Get Adobe Flash player

Djeca Tvoja i dalje ostaše robovi

 
 
Pogaženi Tvoji su grobovi,
Hrvatska moja,
A djeca Tvoja
I dalje ostaše robovi
Sinova polutana i partizana.
https://jobshadow.com/wp-content/uploads/image/iStock_000001616955XSmall.jpg
Nagriženo je Tvoje tkivo
U besmislenosti sluganstva
I upitnih vrjednota.
U carstvu idiota
''Vjerodostojnost''je vertikala
Prepuna laži i zala
I nema Hrvatske,
Koju sam sniv'o.
 
 
Nakotila se cijela svita
Udbaša i orjunaša,
Koji otvoreno i bezumno
Veličaju i vraga i Tita.
Hrvatska još
Nije naša.
 
Uništava se domoljubna
I rodoljubna misao svaka.
Opet se njiše petokraka
Iznad izdajničkih
Praznih glava.
Na krvi našoj 
Kolo plešu
Vampiri i poltroni
I opet dolazi vrijeme
--Ili mi, ili oni.
 
Pa dosta je bilo 
Naših grozota:
Kolona smrti,
Dubokih jama
I nepronađenih raka.
Ako smo potomci junaka?
A jesmo,
Trgnimo opet mač
I ovaj put
Moramo strti
Glavu i najboljoj zmiji
I zapamtimo i ti i ja,
Da je i ''dobra zmija''
Uvijek zmija.
 

Žarko Dugandžić

Dioklecijanovi podrumi udomili recentne 'bijele' slike i kompoziciju Manifest križa

 
 
U sklopu programa 'Došašće u Muzeju grada Splita', u suorganizaciji Galerije umjetnina Split i Turističke zajednice grada Splita, u Dioklecijanovim podrumima u petak 7. prosinca 2018. otvorena je izložba „Pedeset godina samoće“ Matka Trebotića.
http://infozona.hr/sadrzaj/dogadaji/foto/2018-12-12-14-14-8515-.jpg
Matko Trebotić (1935., Milna, Brač) diplomirao je 1961. godine na beogradskom Arhitektonskom fakultetu. Tijekom 1971. i 1972. godine pohađao je u Essenu kod profesora Hermanna Schardta kao Meisterschüler poznatu Folkwangschule. Od 1970. intenzivno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu na više od stotinu samostalnih i tri stotine skupnih izložaba. O njegovom je djelu tiskano više monografija, a radovi mu se nalaze u mnogim domaćim i stranim zbirkama i muzejima. Povremeno se bavi prostornim instalacijama, kao i kazališnim i televizijskim scenografijama. Za kazališta u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Šibeniku oslikao je svečane zastore kao jedinstveni projekt nazvan 'Jadranski poliptih'. Ljubomorno čuvajući sve što je posvojio kao arhitekt, Trebotić je strpljivo radio na vlastitom putu u čisto slikarstvo. Trebotićeva je prva samostalna izložba otvorena 7. prosinca 1968. u Galeriji Ruhruniverziteta u Bochumu. Kao slikar, Trebotić je pronašao slikovnu formulu kojom je, na kreativan i slikarski vrstan način, uspio povezati lokalno i globalno, izraz baštine prevesti na univerzalni jezik, a domaću pasatističku viziju osuvremeniti. Njegov opus posjeduje stilsku, ikonografsku te izražajnu zaokruženost i prepoznatljivost.
 
Pedeset godina kasnije, u prostoru Dioklecijanovih podruma obljetnicu obilježava izložbom recentnih 'bijelih' slika i kompozicijom Manifest križa postavljenom u njenom središtu. Naziv izložbe je parafraza znamenitog romana Gabriela Garcije Marqueza 'Sto godina samoće' koji je prvi put tiskan 1967., dakle, godinu dana prije Trebotićeve prve samostalne izložbe. No, naslov se odnosi na „samoću ateljea kojoj sam čitavo vrijeme prepušten, na ovo istodobno zastrašujuće i plodonosno razdoblje, bez docenture, profesure, akademije i sl., razdoblje u kojemu smo samo umjetnost i ja.“
 
Manifest križa u svojoj je formalnoj suštini monokrom izveden pozlaćivanjem bogato izvedenog temeljnog sloja slike na čijoj je površini potom upisan tekst. I dok se monokrom i korištenje teksta u suvremenoj umjetnosti vezuju za neoavangardne tendencije  šezdesetih godina, simbolizam zlata, zbog svojstava ovog po alkemičarima savršenog elementa koji predstavlja sunce, oduvijek se vezuje uz pojmove zrelosti i mudrosti, pa se ističući ove mentalne i iskustvene kvalitete uobičajeno upotrebljava za označavanja pedesetih obljetnica. Postav križa visoko, u gornjoj polovici apside lateralne dvorane u supstrukcijama Dioklecijanove palače, uz umjetnikovu naklonost suvremenim koncepcijskim rješenjima prostorno i sadržajno specifičnih radova, neizbježno nas upućuje na autoru svjetonazorski važnu izvornu duhovnost ranokrščanskih obreda u podrumima antičkih građevina, kao i na sjaj prostora najviše svetosti. Osim u navedenim razinama kompozicije, Trebotićev poslovično neortodoksni intelekt i sklonost povezivanja različitih povijesnih slojeva i kulturoloških polazišta, znakovito se održava u tekstu ispisanom u središtu kompozicije. Rečenica govorim hrvatski, ja sam hrvatski umjetnik, parafraza je ikoničke kompozicije Mladena Stilinovića iz 1994. godine s tekstom  an artist who cannot speak English is no artist / umjetnik koji ne govori engleski nije umjetnik, i predstavlja drugi pol sličnog razmišljanja i otpora prema arbitrarnim uvjetima umjetničkog stvaralaštva u epohi globalne kulture obilježene supremacijom anglosaksonskog kulturnog kruga. Stilinovićeva cinična implikacija o potrebi prilagodbe kanalu dominantne jezične komunikacije u ostvarenju međunarodne karijere, kod Trebotića se izvrće u pragmatično odbijanje kulturnog imperijalizma koji određuje suvremeni civilizacijski diskurs i tvrdoglavom prianjanju kulturnim obrascima vlastite tradicije.
 
Trebotićeva isključivost dodatno je naglašena upotrebom glagoljice, staroslavenskog pisma kojeg današnje generacije u načelu ne razumiju. No, glagoljica je uvriježeni element u Trebotićevim kulturološkim pejzažima, gotovo apstraktnim kompozicijama u kojima je njegov izrazito gestualni slikarski ductus likovno nadograđen znakovima u vidu slova glagoljice i obrisa starohrvatske crkvene arhitekture. Upravo je formiranje vlastitog likovnog govora kroz spajanje tradicionalnih znakova i internacionalnog likovnog jezika, postalo i ostalo temeljem Trebotićevog stvaralačkog uspjeha koji ga kroz sve mijene i medije izražavanja prati tijekom pedeset godina duge izlagačke karijere.
Izložba se može razgledati do 6. siječnja 2019. godine.
 

Nives Matijević

Sviramo za sebe i to publika rado dijeli s nama

 
 
CRY BABIES dobitnici su ovogodišnje Fenderove nagrade za najbolji klupski bend koju dodjeljuje Mega muzika, stoga razgovaramo s Vitoldom Koširom, članom CRY BABIES.
http://zg-magazin.com.hr/wp-content/uploads/2018/12/vitold-kosir-500x333.jpg
• Što je tajna Vašeg uspjeha?
-Žestoki smo i beskrupulozni u svojim obradama. Duhoviti i zabavni, teški i mračni. Sviramo zajedno 20 godina. Ogoljujemo pjesme do njihove srži i gradimo iznova, bježimo od svake vste dekorativne glazbe. Sviramo za sebe i to publika rado dijeli s nama u intimi i mraku zagrebačkih klubova. Imamo 20-godišnji kontinuitet pomaknutog promišljanja aranžmana teksta i glazbe. Uz žestoke nastupe to je temelj naše reputacije jednog od najboljih zagrebačkih cover-bendova.
 
• Najpopularnije pjesme?
"Pamtim samo sretne dane" tipičan je naš drski, domišljati i zabavni cover pjesme u originalu izvedene od Gabi Novak. Praćen spotom u režiji Igora Mirkovića poharao je sve radijske top-liste i dalje živi na televizijskim ekranima. "Zarjavele trobente" oživljene spotom iz radionice Tomislava Povića popele su se na vrh slovenskih top-lista. CD "CRY BABIES LIVE IN SAX!" objavili smo 2005. i rasprodan je u kompletnoj nakladi. "On me voli na svoj način" Arsena Dedića snimili smo 2011. a Vanja Sviličić Juranić  nam je snimila i režirala fenomenalno duhovit spot. U samo 2 minute prošetali smo kroz 3 glazbena stila i otplovili u vrijeme vinila, gramofona i singlica. Singl "Ljubav se ne trži" objavila nam je Croatia records. Poznatu međimursku narodnu pjesmu odjenuli smo u rokersko  ruho. Gonzo nam je osmislio prelijepi spot za Bajaginu pjesmu "S druge strane" i uhvatio našu viziju teksta koji ekvilibrira između duboke romantike i somnabulnog urbanog horrora.
 
• Osobito njegujete nastupe uživo.
 -Sve ove godine redovito nastupamo u zagrebačkom klubu SAX! od samog njegovog osnutka. Gostovali smo na filmskim festivalima u Motovunu, Puli, na "Porinu" u Osijeku, te eventima za mnoge velike tvrtke u Hrvatskoj. Uživo smo svirali na radijskim i televizijskim glazbenim emisijama. Osobno sam najponosniji na koncert u klubu Vinyl kojeg je u izravno u cijelosti prenio Radio 101.
http://zg-magazin.com.hr/wp-content/uploads/2018/12/cry-babies.jpg
• Što moramo znati o nagradi?
 -MEGA MUZIKA NAGRADA pod pokroviteljstvom Fendera, ove godine po 15. jubilarni put, prepoznaje vrsne glazbenike koji svojim radom i doprinosom zaslužuju priznanje - kaže Adonis Dokuzović, voditelj Mega Muzike i  legendarni zagrebački bubnjar.
 

Miroslav Pelikan

Bitno je kretati prema naprijed, nastaviti s istraživanjem u traženju nečeg novog

 
 
Akademski kipar Mata CROata (Mate Turić), suvremeni je hrvatski likovni umjetnik i istaknuti pripadnik mlađe generacije. Autor je respektabilnog opusa. Izlagao je na brojnim samostalnim izložbama u domovini i inozemstvu. Razgovaramo u atelijeru umjetnika, okruženi nizom novih i pomalo drugačijih skulptura.
http://m.metro-portal.hr/img/repository/2018/12/web_image/mata_croata_2.jpg
• Imam dojam kako se forma jedra pomalo gubi i uzmiče pred slobodno oblikovanim skulpturama.
- Da, sad se na ponekim skulpturama gubi klasični oblik jedra... ali ostaju skulpture i dalje rukopisno prepoznatljive. To je izazov, rezultat višegodišnjeg iskustva i rada. Kamen je za obradu težak medij, a uz to je još i jednobojan, i nije lako stvarati toliko velik broj novih, a i dalje različitih jedrenjaka i ostati rukopisno prepoznatljiv. 
 
• Ipak, jedro je tu, međutim, djeluje poput simbola, za razlika od jedara odprije, kada se gotovo mogao osjetiti vjetar koji ih napinje.
- Bitno se je kretati prema naprijed, nastaviti s istraživanjem, traženje nečeg novog, ali ponekad se pojave klasici, biti će ih u budućnosti još puno, kad krenu velike javne skulpture, gdje će se osjećati napetost. 
 
• Istodobno, sve skulpture streme uvis, uspinju se.
- Najčešće moje skulpture idu u vis, ali pojavilo se i par novih radova, koji ne idu u visine. Ti radovi se moraju doći pogledati u atelijer
 
• Zanimljiva je i njihova izduženost.
- Jedra su u stvarnosti izdužena i tako najljepše izgledaju. Ja nekako uvijek težim ići u visine sa skulpturama, iako imam ja i skulptura koje ne idu u visine, a zanimljive su za vidjeti, kao primjer moje galije i ribe. Pojavilo se i par novih skulptura koje su oble, koje nisu izdužene i ne idu u vis. Neki od takvih radova su se mogli vidjeti nedavno na skupnoj izložbi sa slikarima iz Moslavečkog Štrka u galeriji Specijalne policije u Zagrebu. 
 
• Dogodile su se značajne promjene u skulpturi, očito je, naginjete apstrakciji.
- Da, uživam napraviti nešto novo, za što ni ja ne znam kako će izgledati. To je pravi izazov  i osobno se veselim novim skulpturama, jer ne znam do zadnjeg trena kako će izgledati. I mene osobno iznenade nove skulpture, bez obzira što sam ih ja kreirao jer to izlazi iz mene kroz sam proces stvaranja, kroz rad. 
 
• U kojem kamenu sada najčešće radite i zašto?
- Sad radim u više vrsta kamena. Prije sam uglavnom radio od jedne ili dvije vrste. Došao sam do te faze, da volim isprobavati razne vrste kamena. Volim vidjeti kako će ispasti nova jedra u nekim drugačijim vrstama kamena. 
 
• Na čemu trenutno radite?
- Trenutno na novim jedrenjacima. Prorezani jedrenjaci su postali moj zaštitni znak, a nove ideje mi stalno dolaze i nema potrebe da se od njih intenzivnije udaljavam. 
http://mojzagreb.info/images/uploads/vijesti/37891/mata_croata_5.jpg
• Što je u planu?
- Veliki su mi planovi, i zaista ih je puno. Ovu godinu ću završiti sa humanitarnom akcijom za oboljele od raka, koja će se održati u Orebiću. Uskoro će izaći novi kritički tekst povjesničarke Branke Hlevnjak. Skupna kiparska izložba u galeriji Specijalne policije u Zagrebu. Zatim kreće nova godina, u kojoj kreću zanimljivi projekti, a tu je suradnja sa slovenskim umjetnikom Stanislavom Lukićem. Taj projekt je već započeo, spremamo jednu zanimljivu izložbu jedrenjaka, slika i skulptura, koje će se održati u Sloveniji, u Rogaškoj Slatini, a poslije ćemo izlagati i u Hrvatskoj. To su veliki projekti koji se u hodu otvaraju i teško je o njima govoriti unaprijed. Ono što mogu reći i pretpostaviti, da će biti još puno novih jedrenjaka. 
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Utorak, 22/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1018 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević