suprafon, Elan, frequency, Koch, Mega, Capriccio i drugi), a redoviti su gosti radijskih postaja Pariza, Berlina, Moskve, Münchena, Bugarskog državnog radija, kao i Bugarske državne televizije. Ovjenčani su brojnim uglednim nagradama: naslovom Glazbenik godine Bugarskog nacionalnog radija, nagradom Zlatna lira Bugarskog društva glazbenika i plesača, Kristalnom lirom bugarskog Ministarstva kulture, počasnom medaljom Novog bugarskog sveučilišta te Nagradom Sofije za glazbu. Na svojem će zagrebačkom gostovanju Sofijska filharmonija, uz djelo istaknutog bugarskog skladatelja Panča Vladigerova, izvesti glasovitu baletnu suitu Žar-ptica koju je Igor Stravinski napisao prije točno stotinu godina, 1919., te jedno od najljepših i najpopularnijih djela u povijesti glazbe, Devetu simfoniju u e-molu, op. 95, Iz novog svijeta Antonína Dvořáka.
 

Anđelka Felja

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Subota, 07/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1207 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević