Get Adobe Flash player

Sinove mi čuvaj

 
 
Poslušaj me, majko,
sin mrtav ti zbori ...
Znam sada da stojiš
kraj moga mezara.
Oči su ti suzne,
a duša se bori ...
Stavljaš ružu bijelu
kraj svijeće što gori.
http://sisakportal.hr/wp-content/uploads/2017/11/svije%C4%87e-za-vukovar-652x366.jpg
Poslušaj me, majko,
probdjela si noći.
Očale ti tamne
kriju suzne oči.
 
Znam nije ti lako,
stisnulo te vrijeme.
Ponijela si teško,
svog života breme.
 
Dragu mi pozdravi,
dugo nije bila.
Sinove mi čuvaj,
majko moja mila!
 
Reci da je otac
život za njih dao.
Žao mi što nisam
sa vama ostao!
 
Ali dragi Bog je odredio tako!
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

U Požegi predstavljena 15 zbirka pjesama

 
 
U organizaciji Ogranka Matice hrvatske iz Požege i knjižare Trim u Požegi je u gradskoj knjižnici 15. lipnja predstavljena nova zbirka pjesama Spoznaja autora Peje Šimića, koju su predstavili predsjednica Ogranka Matice hrvatske iz Požege Ljijana Marić, dr. Vlado Nuić iz Solina, otac Ilija Tipurić karmelićanin iz Remeta, profesorica komparativne književnosti Kristina Lešić iz Požeške gimnazije te sam autor Pejo Šimić. Stihove je krasnoslovio umirovljeni prvak drame HNK iz Zagreba glumac Kruno Šarić.
Ovo je Šimićeva petnaesta zbirka pjesama u kojoj pjeva o četiri ljubavi: prema Bogu, Domovini, ženi i majci. Recenzent dr. Vlado Nuić naglašava: To je rukovet od 120 pjesama u kojem se ne odustaje od tematske širine. Zorno se opaža sazrijevanje, ne samo tjelesno, nego i duhovno pa su sve češće i naglašenije životne teme a poglavito one u odnosu na Stvoritelja i domoljublje. To je posebnost velikih duhova da prepoznaju i dobro iščitavaju sadašnjost pa čak ponekad i predviđaju budućnost. Pejo to očito duboko proživljava i kako nema drugoga načina drugima kazati svoja predviđanja  ostavlja nam to u obliku stihova.
 
I dok će ga čitatelj pjesama lako prepoznati, on prelazi ovozemaljsku granicu, ne očajavajući jer on zna tko to može umjesto nas ljudi sve okrenuti na dobro, pa se kao iskreni kršćanin obraća Svemogućem Bogu. Profesorica Kristina Lešić naglašava Pejo pjeva o surovoj svakodnevnici u kojoj vlada licemjerje, korupcija, nemoral, ograničenost ljudske spoznaje i ljudska glupost. Pjesnik želi da i sam čitatelj spozna kakav je svijet koji ga okružuje te poezijom prenosi snažnu poruku te se na taj način postavlja kao angažirani pjesnik koji želi promijeniti društvo oko sebe, a ako ga ne može promijeniti, onda bar nastoji ukazati na negativne pojave istoga. Iz Šimićevih pjesama progovara snažna moralna poruka koju otvara prva pjesma Moj Izbor kojom pjesnik poručuje kako mu ne bi bio težak izbor između smrti i nečasnog života.
 
Šimiću je poezija lučonoša nekih boljih vremena te ima moć oslobađanja od zla, odnosno katalizatora svega lošega što čovjeka izaziva i proganja. Čestim retoričkim pitanjima, Šimić navodi čitatelja na zaključak u kakvom svijetu živimo. Čovjek je čovjeku čovjek, parafrazirao je Krleža poznatu misao, a Šimić u sličnom tonu zaključuje u pjesmi Strah „ Čovjek se najviše čovjeka boji“.
 
Otac Ilija Tipurić Karmelićanin iz svetišta Gospe Remetske  osvrnuo se na pjesme duhovnog sadržaja u zbirci Spoznaja. Između ostalog kaže Šimić je svjestan da smo stvoreni na sliku i priliku Božju i da tu sliku ne smijemo iskvariti u proputovanju kroz ovozemaljski život. Bog nam je dao razum i slobodu da činimo dobra i zla djela. I nemojmo misliti da smo sami sebi dosta, da možemo bez Božje svemoći. Šimićeva  zbirka pjesama zove se Spoznaja. O kakvoj je spoznaji riječ? Riječ je o spoznaji da smo i mi ljudi, kao stvorenja, upućeni na Boga, Njegovo postojanje, blizinu i ljubav a slobodnom voljom prionimo uz Njega i ne odlazimo od njega nikada, da se - kako napisa Pejo – ne strmoglavimo „u još dublji ponor“.
Vjerujem da ćete svi vi koji ćete imati priliku čitati ovu zbirku pjesama kao biser Pejine duhovne poezije doći do spoznaje kako je nastala Šimićeva Spoznaja.
Glumac Kruno Šarić krasnosloveći Pejine stihove na trenutke je ganuo kako slušatelje tako i samoga sebe tako da su neke pjesme okončane na rubu suza. (v.h.)

Osobitosti ciklusa aktova jesu djevojke, žene koje portretira

 
 
Zadarski umjetnik, slikar Neven Otavijević aktivni je pripadnik suvremene hrvatske likovne scene, iako njegov opus nije brojčano velik, ali je jasno definiran, precizno izveden, autorskog opredijeljenja  da se ne povodi ni za kim, opus uvjerljiv i dojmljiv. Temeljna karakteristika rada Nevena Otavijevića jest dugotrajno promišljanje o svekolikim mogućnostima slike, teme, motiva, formata. U tom procesu slikar nastoji prodrijeti što je moguće dalje, dublje, naravno svjestan činjenice kako će sraz, troboj, platna, boje i slikara, zacijelo dati posve nepredvidivi rezultat.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/S/slike-%20nevena%20BLUE%20NUDE.jpg
Dvije su teme vrlo bitne za Otavijevićev opus, akt i krajobraz. I akt i krajobraz prepoznatljivi su elementi likovnog djela ovoga umjetnika, naslikani u ulju, na raznim formatima, od manjih do velikih. Za ciklus aktova, slikar kaže kako on ne slika klasični akt, Žena je u njegovom atelijeru tema, koja u njemu budi želje za sve većim formatima (Plavi akt je dužine 1,5 metara).
 
Osobitosti ciklusa aktova Nevena Otavijevića jesu djevojke, žene koje portretira, nage su nositeljice magičnih moći, simbolika prostora je iznimna, one nisu obične, one su a tako i djeluju, čarobnice, Medeje i Kirke današnjih dana s moćima iz davnine i sjećanjima koje se zrcali u njihovim pogledima, u gestama koje nose mirise zaboravljenih dodira.
 
U ciklusu se posebno ističe BLUE NUDE, s hgorizontalno položenim nagim tijelom, koje se doima poput skulpture s očima od tame, ali privlačna, blijedo plavog poželjnog tijela, uz dva vertikalna cvjeta koja niču iz tijela, u potpuno mirnoj, gotovo umrtvljenoj kompoziciji, gdje bi i lahor vjetra izgledao poput udara i fijuka bure. Istaknute mistične oči, za koje ne znamo, možemo li kroz njih doprijeti do unutarnjosti polegnutog tijela ili su to samo zatvoreni kapci, da ne propuste svjetlost i ne probude uspavanu.
http://m.metro-portal.rtl.hr/img/repository/2018/06/web_image/neven_otavijevic_1.jpg
Sva naga ili polugola tijela obitavaju u nesvakodnevnom prostoru, što još više podstiče naše razmišljanje o njihovim tajanstvenim, čudesnim znanjima i snagama, o njihovoj ulozi koja traje od iskona, o čarobnicama koje traju i trajat će dok je čovjeka.
 
Slikar kreira svoje aktove oblikujući njihova lijepa i zanosna, mlada i vitka tijela, okružene znakovima, koje jedino one mogu protumačiti i reći nam ono što nam i ide. Zanimljivo će biti vidjeti kamo će aktovi odvesti slikara, kada je riječ o velikom formatu. Vjerojatno će se slikar okrenuti stvaranju vrlo složenih kompozicija s mnoštvom likova, među kojima ćemo ipak lako prepoznati ključni, inicijalni akt, od koga je sve i krenulo.
 

Miroslav Pelikan

Film 'Uvrjeda' pobjednik 11. Festivala mediteranskog filma u Splitu

 
 
Film 'Uvrjeda' redatelja Ziada Doueirija snimljenog u Libanonsko-francuskoj produkciji po ocjeni festivalske publike je pobjednik  11. Festivala mediteranskog filma Split (FMFS), objavljeno je u subotu navečer na svečanom zatvaranju festivala u ljetnom kinu Bačvice. Na ovogodišnjem FMFS-u natjecalo se 11 dugometražnih filmova snimljenih u produkciji mediteranskih zemalja a pobjednički film 'Uvreda' dobio je od publike ocjenu 4,82 od maksimalno moguće ocjene 5.
https://3wrxqs36sylaoef0l2imhgz1-wpengine.netdna-ssl.com/wp-content/uploads/2018/01/Ziad-Doueiri-devant-une-cour-militaire-au-Liban-pour-son-tournage-en-Israel-e1516227618792-670x400.jpg
Ziad Doueri
 
„Veoma sam počašćen nagradom publike za najbolji film, žao mi je što nisam mogao doći u Split jer sam zauzet pripremama za novi projekt. Drago mi je što je publika u Hrvatskoj shvatila što sam htio poručiti ovim filmom a možda je tomu razlog što imamo sličnu povijest, razumijevanje prema drugim i strah od drugih“, poručio je putem video poruke redatelj filma, Libanonac Ziad Doueiri. Radnja film 'Uvrjeda' odigrava se u Bejrutu i tematizira svađu libanonskog kršćanina Tonya i palestinskog izbjeglice Yassera koja završava na sudu što je izazvalo pozornost šire javnosti i pretvorilo se u pitanje od nacionalne važnosti. Sudski proces suprotstavljenih strana malo po malo otkriva tajne iz prošlosti uključenih protagonista, prisiljavajući ih pritom na preispitivanje vlastitih života i predrasuda. Film je premijerno prikazan na Venecija Film Festivalu te je, uz osvojene brojne nagrade, nominiran za Oscara za najbolji strani film.

 

Žiri u sastavu Tanja Mravak, Silva Ćapin i Petar Orešković pobjednikom u kategoriji Ješke', u kojoj su se prikazivali kratkometražni hrvatski filmovi, najboljim je proglasila animirane 'Bicikliste' Veljka Popovića. Film tematski obrađuje dvije serije Lipovčevih radova – sport i erotiku – a nastao je u koprodukciji s 3d2d animatorima iz Zagreba te BAGAN films producentskom kućom iz Francuske te francuskim ARTE televizijskim kanalom. Popović je u ovom filmu bio vođen idejom Vaska Lipovca pa je i tema Vaskova – ironična, puna humora, erotike i duha maloga mediteranskog mista.
 
Žiri je obrazložio kako je ta nagrada dodijeljena filmu 'Biciklisti' jer je „tehnički, sadržajno, duhom i idejom potpuno zadovoljio formu kratkog filma“, dok je posebno priznanje stručnog žirija pripalo filmu 'Marija' Juraja Primorca. Festivalska publika je najboljim filmom u kategoriji 'Ješke' proglasila 'Siguran let' redatelja Alda Tardozzija, dok je u kategoriji srednjometražnog hrvatskog filma najbolje ocjene dobio je novi film redateljice Vlatke Vorkapić  'Pusti Dobre, pusti'. Autor'Udica' koje su pripale nagrađenim redateljima je splitski kipar Luka Mimica, a izradio ih je od drveta borova stradalih u ljetnim požarima, čime je želio upozoriti na ovaj problem koji je zajednički cijelom Mediteranu.
 
Nakon svečanosti proglašenja pobjednika 11. FMFS-a prikazan je danski film 'Krivnja' (The Guilty), kojeg je u ljetnom kinu Bačvice predstavio glavni glumac filma Jakob Cedergren. 'Krivnja' je svoju svjetsku premijeru imao na Sundance Film Festivalu gdje je po glasovima publike izabrana za najbolji film, a istom nagradom je ovjenčan i u Rotterdamu.
 
Festival mediteranskog filma Splitafirmirao se kao jedna od najkvalitetnijih i najpopularnijih kulturnih manifestacija na Jadranu, a njegov pozitivan duh tijekom posljednjih deset godina održavanja prepoznalo je već više od 100.000 tisuća posjetitelja. To je prvenstveno zbog filmova s područja Mediterana koji u Splitu imaju svoje regionalne ili hrvatske premijere, a ne mogu se vidjeti u redovnoj kino distribuciji. Osim dugometražnim, velika pažnja pridaje se i programima kratkometražnih filmova, gostovanjima uglednih domaćih i inozemnih filmskih djelatnika, ali i promociji mladih autora koji sve češće odabiru upravo FMFS kao mjesto gdje će promovirati svoje filmove. Od 2012. godine FMFS organizira Kino Mediteran, projekt revitalizacije kina u Dalmaciji čiji je glavni cilj oživiti kino dvorane i dovesti filmske programe u manje sredine diljem Dalmacije gdje su kina odavno zatvorena. Program se održava u 25 gradova i traje kroz cijelu godinu.
 

Nives Matijević

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Ponedjeljak, 16/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 682 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević