Get Adobe Flash player

Josipu Staljinu je za sedamdeseti rođendan poklonio granitni spomenik "Smrt vođe"

 
 
Umjetnost, pogotovo kiparska mora silom prilika podilaziti naručitelju i njegovom ukusu. Dok sam strahovito ljut na intelektualce koji podilaze totalitarnim režimima dotle na kipare gledam sa puno suosjećanja i oprosta,osim ukoliko njihov angažman znači poticanje rasizma,mržnje i sotonizma. Nitko ne očekuje od intelektualaca da o međunarodno priznatom režimu koji ima podršku dobrog dijela prkose, odlaze u zatvore, žrtvuju obitelj i karijeru, ali jedno je biti aktivan u podršci zlu,a drugo je biti disident,vršiti pasivni otpor i čekati kao sjemenka u zemlji da nakon ledene zime proklija u proljeće.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/12/ArmenianStamps-359.jpg/350px-ArmenianStamps-359.jpg
Uostalom, povijesno gledano većina čovječanstva nije živjela u slobodi i demokraciji. Tako je i naš Antun Augustinčić portretirao srbojugoslavenske kraljeve Aleksandra i Petra, Pilsudskoga, Mojsija za obitelj Gluck u Zagrebu, komunistu Mošu Pijade, Stjepana Radića, maršala J.B.T-a, dr. Antu Starčevića, poglavnika Antu Pavelića itd.
 
Sergej Dmitrijevič Merkurov (1881. - 1952.) bio je sovjetski kipar grčko armenskih korijena. Bio je akademik SSSR-a i direktor Puškinova muzeja lijepih umjetnosti. Osobito je umijeće iskazivao u izradi posmrtnih maski. Nažalost izgradio je tri najveća spomenika Josipu Staljinu (Džugašviliju). Rođak je Georga Gurdijeva, također grčkoarmenskoga podrijetla. https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwiAgZSAi8vkAhVOY5oKHSKCDrIQFjAAegQIABAB&url=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fwiki%2FGeorgij_Ivanovi%25C4%258D_Gurdijev&usg=AOvVaw2qkH6I5epNrUjr6MmSzZRB
 
Merkurov je rođen u Aleksandropolju, danas Gumri (Gyumri), Armenija. Nakon političkoga skandala napustio je Kijevski politehnički institut i otišao u Švicarsku gdje je student kod kipara Adolfa Meyera. Pohađao je umjetničku školu u Njemačkoj (1902.-1905.) nakon čega se uključuje u Rodinov studio u Parizu. Utjecaj Augusta Rodina je vrlo prepoznatljiv u njegovom djelu. Merkurov se upoznao s Lenjinom i slušao njegove govore. Godine 1907. vraća se u Rusko carstvo gdje izrađuje posmrtnu mastu katolikosa (vrhovnoga poglavara Armenske apostolske crkve) Mkrtiča Krimijana. Nakon toga radi u Tbilisiju, Jalti, Moskvi i radi posmrtne maske Lava Tolstoja (trbušast kao Rodinov Balzac!), Tumanyana, Lenjina i njegove supruge, Gorkoga, Majakovskoga (ova je umjetnički vrlo uspjela) i dr.
http://www.nuncalosabre.com/wp-content/uploads/2013/07/Sergey-Merkurov-%D0%A1%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B5%D0%B8%CC%86-%D0%9C%D0%B5%D1%80%D0%BA%D1%83%D1%80%D0%BE%D0%B2.-Alfabeto-Ero%CC%81tico-Sovie%CC%81tico.-1931.png-016.jpg
Figura Fjodora Dostojevskoga (1911.-1913.) sliči na prikaze vjerskih velikana iz doba pokrštavanja Slavena. Portret Puškinov ima dinamiku i monumentalnost, kao da je misao iskoračila izvan granica prirode (fizike), portret revolucionara Armenca Stjepana Šaumijana naliči na Isusa (1929.), Mislilac iz 1920. izgleda gandhijevski i ima gotovo kubističke nabore. Godine 1931. nadahnut Kama sutrom izradio je Sovjetski alfabet (abeceda, azbuka) na pornografski način, sa crtežima bez umjetničke vrijednosti.
 
Merkurov je poznat kao slobodno misleći čovjek i izvanredna osoba. Nažalost bio je član Komunističke partije i izradio je nadgrobni spomenik i takvom gadu kao što je Feliks Džerzinski. Kao ravnatelj Puškinova muzeja spasio je kip Katarine Velike šaljući ga potajno u Erevan (koliko je bilo moguće u policijskoj državi prenijeti kameni blok veći od slona?, op. T.T.). Josipu Staljinu je za sedamdeseti rođendan poklonio granitni spomenik "Smrt vođe". Staljin je odbio preuzeti poklon i to je početak nevolja za našega armenogrčkoga umjetnika. Djelo sliči na građane Calaisa Rodinove (ljudski ponos i dostojanstvo zadržavaju ti likovi unatoč slomljenosti i tuge zbog predaje francuskoga grada Calaisa engleskome kralju) i Staljin pronicljiv kakav jest nije bio oduševljen, a usto nije uobičajeno ljudima poklanjati smrt, makar i u veličanstvenom obliku. Povorka više sliči na Rjepinove ljude koji mukotrpno vuku lađu nego na ožalošćeni narod. Sahranjen je Merkurov u Novodevičkom manastiru, Moskva. Njegove Kiparove bilješke objavljene su 1953. godine. U  armenskome gradu Gyumri (Gumri) otvoren je u obiteljskoj kući Merkurova 1984. muzej.
P.S. Zapravo i vrhunske skulpture Vigelanda u Oslu imaju nešto fašistoidno naturalističko u sebi, a okultno je nažalost jednako zanimalo i naciste i komuniste i liberale!
 

Teo Trostmann

Novo jedro je jedro iskustva i životnih okolnosti, novo jedro nosi jasne tragove povijesti i mnoštva sklonih ali i nesklonih zbivanja

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski kipar, Mate Turić ili Mata CROata, autor je vrlo opsežnog i složenog ciklusa skulptura posvećenog jedinstvenom motivu latinskoga jedra, koje je on, u marljivom i kontiniranom radu, uz pomoć moderne tehnike i tehnologije, izveo u brojnim varijacijama, odajući poštovanje čvrstom i trajnom sudrugu u povijesti ali i sadašnjosti, izražavajući svoju ljubav i prema moru i brodovima i vjetrovima i nevoljama.
http://metro-portal.hr/img/repository/2019/09/medium/mata_croata.jpg
U najnovijem dijelu ciklusa, jedro Mate CROate je prošlo kroz svojevrsne Scile i Haribde vremena, odajući dojam teškoća, djelomičnom simboličkom oštećenošću, stanovitom promjenom temeljnih oblika u današnje modele plovila.
 
Novo jedro je jedro iskustva i životnih okolnosti, novo jedro nosi jasne tragove povijesti i mnoštva sklonih ali i nesklonih zbivanja, novo jedro je sučeljeno sa stvarnošću, svjesno prošlih tegoba ali itekako orno i spremno za novi plov.
 
To neprijeporno osjećanje potrebe i mogućnosti za novim plovom, optimizma i nade, odlika je cjelokupnog autorskog opusa Mate CROate, njegova jedra žive, njihov život je plovidba unatoč svemu. Ne možemo a ne kazati, svako ovo jedro simbolizira jedan život sa svim onim danima i noćima kojih se rado sjećamo, ali i onih trenutaka i detalja koji izazivaju muku u nama.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/S/m-c0002.jpg
Naravo, metamorfoze jedra, vjerojatno u budućnosti će biti još izražajnije, akutnije. Istodobno, valja istaknuti i povećanu dinamiku u seriji novih radova, to su jedra koja dišu, žive svoje živote i plove.
 
Dio novoga ciklusa Mata CROata je pokazao na najnovijoj samostalnoj izložbi u Dubrovniku, u palači Sponza.
 

Miroslav Pelikan

      Čaša

 
 
        Kad iz čaše pune jada
        Nestane i zadnja kap,
        Ti se tada
        Napij vjere a i nada.
        I popij ih naiskap!
https://farm8.static.flickr.com/7210/6883604353_d8a40830b5_b.jpg
        Kada-tada
        Dat će Bog
        Da iz vrča piješ svog
        Čisto vino, bistru vodu
        I svaku kap
        Pretvoriš u vjere slap!
               
        Tako nek se uvijek desi
        Kad te nevolja zadesi,
        Jer čaša nijedna
        Vrijedna nije
        Da se iz nje
        Vino tuge pije!
 

Malkica Dugeč, 4. 3. 2019.

Žunjić kreira nove svjetove, još neviđene krajobraze koji se skrivaju u budućnosti

 
 
Jedan od segmenata istraživanja, vrlo vrijednog hrvatskog umjetnika, slikara Mladena Žunjića jest i pitanje mogućnosti boje, boja, vertikala i  horizontala kolorita.
https://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/S/slika%20mladena%20%C5%BE.%202.jpg
U dosadašnjem obimnom opusu jasno je da je Žunjiću boja temeljni element slikarstva, pojedinačne boje i cjelokupni dijapazon kolora jer na tome zasniva svoju artističku osobnost.
 
Naravno, slikar se vješto i nenametljivo koristi pozitivnim tekovinama proteklih vremena u razvoju umjetnosti, koristeći ih tek u krajnjoj nuždi. S druge strane valja istaknuti kako kontinuirani i strastveni rad umjetnika donosi u konačnici  znatnu slobodu izbora djela za izlaganje ali i u tom neprekinutom nizu autor može precizno opaziti karakteristične elemente građenja slike i odlučiti o mogućim korekcijama ili pak promjenama.
 
Nekoliko slika čini atraktivni ciklus Lirskih apstrakcija , izvedenih u kombinaciji ulja i akrila na uobičajeno velikom formatu platna.
https://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/S/slika%20mladena%20%C5%BE.1.jpg
Pred nama je niz oslobođenih tijekova, pravaca kretanja oslobođene boje koja se širi u svim pravcima poput vulkanske magme, dopirući iznimno daleko i ostavljajući duboke tragove. Slike mogu odavati i dojam fotografija Zemlje učinjene iz svemira, odakle na njoj sve izgleda skladno i potrebno.
 
I ovdje kod ovih slika možemo govoriti o znatnoj nazočnosti energija koja se giba unutar boja, stvarajući novi krajobraz, novi prostor. Da, može se reći kako Žunjić kreira nove svjetove, još neviđene krajobraze koji se skrivaju u budućnosti.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Utorak, 22/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1311 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević