Get Adobe Flash player

            Darovane srcem jedne divne žene

 
 
                Jagode su bile
                Mirisne. Crvene.
                Darovane srcem
                Jedne divne žene.
https://img00.deviantart.net/d817/i/2008/228/f/d/berry_love_by_chop_stock.jpg
                Kako ih za stolom
                Gledati i jesti
                A nemati svijesti
                Da atoma bolom
                Iste žene
                Divne
                Bjehu zaražene?
                Radioaktivne.
                Jagode su bile
                Tek na platnu slika
                Naslikana zorom.
                Odron bolna krika
                Nad smrti ponorom!
               

Malkica Dugeč, 20. 5. 2017.

Moji Argonauti su nekakvi otisci u sjećanjima odvažnih pomoraca

 
 
U povodu najnovije samostalne izložbe razgovaramo s istaknutim hrvatskim likovnim umjetnikom, akademskim slikarem iz Dubrovnika, Lukšom Pekom.
http://mojzagreb.info/images/uploads/vijesti/33517/luksa_peko_4.jpg
• Gospodine Peko, nedavno ste se predstavili u galeriji Stećak u Kleku s dvadeset slika s naslovom Argonauti, točnije 18 slika u formatu 77 x 77 cm i dvije veće koje pripadaju ciklusu Terra incognita.
- Na izložbi u galeriji “Stečak” u Kleku izložio sam 20 slika. Njih 18 inspirirane su mitom o “Argonautima” i naslikane su prije nekoliko godina (5-6), a dio su većeg ciklusa “Terra incognita”. Ostale dvije su novijeg datuma i nešto su većeg formata ali se po svemu, tematici i načinu izrade uklapaju među prije spomenute slike o “Argonautima”.
 
• Kako su nastali Argonauti?
- Moji „Argonauti“ su nastali onako usput, spontano, u početku sasvim slučajno kao mali odmak od drugih već naslikanih slika. U početku spontano i slučajno, a kasnije duboko promišljeno kako bih sam sebi dočarao mitsku plovidbu grupe snažih i odvažnih ljudi, ljudi suočenih s mirom i nemirom dobrog ali opakog mora, sa svim tegobama zahtjevne i opasne plovidbe tamo u nepoznato, u nepregledne morske prostore uz suočenje sa svim onim što takvo putovanje donosi.
 
• Jesu li otoci Argonauti ili njihova simbolička zamjena?
- „Argonauti“ su na tim mojim slikama samo otoci – manji i veći, dio su putovanja, oni su kao nekakvi otisci u sjećanjima tih odvažnih pomoraca, ljudi koji nešto traže, za nečim žude i lutaju prostranstvima.
 
• Argonauti traju tisućama godina i još uvijek su neiscrpno vrelo motiva i inspiracija?
- Ta prelijepa mitska priča koja traje već tisućljećima vječito plijeni maštu. Svi koji u njoj sudjeluju i sami „Argonauti“ putnici istraživači i čitatelji, a i oni koji kao ja pokušavaju to na neki svoj način naslikati svjesni su kakvim su opasnostima, tegobama, oskudicama, patnjama i fizičkim naporima uz milost i nemilost prirode bili prepušteni na tom svom putu. Ja dakako ne opisujem tu njihovu avanturu na neki faktografski način. Na slikama nema ljudi, umjesto ljudi tu su poredani samo otoci pored kojih su možda prolazili, otoci manji i veći u atmosferi hladnih jutara, sunčanih dana, bonaca i oluja, mračnih i premračnih noći uz zvjezdano nebo koje ih prati i koje oni prate.
 
• Vi ste duboko i iskreno nadahnuti pejsažem u stvaranju imaginarne prirode.
- Tako je, to su imaginarni prostori i to je ono što me uistinu zanimalo dok sam to radio, to je ono što me je potaknulo i kao što vi kažete nadahnulo.
 
• Uvijek sam smatrao da Argonauti traže svoju slobodu, oslobođenost a ona često nedostaje suvremenom čovjeku.
- Oni su nešto tražili i vjerovali su da će to i naći! Što su tražili? Slobodu, zlatno runo, bijeg od sputanosti, ljubav, patnju, smrt, materijalna dobra? To naravno nećemo nikada moći točno doznati ali možemo i mi kao i oni i sami sanjati o nepoznatim zemljama, dolaziti u snovima u dodir s dobrim i lošim ljudima, nailaziti na čudna mitska bića, snatriti o zlatu, srebru, o prelijepim ženama, o blagorodnim vinogradima i maslinicima. Je li to sve u mojim slikama? Nije, naravno, one su puno jednostavnije ali su ipak dio tog njihovog, a mog zamišljenog putovanja. To su ipak samo slike i ništa više.
http://mojzagreb.info/images/uploads/vijesti/33517/luksa_peko.jpg
• Godinama njegujete izraziti kolor, Vaše slike pršte bojom.
- Da, one su snažno kolorirane, tu kako vi kažete pršti boja. To je moj dojam, moj Mediteran.
 
• Prije nekog vremena napomenuli ste kako se približio kraj ciklusa Terra incognita.
- Taj je ciklus završen, razmišljam, a i radim na nečem novom koje je drugačije.
 
• Što je još novo u atelijeru?
- Napravio sam u međuvremenu 12 grafika koje su dio grafičko-pjesničke mape posvećene 450. godišnjici smrti velikog dubrovačkog i hrvatskog književnika Marina Držića. U toj će mapi biti 25 njegovih pjesama i mojih 12 grafika u tehnici bakropisa i suhe igle. Izdavač je Dom Marina Držića iz Dubrovnika, a promocija bi se trebala odviti u rujnu ove godine. To će biti bibliofilsko izdanje od 40 mapa, a sve će grafike biti otisnute ručno u mom ateljeu. Za mene divan i zahtjevan rad u kojem zbilja uživam, bez obzira što je otiskivanje tolikog broja otisaka vrlo težak i spor rad.
 
• Nekoliko riječi o planovima?
- Planovi? Imam dosta planova ali sve manje i manje mogućnosti i vremena za njihovu realizaciju. Što se može? Radit ću koliko mogu jer je rad na slikama i grafikama za mene najveća radost, a posebno će mi biti drago ako i nešto dobro napravim.
 

Miroslav Pelikan

Kako se dečki bore

 
 
Spusti se tama,
Nad mojim gradom
Ni mjeseca bilo nije
A ja ga navik’o
Na nebu vidjet
Gdje mi se
Veselo smije
Valjda se i on
Uplašio
Silnih stradanja
Rata
A baš sam njega
Upitati htio
Zna li?
Za moga brata
On je mogao
Vidjeti sve
Jer je visoko
Gore
Iz prve ruke
Istinu reći
Kako se dečki bore
 

Vladimir Živaljić, 21. 3. 2009.

Ozbiljan i odmjeren ciklus Bojana Dolenca

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar Bojan Dolenec iz Zagreba, pripadnik je mlađe generacije, vrlo aktivan, autor nekoliko samosvojnih i zanimljivih ciklusa. Jedan od njih je svakako i pomalo neobičan i pomalo tajanstven ciklus ulja (u doista svim mogućim formatima, od velikih platana do sasvim malih) BIĆA ARHITEKTURE na kojem je Dolenec radio neko vrijeme realiziravši obiman i upečatljiv ciklus.
Temeljni motiv u ciklusu BIĆA ARHITEKTURE jest ovisnost, međuovisnost tijela i građevine, prožetost, nerazdvojivost, osuđenost na zajedničko svojevoljno ili nesvojevoljno življenje i trpljenje dva tijela u jednom, dvotjelesnost premreženih objekata tijelima, što muških što ženskih, ljudskih. Građevine odaju dojam starosti, gotovo renesansnih palača, kroz čije se odaje, uvija, provlači, izvija nago ljudsko tijelo, poput puža s kućicom, u nekoj polaganoj kretnji, nejasnoj gesti, gotovo nestvarnom postojanju. Tijela se, vidljivo je i očito, žele grozničavo i uznemireno po svaku cijenu spojiti, prožeti s kućom, palačom kroz čije dimnjake još uvijek probija dim, znak života arhitekture, postojanja, trajanja ili žele li ta divovska naga tijela zagospodariti nizovima starih kuća ili se pak žele osloboditi prostora s nizom uskih ulica i nagomilanih raznolikih konstrukcija?
 
Što žele ta naga bića? Slobodu, slobodnu gestu, prostor, volumen, prazninu...? Dolenec se u ovom ciklusu služio vrlo odmjerenim kolorom, ne osobito nazočnom bojom,  sve je svedeno na ravan ,odnos tijela i građevine, njihovu čudnu međuovisnost. Istodobno koliko kod se ti nagi divovi trudili osloboditi stege i zagrljaja arhitekture, to je samo naizgled, oni itekako paze da se ne odvoje ( kojim nesretnim slučajem) od zgrade koja pruža utočište, sigurnost, nudi budućnost, oni samo govore kako će otići jednoga dana i napustiti palaču ali jedina im je stvarna namjera ostati sjedinjen s renesansnom palačom, kao puž s kućicom.
Dilema koju donosi svaka slika u ovom ciklusu otvara svoja raznolika lica, nudeći mnogobrojnost tumačenje jer dilema nikada ne prestaje, dilema se samo umnaža, povećava se, raste i buja, ona nikada ne prestaje živjeti. Ozbiljan i odmjeren ciklus Bojana Dolenca BIĆA ARHITEKTURE otvara niz pitanja o čovjeku samom, o čovjeku u svijetu i njegovu suživotu, o čovjeku i njegovim tlapnjama i bezbrojnim dilemama.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Utorak, 21/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1018 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević