Get Adobe Flash player

Mapu čini 33 otisnuta grafička lista i to 12 otisnutih pjesama Marina Držića

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar Lukša Peko iz Dubrovnika, autor fascinantnog opusa, nedavno je predstavio mapu grafiku u povodu 450. obljetnice smrti Marina Držića. Mapu čini 33 otisnuta grafička lista i to 12 otisnutih pjesama Marina Držića u tehnici ofseta i 12 grafika u tehnici bakropisa i suhe igle, uz predgovore Marina Ivanovića i Luke Paljetka, izdavač je Dom Marina Držića.
http://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/Portals/2/Images/2017/09/26/WEB/279095.jpg
Marin Ivanović između ostaloga u predgovoru piše: „Ponudivši nam sada, nakon punih dvadeset i pet godina, svoja snoviđenja, Držićevim stihovima opisanog nebeskog Dubrovnika u kojem se ljubav otkriva u mnogim svojim oblicima, ponovno imamo priliku upoznati ovog majstora grafičkih tehnikai discipliniranog meštra čije su ruke crne od grafičke boje i čvrste od stiskanja grafičke prese.“
 

Miroslav Pelikan

Pognute glave

 
 
Ruke na leđa
Pognute glave
A ispod oka
Vidim jasno
Spodobe ljudske
https://www.24sata.hr/image/borac-za-vukovar-spasio-se-iz-logora-ali-je--ostao--udovac-504x335-20150624-20150618234145-2370e8478fb35b8a4ec230f18c2612aa.jpg
Tu ljudsku neman
Nečije ime
Proziva glasno
Par koraka
I tren poslije
Čuje se hitac
I vrisak žene
Mrtvo truplo
Na zemlju pade
O’ dragi BOŽE
Red je na mene
Al’ ipak nisam
Sudbine takve
Pasti šaka
Takvom skotu
BOG je dragi odredio
Još se patit u životu.
 

Vladimir Živaljić, Vukovar, 26. 3. 2009.

U njegovim slikama gotovo se može napipati otočka atmosfera

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, slikar Ivo Kličinović s otoka Brača, rođen je u Splitru 1972. godine. Student je završnih godina ljubljanske Akademije likovnih umjetnosti. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama. Autor je vrlo lijepog ciklusa posvećenog motivima mora, otoka, priobalja.
http://www.bello-art.com/wp-content/uploads/2016/07/Prvja-III.jpg
Doista, živjeti na otoku, usred, reklo bi se, stvarne Arkadije i ne može dati drugi rezultat nego niz vrlo nježnih, emotivnih ulja na platnu s vrlo odmjerenim kolorom, promišljeno nanesenim, u bilježenju trenutaka svakodnevna života, na obali, ispred uznemirenog mora, dok se čeka brod ili se promatra uspavano mjesto, mirna, čarobna uvala, valovi, lik koji promiče obalom ispod drveća, sačuvani svijet iz prošlih vremena, jedino kalendari pripadaju stvarnosti. Kličinović je vrlo vješto, suvereno, ostvario na seriji svojih slika, otočku atmosferu, gotovo se može opipati, omirisati, doživjeti i možda i zakoračiti u čudesni ambijent ako to budemo čvrsto željeli. Može se reći kako je slikar Ivo Kličinović kroničar otoka, njegovih mjesta i stanovnika, prirodne divote okružene plavetnilom, kroničar koji kistom bilježi raznolike i raznobojne detalje, i emocije i stanja, i ruine i nebo, i ljude i prazninu.
 
Na pojedinim se slikama osjeća se stanovita doza slikareve letargije pri portretiranju motiva u kojima dominira uspavana kuća i stari čamac, izvučen na obalu, pomalo tužne slike, bez glasova. Ipak najjača strana ovoga brojnoga ciklusa jesu slike posvećene, doista arkadijskim motivima uvala, gdje sve miruje a vjetar kriomice prolijeće između drveća, u daljini se nazire obala s kućama, tišina, posvemašnji svečani muk, to je onaj završni trenutak očekivanja, prije nego li će se nešto važno dogoditi, uz vrlo fini koloristički pristup i čovjek, gledatelj može samo sjesti, negdje uz kraj i samo se stopiti s ovim tihim volumenom i uživati u miru, uživati u arkadijskom trenutku, koji se, ruku na srce, rijetko dva puta ponavlja.
 
I kada slika ruine, napuštene objekte, okupane sunčevim zrakama koje ipak daju kakvu takvu životnost kamenju, slikar nas upućuje na neprolaznu ljepotu mora, bilo ono ljutito za bure ili juga, praskavo i svadljivo, plavo prošarano bijelim krunama, slikar na platnima ostavlja trag o životu i njegovoj slojevitosti. Bez sumnje, slikar Ivo Kličinović iskreni je snažni kreator ciklusa otočkih krajobraza, slikajući i poznate ali i posve nepoznate motive, dajući svoj uvjerljivi prilog aktualnoj likovnoj produkciji. Zanimljiva je i nadrealistička slika Zemljanka, intrigantna i izazovna, zacijelo početak novoga ciklusa, koji autora odvodi, vjerojatno, dalje od otočkih pejsaža.
 

Miroslav Pelikan

Arhivski fond DHK čuva se u arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU-a

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 25. listopada otvorena je izložba Povijest Društva hrvatskih književnika 1900. – 1971. iz arhiva Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU. Izložba donosi brojne dokumente koji zornu prikazuju povijest DHK-a, ali i hrvatske književnosti, kao i prijelomne trenutke za opstojnost Hrvatske. Među ostalim, izloženi su portreti istaknutih hrvatskih književnika, dio njihovih rukopisa te osobni predmeti iz ostavštine Tina Ujevića i Vladimira Nazora, među kojima i njegove naočale i rukopis pjesme Čamac na Kupi. Arhivski fond Društva hrvatskih književnika čuva se u arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU u 57 arhivskih kutija te obuhvaća oko 10.000 dokumenata od osnutka 1900. do 1971. koje je sredio arhivist Odsjeka Željko Trbušić.
https://www.glas-koncila.hr/wp-content/uploads/2017/09/00408443_w.jpg
Đuro Vidmarović
 
Otvarajući izložbu, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić kazao je da Društvo hrvatskih književnika pripada među nacionalne institucije koje su bile supstitut hrvatske državnosti, uz Sveučilište u Zagrebu osnovano 1669., Maticu hrvatsku osnovanu 1842. I Akademiju osnovanu 1861. Podsjetio je na neke od važnijih događaja u povijesti DHK, primjerice na proslavu 400. godišnjice Marulićeve Judite, na isključivanje 23 književnika iz članstva u Društvu nakon 1945., kao i na činjenicu da je Deklaracija o nazivu i poožaju hrvatskog književnog jezika izglasana 1967. upravo u prostorijama DHK-a. „Na izložbi je prikazana ne samo kulturna, nego i politička i gospodarska povijest Hrvatske od 1900. do 1971. Izložba evocira kako se društvena zbilja održavala na DHK, što govori i o njegovom značenju“, kazao je akademik Kusić. Predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović podsjetio je na okolnosti u kojima je Društvo osnovano i na sam osnutak, kada je za prvog predsjednika izabran Ivan Trnski. „Sve političke mijene i stradavanja u Hrvatskoj osjetilo je i Društvo hrvatskih književnika i njegovi članovi kao pojedinci, a tako je i danas“, rekao je Vidmarović.
 
Akademik Dubravko Jelčić podsjetio je da se na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU čuvaju ostavštine mnogih hrvatskih književnika. Spomenuo je i udar komunističkog režima na DHK nakon 1945., no istaknuo je da je u tom razdoblju bilo i onih koji su oponirali nametnutom jednoumlju i socrealizmu. Voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU dr. sc. Tomislav Sabljak, član suradnik HAZU, istaknuo je da je u vrijeme Hrvatskog proljeća Društvo hrvatskih književnika u više navrata bilo na udaru Udbe, zbog čega je tadanji tajnik Slavko Mihalić velik dio arhiva Društva prenio na Odsjek za povijest hrvatske književnosti kojeg je tada vodio Dragutin Tadijanović, čime je spašena vrijedna građa za povijest DHK.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Utorak, 21/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1024 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević