Get Adobe Flash player

Mrežno izdanje Školskoga rječnika hrvatskoga jezika iz 2019. nije potpuno usklađeno s Hrvatskim pravopisom IHJJ-a

 
 
U Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u poglavlju Razlike u pisanju velikoga i maloga početnoga slova piše: "Armenac / Armenka (pripadnik / pripadnica armenskoga naroda) i armenac / armenka (pripadnik / pripadnica Armenske Crkve)." (Hrvatski pravopis, Zagreb, IHJJ, 2013., str. 41.). Isto nalazimo i u Institutovu pravopisnom rječniku: "armenac V armenče (pripadnik Armenske Crkve); Armenac V Armenče (pripadnik armenskoga naroda); armenka (pripadnica Armenske Crkve); Armenka (pripadnica armenskoga naroda)" (str. 159. - 160.). Prijašnje su objasnidbe naziva među zagradama "pripadnik / pripadnica Armenske pravoslavne Crkve" na mrežnoj institutskoj stranici Hrvatskoga pravopisa promijenjene na "pripadnik/pripadnica Armenske Crkve".
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c3/Armenian_Apostolic_Church_logo.png
U tiskanom izdanju (2012.) i mrežnom (2019.) Školskoga rječnika hrvatskoga jezika IHJJ-a uz natuknicu armenac nalazimo: arménacim. m. (G armenca, V armenče; mn. N armenci, G armenaca) 1. pripadnik Armenske apostolske Crkve 2. (Armenac) pripadnik armenskoga naroda.
 
Razvidno je da mrežno izdanje Školskoga rječnika hrvatskoga jezika iz 2019. nije potpuno usklađeno s Hrvatskim pravopisom IHJJ-a barem kad je riječ o natuknici armenac/armenka. Nije jasno znači li natuknica armenac "pripadnik Armenske Crkve" (prema Hrvatskomu pravopisu) ili pak "pripadnik Armenske apostolske Crkve" (prema Školskomu rječniku), a prije i "Armenske pravoslavne Crkve"? Bilo bi dobro da školarcima pa i porabnicima različitih institutskih priručnika objasne koje su Crkve "armenac" i "armenka" pripadnici jer ima Armenaca pripadnika Armenske apostolske crkve, Armenske katoličke crkve, Armenske evangeličke crkve, a "armenaca" pripadnika Armenske (pravoslavne) crkve tradicijski uopće nema jer naziv takve Crkve službeno i ne postoji. Zanimljivo je, uzgred budi rečeno, da u Moskvi se gradi Armenska katolička crkva. Armenska katolička crkva broji, prema podatcima Annuario Pontificio (2015.), - 737 tisuća vjernika u 99 župa, 17 biskupa, 84 svećenika rasutih po svim kontinentima. U Velikom rječniku hrvatskoga standardnog jezika iz 2015. god. koji obuhvaća više od 120 tisuća riječi natuknice armenac/armenka nema.
 
Ako slijedimo logiku normativnih navedenih priručnika, tada se i pripadnici drugih vjeroispovijesti mogu pisati prema novomu pravopisnomu pravilu o pisanju velikih i malih početnih slova. Primjerice, u pravopisnom bi rječniku, prema logici Institutova pravopisa, uz Gruzijac / Gruzijka trebalo dodati i gruzijac / gruzijka – pripadnik / pripadnica Gruzijske apostolske autokefalne pravoslavne crkve. Ali u Gruziji postoji i Katolička crkva s Apostolskom administraturom za područje Kavkaza (1993.) u Tbilisiju (lat. Administratio Apostolica Caucasi Latinorum) koja je podčinjena Apostolskoj Stolici. Administratura povezuje katolike Gruzije i Armenije, a prije i Azerbajdžana. U Administraturi je 25 svećenika i 25 redovnica. Prema jednim podatcima Katolička crkva u Gruziji ima oko 20 tisuća katolika, a prema drugima - 50 tisuća. Među njima je 1/3 Gruzijaca, a ostalo su Armenci, Asirci, Poljaci, Nijemci, Rusi, Ukrajinci. U Tbilisiju se nalazi Apostolska nuncijatura u Gruziji.
 
A što ćemo tada npr. s pripadnicima Svete apostolske sveopće asirske istočne crkve i Kaldejske katoličke crkve koja je sjedinjena s Rimom, Ukrajinske pravoslavne crkve pod jurisdikcijom Ruske pravoslavne crkve ili s pripadnicma autokefalne Ukrajinske pravoslavne crkve ili Ukrajinske grkokatoličke crkve, Crnogorske pravoslavne crkve…? Treba li i ovdje stvarati nove natuknice od etnonima s objasnidbom njihove vjeroispovijesti? Dakako, u priručnicima tih primjera nema. Do sada je u hrvatskom jeziku postojala samo razlika u pisanju i značenju riječi Židov i židov, Arijac i Arijevac, arijac i arijevac, Turčin i turčin, a prije Musliman i musliman i možda još poneka.
Bilo koji čovjek može biti pripadnik kršćanske, muslimanske, židovske, budističke pa i drugih vjera. Isto se tiče i Armenaca, većina kojih su zaista pripadnici Armenske apostolske crkve, ali ima ih i katolika, protestanata, pravoslavaca, sunitskih muslimana (dio Amšenaca/Hemšina, subetničke skupine koja žive većinom u Turskoj, Rusiji i Gruziji) pa i ateista. Riječi "armenac / armenka" nema u hrvatskoj jezičnoj praksi u značenju pripadnik / pripadnica Armenske Crkve ili Armenske apostolske Crkve. Treba ovdje uvijek imati na umu i to da se višeznačnost riječi određuje kontekstom, dakle njezinom konkretnom porabom, a tu toga nema. Normativni priručnik ne izmišlja nove riječi i njihova značenja, on propisuje riječi koje postoje u jeziku. Ne smije propisivati ono čega još nema u jeziku.

 

Pojedini pokušaji spajanja vjerskoga poistovjećivanja s njegovim narodnosnim opredjeljenjem u mnogim primjerima mogu biti pogrješni. Vjera i vjerska zajednica može okupiti različite etnose i etnolingvokulture. Do potrebnoga normativnoga rješenja i prilagodbe hrvatskomu standardnomu jeziku pripadnika naroda i vjerskih pripadnika može se doći samo prethodnim istraživanjem i zajedničkim radom sa strukovnjacima.
 

Artur Bagdasarov, HKV

Deset godina Festivala dječjih klapa

 
 
Zadar - Grad bogati glazba, kulturni mu puls. Grad poviješću pritrujen. Grad među petnaest najstarijih gradova na svijetu. Grad Morskih orgulja, Orguljaškog festivala, Grad klapa, grupa, izuzetnih pjevača. Grad festivala, skladatelja, glazbenih virtuoza… GRAD. Grad kog prati reputacija jednoga od najglazbenijih gradova… promotor hrvatske glazbene kulture i umjetnosti. Grad, slavi 10 godina Festivala dječjih klapa, za dar - Zadar.
http://www.gkzd.hr/sites/default/files/styles/colorbox_large/public/IMG_4965_0.jpg?itok=lBTT8Hv5
Dječje klape mlade Grad, u prostoru i vremenu, mediteranskome podneblju bogatom tradicijom i poviješću, deceniju već dovode do savršenstva klapsko pjevanje, nadarenošću i mladošću, radošću nastupa, moćnim glasovnim mogućnostima, nebrušeni klapski dijamanti. Čuvari glazbene baštine Grada. Baštinici tradicije. Kreativna kemija Grada, dica zadarska, povezana na više razina sa Gradom, ukorijenjeni u njemu, glasnici nade, podižu se i rastu na radost sebi i Gradu, Gradu simbolu otpora i vjere.
 
Dječje klape čuvari su duše Grada. Za očuvati čuvare klapske pjesme i duše Grada ukoričilo se koricama izuzetne ponos knjige u izdanju Gradske knjižnice Zadar, Zadar 2019. - 10 godina Festivala dječjih klapa u Zadru. Autor knjige Milko Belevski, suosnivač i organizator Festivala dječjih klapa. Uredništvo za poželjeti i nakloniti mu se: Milko Belevski, Doroteja Kamber Kontić, Mladen Masar. Dodamo li recenzente: Dinu Bušić, Ivu Nižića. Lektoricu Veru Vitori, Luciju Juravić (odabir fotografija), dobijemo osobnu iskaznicu knjige koju bi s ponosom nosio sve i jedan europski grad kulture. Zadar je dostojan ove i ovakve knjige, ova i ovakva knjiga dostojna je Zadra. Ovaj grad ne podnosi prosječnost. Ovdje ostaje i opstaje samo vrh-vrhunsko.
 
Mnogi će posegnuti za ovom knjigom koja je u mnogim razinama knjige, autorskog biljega, neupitnoga glazbenoga znalca, stručnjaka priznatoga od struke, izvora podataka, lica knjige, grafičke obrade i pripreme za tisak do najsitnijih detalja ogledni primjerak za ugledati se, knjiška mustra, koja je podignula vrijednosnu ljestvicu da se više jednostavno ne može. Spomenik knjiga Gradskoj knjižnici i Gradu. Knjiga u čast barba Ljubi: „Bez tog velikog čovjeka ne bi bilo našeg malog Festivala“.
 
Zašto ne reći, Zlatan Stipišić Gibonni, počasni je kum Festivala dječjih klapa Zadar, Prijatelj knjižnice. Mislim kako je bilo što reći na ovo suvišno.
Nije ova knjižnica tek tako proglašena najboljom knjižnicom u RH. Kad bolje razmislim i ne čudi me razina knjige. Od djelatnika Gradske knjižnice Zadar ne očekuje se ništa manje. Knjižnice – Institucije. Gdje je stao ravnatelj Pehar nastavila je ravnateljica Kamber Kontić.
10 godina Festivala dječjih klapa u Zadru  - naslovnica čista 10. Na zanaslovnici, 10 godina Festivala dječjih klapa u Zadru:
Gradska knjižnica Zadar u suradnji sa svojim počasnim kumom, maestrom Ljubom Stipišićem Delmatom (1938. – 2011.), bila je organizator i domaćin triju dosad održanih Smotri dječjih klapa od Istre do Korčule, iskristalizirala se potreba za osnivanjem 1. festivala dječjih klapa u Hrvatskoj, koji se održao 2009. godine u Gradskoj knjižnici Zadar. Cilj festivala, kao nove folklorne pojave u Hrvatskoj, nije profesionalizacija i natjecanje, već druženje mladih klapskih pjevača na baštinskim zasadama, priprema mladih pivaocaza buduće pjevače u odraslim klapama, kao i njihovo ohrabrivanje u istraživanju dalmatinske tradicijske glazbe. Prvi je razlog ove glazbene manifestacije očuvanje i prenošenje tradicije iskonskoga klapskog pjevanja. Drugi je razlog veliki interes klapa, čija je posljedica i stanovito vrednovanje između dobroga, boljega i najboljega. Više o Festivalu: www.gkzd.hr/dalmata.
 
Uvriježilo se mišljenje u narodu i postalo skoro poslovicom: „Kaži mi koju glazbu slušaš i reći ću ti kakav si“. Koristio sam ovu uzrečicu u svom osvrtu – kolumni o glazbi. Sredina u kojoj živimo bitna je za stvaranje estetskog odnosa prema umjetnosti. „Glazbena djelatnost kod djece dobrim dijelom rezultat je poticaja kojem ih izlažemo“. – Motte-Haber, H. Psihologija glazbe.Jastrebarsko. Naklada Slap, 1999., str. 117.
Na kraju knjige umjesto zaključka autor Milko Belevski:
Na glazbeni ukus kod djece i mladih treba utjecati primjereno njihovom uzrastu, interesu i potrebi, bez nametanja, razgovorom, sugeriranjem, edukacijom, pružanjem relevantnih informacija o glazbi. Iskustva pokazuju da je njihov interes prema glazbi širok. Od slušanja više vrsta glazbe i to vrlo ozbiljnog, želje za sviranjem nekog instrumenta, do pjevanja u nekom od kulturno – umjetničkih društava npr. zborovima ili klapama. Zabava je ipak najraširenija. Dječje muziciranje je spontano i iskreno. Cilj je ne prepustiti ih samima sebi, a razdoblje osnovne i srednje škole najpogodnije je za usmjeravanje estetskog ukusa i razvoj pravilnog stava prema vrijednoj glazbi.
 

Nikola Šimić Tonin

Izrael - »Izabrani ste kao jedan od najboljih suvremenih umjetnika, najfascinantnijih i najperspektivnijih umjetnika današnjice«

 
 
Akademski slikar iz Karlovca Alfred Krupa, kontinuirano je izuzetno aktivan, kako na slikarskom, tako i na izlagačkom planu.
http://mojzagreb.info/images/uploads/vijesti/40848/screenshot_3.jpg
• Što je novo gospodine Krupa?
- Kod mene vlada nastavak vrlo intenzivne aktivnosti na međunarodnoj i nacionalnoj razini.

• Konkretno?
- Kustosi i urednici vodeće međunarodne umjetničke i kulturne publikacije britanskog časopisa Aesthetica, br. 90., str. 158. od 1. kolovoza 2019. godine, predstavili su umjetničko djelovanje karlovačkog akademskog slikara Alfreda Krupe svojoj čitateljskoj publici: »Multidisciplinarni umjetnik Alfred Freddy Krupa smatra se pionirskom silom pokreta New Ink Art, za što je stekao međunarodno priznanje. On kombinira formalne i reduktivne tehnike Istoka sa zapadnjačkim ekspresionizmom. Pri tome umjetnik evocira i nježnost i odvažne pokrete kroz papir. Krupina djela dio su niza zbirki, uključujući i posebnu zbirku knjižnice galerije Tate u Londonu, piše u tekstu«. https://www.aestheticamagazine.com/profile/alfred-freddy-krupa/
Međunarodni mediji prate moj rad već desetljećima uključujući i ekskluzivne umjetničke tiskovine poput dvojezičnog, španjolski i engleski, magazina Arte Al Limite koji je o meni 2017. godine donio prilog na čak šest stranica. Iako je Aesthetica tijekom svojih 90 brojeva predstavljala i neke druge hrvatske umjetnike ona upravo s ovim brojem doživljava svoj vrhunac u popularnosti i distribuciji, te se stoga opravdano može zaključiti da je ovo bitna potvrda moje međunarodne afirmiranosti i najveća pojedinačna promocija karlovačkog suvremenog slikarstva na globalnoj razini. Časopis je na svojoj web stranici prikazao i 10 mojih radova.
https://cdn.singulart.com/artworks/pictures/cropped/3663/9829/carousel/serie_9829_4239a8e43a7a9eeee0dbd6709473eec7.jpeg
• Sudjelovali ste i na izraelskom natječaju.
- Dana 17. rujna 2019. godine primio sam elektroničku poštu iz Izraela, iz Tel Aviva. Rezultati međunarodnog natječaja organiziranog od strane International Art Market Magazine. Obavijestili su me ovim riječima: »Dragi Alfred Freddy Krupa, hvala na vašem podnesku.Nakon napornog rada u ispitivanju stotina radova sa svih strana svijeta, rado ćemo vas obavijestiti: Izabrani ste kao jedan od najboljih suvremenih umjetnika, najfascinantnijih i najperspektivnijih umjetnika današnjice«.

Nazočni ste i u Americi.
- Američka izdavačka platforma "Medium Predict" objavila je analitički članak pod nazivom " New Ink Art Movement: The Rising Popularity of Contemporary Ink Painting" (New Ink Art pokret: Sve veća popularnost suvremenog slikanja s tušem) opisuje i rad slikara Krupe: »Alfred Freddy Krupa, tvorac New Ink Art Manifesta, smatra se glavnom figurom u zapadnom New Ink Art pokretu. Inspiriran japanskom praksom slikarstva tušem, u kojem je boravio, Krupa koristi gustu crnu tintu za stvaranje napete, sirove i izravne umjetnosti koja odražava njegov minimalistički pristup«. https://medium.com/predict/new-ink-art-movement-the-rising-popularity-of-contemporary-ink-painting-b6bf7c831ba5  
http://mojzagreb.info/images/uploads/vijesti/40848/issue_90_shopify_470x.jpg
• Hodogram izlaganja - jesen 2019.
- Evo izlagačkih obveza.
20. 9. Galerija Ružić (Slavonski Brod), Radovi s 39. saziva likovne kolonije Sava
18. 10. Galerija Prica (Samobor), Mačka u hrvatskoj likovnoj umjetnosti od 19. stoljeća do danas (autorice Dajana Vlaisavljević /Moderna galerija-Zagreb/ i Snježana Pavičić /Hrvatski povijesni muzej-Zagreb/)
24. 10. Oxo Tower Wharf (London, UK), Erotic Art Exhibition London
10. mj. Europski dom (Zagreb), ''Portret / Autoportret - transformacije identiteta'' (org. HDLU-Zagreb)
6. 11. Galerija Vjekoslav Karas (Karlovac), Samostalna izložba nagrađenog crteža A. F. Krupe  
 

Miroslav Pelikan

Frances Andrijich: "Godina opasnog življenja"/The Year of Living Dangerously

 
 
U Galeriji fotografije Fotokluba Split, 24. rujna 2019. otvorena je izložba svjetski poznate australske fotografkinje hrvatskih korijena, Frances Andrijich. Splitskoj publici Andrijich se predstavlja ciklusom fotografija „Godina opasnog življenja“ /The Year of Living Dangerously, koji je nastao kao fotografski zadatak na temu adaptacije istoimenog romana Christophera Kocha za potrebe predstave kazališnog festivala Black Swan u Perthu 1999. godine.
https://i.ytimg.com/vi/sOQ987CxhUk/hqdefault.jpg
Cilj zadatka bio je konstruirati fotografski arhiv glavnog junaka Kochove novele, Billyja Kwana, australskog Kineza koji boluje od ahondroplazije (poremećaja patuljastog rasta). Kwan je živio u Indoneziji i radio kao kamerman, a njegova intimna opsesija bila je bilježenje mučnog i surovog života indonezijske sirotinje u zamrznutim, nepomičnim fotografijama. Riječ je o iznimno kompleksnom i zahtjevnom zadatku, koji je od autorice zahtijevao suverenu fotografsku interpretaciju literarnog predloška te rizičan boravak u rubnim, siromašnim i zapuštenim četvrtima velikih indonezijskih gradova. S obzirom da je radnja Kochova romana smještena u 1964./1965., snimljene fotografije morale su imati 'patinu' šezdesetih godina prošlog stoljeća. Nastala serija crno-bijelih fotografija, kao fotografska interpretacija poznatog romana, svjedoči o iznimnom talentu i sjajnom umjetničkom senzibilitetu Frances Andrijich.
https://i2.wp.com/andrijich.com.au/wp-content/uploads/2018/10/slide32.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1
Frances Andrijich aktivna članica ACMP-a, dobitnica je brojnih nagrada. Redovito izlaže i objavila je jedanaest knjiga. Njezin je rad krasio časopise, knjige i kampanje u Australiji i širom svijeta, uključujući Gourmet Traveller, Australian Geographic, Australski časopis Weekend i Good Weekend.
Izložba se može pogledati do 17. listopada.
 

Nives Matijević

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Utorak, 22/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1264 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević