Get Adobe Flash player

Kao slikar bio je raznovrstan

 
 
Jan Christian Adriaan Goedhart rođen je 1893. u mjestu Silau Toewa na Sumatri, bivšoj nizozemskoj Istočnoj Indiji. Njegov otac, J. G. A. Goedhart (1860.-1932.) bio je pomorski časnik zaposlen kao upravitelj plantaže Deli Cultuur Maatschappij; majka C. A. Voorduin (1863.-1893.), bila je kćer visokog pomorskog časnika G. W. C. Voorduin (a) (1830.-1910.).  Majka je umrla nakon poroda, kao šestogodišnji dječak, poslan je rođacima u Nizozemsku. Živio je u Den Helderu, Apeldoornu, Den Haagu i opet u Apeldoornu gdje završava srednju školu. Tamo uočavaju njegov crtački dar i poučava ga apeldoornski kipar P. Puijpe (1874.-1942.). Nakon nekoliko godina otac mu je pokazao radove profesoru C. L. Dakeu (1857.-1918.) nastavniku Rijks-Academie u Amsterdamu. Dake je bio tako impresioniran da mu je pristao dati privatne lekcije. Kada su Goedharta pitali koji bi slikarski smjer usavršio odgovorio je da voli brodove i more. Dake mu je preporučio portrete jer se od toga dobro živjelo
https://i.pinimg.com/originals/47/54/62/47546262cebf6e638eb683a86113cb24.jpg
Mobilizacija mu je usporila završetak Akademije. Premješta se u Haag nezadovoljan klasičnim slikarstvom; tu se pridružuje Artistic Society Pulchri Studiju. Tu na njega utječu Jan Sluijters (1881.-1957.) i Kees van Dongen (1877.-1967.). Goedhart, koji je bio sramežljiv ipak gradi svoj put, kao zapaženi portretist radi lik kraljice Wilhelmine. Dolazi do raspada njegovog prvog braka i on ženi Jenny van Beusekom, studenticu Glazbene Akademije. Godine 1932. boravi u Njemačkoj zbog poslova supruginog pokojnog oca, tu mu odlično ide prodaja marina, posebno motiva iz Norveške i Južne Europe. Kao političkoga naivca iznenađuje ga Drugi svjetski rat. Godine 1951. pozvan je od nizozemske mornarice, te kao mornarički slikar uživa u Mediteranu i sjevernom morima. Biva zapažen i naručivan od visokih krugova u Britaniji i SAD-u.
 
Nama je zanimljiv zbog jednoga dubrovačkoga motiva. Kao slikar bio je raznovrstan. Cvijeće njegovo osim tehničkoga umijeća odiše svježinom i kolorizmom, portreti su nešto klasičniji i psihološki dobro obrađeni u postimpresionističkom štihu, krajolici su rađeni više sumarno (bez pretjeranih detalja), s jako finom atmosferom mora i plenera. Crteži su mu jednostavno genijalni. Na žalost, Goedhart nikada nije imao potpunu slobodu poput Turnera, niti virtuoznost Degasa, boja je često na pola puta između vlastite suzdržanosti i vatrenoga kolorizma Van Dongena i Van Gogha. Bio je veliki slikar s nagovještajima genija; ali samo nagovještajima.
 

Teo Trostmann

Vraćamo se pa kako nam bude

 
 
Što te danas napuštaju tako
ratari, težaci, tvoji sinovi
Dušmani te poniziše lako
a bez tebe ne možemo mi
https://www.croatiaweek.com/wp-content/uploads/2018/09/julienduval.jpg
Nestadoše svi tvoji salaši
Praznina je velika u duši
Polja žitna, livade, čilaši
Nitko ljubav ne može da sruši
 
Slavonijo ponosna mi budi  
Čuvaju te tvoje vjerne sluge
Ne daju te tvoji dragi ljudi
Vraćamo se pa kako nam bude
 
Bit ćeš opet ono što si bila
Sretna zemlja puna starog sjaja
Za sve one što tražite sreću
Željni svoga starog zavičaja 
 
Vratit će se sinovi i sluge
Bit ćeš ona kao što si bila
Ne daju te oni što te vole
Budi sretna Slavonijo mila 
 
Slavonijo ponosna mi budi  
Čuvaju te tvoje vjerne sluge
Ne daju te tvoji dragi ljudi
Vraćamo se pa kako nam bude
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

      Ptić mali

 
       
        Danas već u ranu zoru
        Začuh lupu po prozoru.
        Prestraših se, ustah snena.
        Tko je? Što je?
        I jesu li razbijena
        Stakla kuće moje?
https://voidone.uk/wp-content/uploads/2018/02/void-one-uk-_-death-from-a-dove-2018.jpg
        Kada oknu dođoh bliže,
        S borom više na svom licu,
        Vidjeh samo golubicu
        Kako krv sa krila liže.
        Tad doletje i ptić mali
        Da zlu sudbu s majkom dijeli.
        I tu osta život cijeli
        U sjećanju mome.
        Još i danas za njom žali,
        Ali reći nema kome.
 

Malkica Dugeč, 14. 12. 2019.

Nastojim mijenjati sadržaj i motive u svojim ciklusima

 
 
Akademski slikar Ivica Malčić istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik. Autor je kompleksnog i brojnog opusa. Izlagao je na mnogim samostalnim izložbama.
https://www.zagrebonline.hr/wp-content/uploads/2020/03/mal-2.jpg
• Gospodine Malčiću, svakodnevno ste u atelijeru, doista kontinuirano slikate i redovito označavate brojem slike. Koliki je trenutačni broj?
- S označavanjem slika počeo sam na 4. godini ALU-a kada sam prešao slikati s papira na platna i daske. Prva slika je nastala 30. 11. 1991. i od tada do danas (6. 3. 2020.) sam naslikao 3399 slika. Često u katalozima mojih izložbi umjesto biografije pišem samo broj naslikanih slika u obliku šifre koja bi danas izgledala. 30. 11. 1991.- 6. 3. 2020.=3399
 
• Njegujete vrlo angažirano slikarstvo. Reagirate na različite pojave. Što Vas osobito privlači u motivu?
- Trudim se da u svoje slike unesem sadržaj koji bi publiku mogao potaknuti na razmišljanje, a da to nije samo čista slikarska forma. Mislim da ona nije dovoljna u današnje vrijeme, ukoliko želimo stvarati pravu umjetnost u duhu  vremena, a ne slikati šarene dekoracije. Nastojim mijenjati sadržaj i motive u svojim ciklusima. Kada se zasitim pojedinog motiva počinjem nešto novo da bude meni, a i mojoj publici zanimljivo. Izbjegavam ponavljanje da nebi upao u zamku vlastite manire i samodopadnosti koje ima i previše u našem slikarstvu. Motive pronalazim u našoj svakodnevici i u svom osobnom životu. Sklon sam dnevničkoj formi koja mi omogućava svakodnevne komentare.
 
• Koristite akril, slikate na drvu srednjeg i manjeg formata.
- U devedesetima sam slikao isključivo uljem, a sada većinom akrilikom, ponekad u kombinaciji s uljem. Akrilik mi više odgovara jer ga lakše podnosi podloga koja je većinom novinski papir kaširan na ivericu, ulje je pre jako pa probija papir. Akril mi više odgovara i jer se brže suši, tako da mogu 
 sliku dovršiti u jednom danu.
 
• Na Vašim se slikama pojavljuje niz figura. Stvarni ili imaginarni likovi?
- Još na ALU-u počeo sam slikati "u prvom licu" tako da sam stvorio lik zelenog slikara (mladog i neiskusnog), kasnije sam  ga zamjenio svojim "glasnogovornicima": skautom koji je mali štreberčić željan avanture koji dobro zna što je dobro a što ne u umjetnosti, ili vojnikom umjetnosti koji trubi broj nove slike i širi dobre vibracije. Oba lika su nastala slučajno, skinuti su sa poštanskih markica koje sam slikao 2004.-2005. 
 
• Vaš je atelijer na Gornjem gradu. Slikate li ponekad gornjogradske motive?
- Ne. Grozim se takvih otrcanih motiva, njih prepuštam kičerima koji od njih mogu napraviti lijepe šarene slike na nivou jeftinog suvenira.
 
• Odnedavno radite na novom ciklusu s dva nova motiva, dvije igračke iz djetinjstva. Prvi je jež. Kako se un uklapa u Vaš opus?
- Ljetos mi je umro stariji brat, tako da sam zapostavio bilo kakvu angažiranost u mom slikarstvu u korist intimizma. Slikam motiv gumene igračke iz šezdesetih, a to je figurica ježa s kojom smo se zajedno igrali. Moja frizura liči na ježevu tako da on polako postaje moj autoportret, sličnost  se sama nametnula.
https://www.zagrebonline.hr/wp-content/uploads/2020/03/mal-1.jpg
• Drugi je motiv figurica bizona.
- Još jedna katastrofa mi se nedavno dogodila - umro mi je prijatelj iz ulice s kojim smo nas 5-6 bili nerazdvojni cijelo djetinjstvo i dio mladosti. Njemu u čast slikam plastičnu figuricu bizona iz "Čarobnih vrećica" u kojima su izlazili kauboji i indijanci i s kojima smo se svi zajedno igrali sedamdesetih. Sve nas je manje baš kao i američkih bizona koje su skoro istrijebili.
 
• Što Vam se sviđa a što ne u suvremenoj umjetnosti?
- U suvremenoj umjetnosti mi se sviđa što je opstalo slikarstvo i što se vratila figuracija. Imamo sjajnu generaciju mladih figurativaca - novih realista. Ne sviđa mi se kada mladi umjetnici pre rano počnu razmišljati o tome kako da se ubace na likovnu akademiju ili neku sličnu školu. Svi imaju potrebu nekog nešto podučavati, a nisu napravili par dobrih izložbi. Ne volim shvaćanje i prihvaćanje umjetnosti samo na velikim formatima i samo ulje na platnu. Za umjetnost nije presudan format, tehnika ili podloga, ako je stvar dobra može biti i mala i izvedena bilo kojom tehnikom.
 
• Planovi, izložbe, monografije...?
- Plan mi je kao i uvijek sutra naslikati novu sliku. Izložbu planiram tek sljedeće godine, a monografija mi nije u planu, jednom smo probali aplicirati za natječaj ministartva, nismo prošli, pa nam se neda s tim zamarati. Planiram novu knjigu dnevničkih crteža, treću po redu, tek 2027. (ako poživim).
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Čega se više bojite?

Subota, 28/03/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1693 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević