Get Adobe Flash player

Sačuvana i ne sačuvana

 
 
        Ima pisama koja se sav život čuvaju i kriju od tuđih očiju.
        Takova se, možda, brzo i zaboravljaju, jer sjećaju na mnoge stvari,
        osobe i riječi što bole, probadaju u srce čak i kada se ljudi
        potajno vole. I susretu nadaju.
        Ima pisama, koja se, jedva pročitana, odmah poderu, bace i
        nastoje zaboraviti sve  što je u njima napisano bilo. A ima ih, koje
        stavimo u krilo, uvjeravamo se da nam se samo snilo ono, što
        se zaista i na javi zbilo.
https://novi.ba/storage/2016/03/23/thumbs/56f301cc-a48c-4d4e-936b-0f0e0a0a0a6c-554904-433183453438096-1441496968-n-690x480.jpg
        Ima pisama čije sadržaje brzo zaboravimo, jer nama i nisu upućena
        bila. Istom kad ostarimo, kada se od mladih zanosa oporavimo,
        shvatimo kako je velika i bolna žudnja da ih u zbilju vratimo i sve
        što je u njima pisalo, živjelo, disalo, u raskoš zbilje sunovratimo.
        Ta pisma zaboravljena uvuku se u najmračnije pore uma,
        u svakodnevne brige i radosti, u praznine nerazuma pa ih se
        sjetimo i u nezamislivim traženjima istine u kontejnerima papira.
        Ima pisama, umotanih u koprene zaborava, koja nam ni u snovima
        ne daju mira. Pa ako i jesu smetlari ih već davno spalili, maštu su
        nam razgalili, u potragu sjećanja krećemo i znamo da nikada više
        stati ne ćemo, sve dok nadanja mijene traju snom oživljene.
        Ima, o pisama ima što ih čitamo svima, premda nenapisana i
        premda su samo čežnja, tihoga vapaja glas da makar na čas
        ljubav oćutimo pa i kada već odlazak slutimo.
        Ima, zaboravljenih pisama ima, koje bismo rado čitali i svojim
        unucima.
 

Malkica Dugeč, 19. 8. 2018.

Slika kontinentalni prostor, presijecan vodotocima, planinama, jedva primjetljivim kućama...

 
 
Slikar Denis Kujundžić iz Imotskoga, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor je kompleksnog opusa, njegov je rad zapažen na nizu izložbi, ističe se karakterističnim rukopisom i koloritom.
http://metro-portal.hr/img/repository/2018/12/web_image/denis_kujundzic.jpg
Kujundžić najčešće slika kontinentalni prostor, presijecan vodotocima, planinama, jedva primjetljivim kućama, koje su gotovo savršeno  uklopljene u okoliš, a iznad svega lebdi plavo bijelo nebo, nebeski pokrov iznad zelenila dolina.
 
Kujundžić, naravno, vrlo emotivno reagira na poticaje prirode, nastojeći ih prenijeti ( onako kako njegovo oko  i srce vide i osjećaju) na platno, u ulju, iznimno se trudeći bljesak prirodnog kolorita sačuvati na svojim brojnim platnima, inspirirarnih stvarnim motivima iz njegovog neposrednog okruženja ali se spušta i prema moru, sjevernom i južnom dijelu, slikajući zanimljive mu teme.
 
Ponajprije od svih njegovih umjetničkih osobitosti valja istaknuti oblikovanje krajobraza, nastanak imaginacije koja neprijeporno ističe arkadijski karakter prostora, neponovljivu jednostavnost ljepote prirode, sačuvani okoliš u čijem središtu gotovo nevidljivo živi čovjek u simbiozi s naturom.
 
Kujundžićeve slike , obrađeni motivi, odišu ponosom i dostojanstvom, izvornom privlačnošću prostora koji se na sreću nije mnogo promijenio i u kojem je čovjeku dobro živjeti, baviti se poljoprivredom ili slikati, svejedno. To je stvarno nestvarni prostor, to je Arkadija, to je mikro svijet u kome priroda i čovjek pripadaju jedan drugome.
 
Kujundžić se ne obazire na raznolike mondene likovne uplive, on slika iz srca, onako ga vidi  i travu i vodu i drveće i planine i nebo, onako ga doživljava.
http://metro-portal.hr/img/repository/2018/12/medium/denis_kujundzic_1.jpg
Njegov je kolor snažan ali odmjeren, pastozan i nježan. Isto tako, Kujundžić slika kada osjeti potrebu za tim, ne proizvodi sustavno serije slika gotovo identične, njegova svaka slika iznimne je posebnosti.
 
Opus Denisa Kujundžića doista je jedinstven u aktualnoj hrvatskoj produkciji, živopisnog je  i uzbuđujućeg kolora, fino tretiranih čovjeku bliskih motiva.
 

Miroslav Pelikan

Nastupio Slovenski filharmonijski zbor iz Ljubljane pod ravnanjem dirigenta maestra Tončija Bilića

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u nedjelju 23. prosinca održan je tradicionalni Božićni koncert na kojem je nastupio Slovenski filharmonijski zbor iz Ljubljane pod ravnanjem dirigenta maestra Tončija Bilića. Oni su izveli djela Singet dem Herrn Johanna Sebastiana Bacha, Magnificat Arva Pärta, Ave sanctissima Maria Julija Skjavetića, Bogorodice Djevo iz djela Vsenočnoe bdenie, op. 37 Sergeja Rahmanjinova, Ubu Marka Ruždjaka, Hope, Faith, Life Love iz Three Songs of Faith Erica Whitacrea, Mjesečina Blagoja Berse, Der Abend, op. 34, br.1. Richarda Straussa i Oj, djetešce moje drago Igora Kuljerića.
https://narod.hr/wp-content/uploads/2018/12/bozic1.jpg
Slovenski filharmonijski zbor osnovan je 1991. kao profesionalan zbor pod nazivom Slovenski komorni zbor. Do jeseni 2009. djelovao je pod vodstvom dr. Mirka Cudermana, a u sezonama od 2009./2010. do 2011./2012. pod dirigentskom palicom Martine Batič i Steffena Schreyera. U sezoni 2012./2013. umjetničko je vodstvo u potpunosti preuzela Martina Batič, i to do kraja 2017. Ovaj četrdesetočlani zbor, koji je od 1998. sastavni dio Slovenske filharmonije, izvodi u prosjeku 35 koncerata svake sezone i jednako toliko drugih programa. U prvom je redu fokusiran na izvedbe skladbi a cappella iz raznih glazbenih razdoblja, osobito u ciklusu vokalnih koncerata Filharmonije, no jednako tako surađuje i sa Slovenskom filharmonijom te ostalim slovenskim i stranim orkestrima izvodeći vokalno-instrumentalna djela.
 
Osim rada s etabliranim slovenskim zborskim dirigentima, Slovenski filharmonijski zbor nastupao je – u okviru ciklusa vokalnih koncerata – pod vodstvom slavnih stranih dirigenata kao što su Ericson, Gronostay, Kaljuste, Layton, Theuring,  Putniņš i drugi. Na koncertima vokalno-instrumentalne glazbe zborom su dirigirali proslavljeni dirigenti poput Gergieva, Haenchena, Mutija, Seeligera i Pendereckog. U studenom 2012. Slovenska filharmonija i Slovenski filharmonijski zbor priredili su europsku turneju s koncertnom izvedbom opere Jolanta Petra Iljiča Čajkovskog  nastupivši u glasovitim koncertnim dvoranama u Stuttgartu, Münchenu, Amsterdamu, Parizu, Berlinu, Nürnbergu, Pragu, Essenu i Beču. Slovenski filharmonijski zbor često je uključen u projekte snimanja. Osnovna diskografija Zbora obuhvaća više od 80 kompaktnih diskova unutar zbirki Musica sacra Slovenica i Slovenska zborovska glasba, u kojima je predstavljen antologijski izbor slovenske  crkvene i svjetovne zborske glazbe. Zbor često nastupa u inozemstvu, gdje je održao više od 130 koncerata, od toga 28 na Varaždinskim baroknim večerima. Zbor je nositelj većeg broja slovenskih i hrvatskih umjetničkih priznanja i nagrada, među kojima priznanja Ministarstva kulture Republike Slovenije; triju priznanja, medalje i triju nagrada Ivan Lukačić, koje dodjeljuje festival Varaždinske barokne večeri; nagrade Porin za dosege u glazbi i Povelje Republike Hrvatske.
 
Slovenski filharmonijski zbor primljen je 2016. u članstvo mreže profesionalnih komornih zborova Tenso Network Europe. Tonči Bilić jedan je od najsvestranijih hrvatskih dirigenata. Uspješno nastupa na koncertnim pozornicama, ravnao je opernim i baletnim predstavama, s raznorodnim sastavima izvodi djela u rasponu od renesanse do suvremene glazbe. Tonči Bilić je započeo suradnju sa Zborom Hrvatske radiotelevizije 1991. Od 1997. do 2005. je stalni dirigent, a od 2005. do 2016. šef dirigent. Rezultat njegove ideje je pokretanje ciklusa javnih koncerata Zbora pod nazivom Sfumato 2008. Dobitnik je nekoliko diskografskih nagrada Porin i Nagrade Milka Trnina (2008.). Od 2000. do 2009. kreira programe Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog na poslovima producenta, umjetničkog direktora i ravnatelja. Od 2012. do 2014. bio je intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu te ravnatelj Splitskog ljeta. Predsjednik je Hrvatske glazbene mladeži i član upravnog odbora fonda Lovro & Lilly Matačić
 
Koncert u palači HAZU-a izravno je prenosila Hrvatska televizija, a nazočnima se prije početka koncerta obratio predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić koji je poručio da je Akademija najviša hrvatska znanstvena, kulturna i umjetnička institucija koja promiče najviše vrijednosti nacije i čuva njen identitet. Podsjetio je da se Božićni koncert u atriju palače HAZU-a ispred Bašćanske ploče održava već osmu godinu zaredom u suradnji Hrvatske radiotelevizije s Razredom za glazbenu umjetnost i muzikologiju HAZU-a na čelu s akademikom Franom Paraćem koji će 1. siječnja preuzeti dužnost potpredsjednika HAZU-a. Akademik Kusić je istaknuo da Božić nije samo vjerski blagdan jer već 2000 godina šalje univerzalnu poruku da pravda, dobro i mir uvijek pobjeđuju. „Božić je blagdan obitelji. Na Božić smo uvijek s onima koje volimo. Nikad čovjek nije bliži drugom čovjeku nego u božićnoj noći i na Božić nitko ne smije biti sam“, poručio je akademik Kusić.
 

Marijan Lipovac

Predstavljen projekt Citadela Sanje i Olivere Nikčević

 
 
Predstavljen je projekt Citadela Sanje i Olivere Nikčević koji u kazalištu i povijesti ne slijedi trendove nego temeljne vrijednosti.
• NOVA IZDAVAČKA KUĆA (Citadela libri)
• NOVA BIBLIOTEKA (kazalište i povijest)
• NOVA KNJIŽARA (Rački 11, Zagreb)
https://i.ytimg.com/vi/dYiz-pwXcNU/maxresdefault.jpg
Sanja Nikčević
 
Na predstavljanju Boris Senker je govorio o novoj biblioteci koja vjeruje da se neki odgovori mogu naći u knjigama, Denis Peričić o neobičnim pojavama na svijetu (do netopira preko otvaranja pakla  do polarne svjetlosti) koje on uspijeva upisati u dramu, Karolina Vrban Zrinski o tome kako je gubitak suvislog govora na sceni posljedica gubitka jasne poruke koju kazalište šalje, Miriam Mary Brgles o tome kako  kazalište utječe na politiku i obratno,Nadira Puškar Musafić o tome kako je moguće dokazati postojanje i važnost katarze pojma o kojem svi govore, Josip Janković o tome kako je moguće mjeriti ljudski osjećaj koji neka drama proizvede u gledatelju,Irena Kolar Vudrag o tome kako je moguće pisati za mlade ono što ih i zabavlja i raduje ali i koristi i osnažuje, Snježana Babić Višnjić o važnosti neobičnog dramskog trojca Senker/Mujičić/Škrabe koji su se smijali razotkrivajući mane društva, Oliver Nikčević o povijesnim naslovima koji su važni i danas, Ozana Iveković o Knjigaonicama ili o radionicama u kojima će se igrati na temu knjiga,Gordana Ostović
o Knjizi u salonu ili o tome kako je moguće knjige predstaviti uređujući prostor knjižare, Mirjana Hržić o pučkoj međimurskoj drami  kao fenomenu, /uz scene iz  komedije Kalmana Mesarića Mutni posli/, Ljubo Kolar o tome kako se uređenjem prostora jedne knjižare može pisati pjesma..., Slavko Nedić o Rajmundu Kupareu pjevajući njegovu pjesmu!
 
NOVA IZDAVAČKA KUĆA CITADELA LIBRI
 
Citadela libri je nova relevantna specijalizirana mala obiteljska izdavačka  kuća na hrvatskom i regionalnom tržištu koja afirmira temeljne ljudske vrijednosti i objavljuje  publicističke i znanstvene naslove iz područja kazališta, književnosti i povijesti. Razlog pokretanja je uvjerenje da je izlaz iz izdavačke/čitalačke/ znanstvene krize  u malim izdavačkim kućama koje vodi želja za objavljivanjem vrijedne literature a ne profitom jer je upravo to temelj europske civilizacije. Naš cilj je objavljivanje i distribucija  naslova koji daju odgovore na neka važna pitanja, naslova koji su važni kako za razumijevanje povijesti tako i za razumijevanje sadašnjosti,  a koji  nemaju adekvatan prostor u glavnoj struji znanstvenog i publicističkog izdavaštva bilo zbog neobrađenosti, marginaliziranosti ili podcijenjenosti. Po tome je jedinstvena!
 
NOVA KNJIŽARA/ANTIKVARIJAT CITADELA
 
Nova knjižara/antikvarijat Citadela, Rački 11. Zagreb, je osim osnovne djelatnosti knjižare (prodaja i distribucija starih i novih  knjiga kako klasično tako i internetski) novi prostor promocije i prezentacije knjiga s nekoliko specifičnosti koje je čine jedinstvenim i pravim mjestom intelektualnog susreta, poticaja diskusije, rasprave, razmišljanja, postavljanja pitanja koji će i rezultirati nekim zaključcima i odgovorima.
Specifičnosti:
1. Specijaliziranost područja. U ponudi će biti nove i stare knjige iz dva specijalizirana područja (kazalište i povijest) na hrvatskom i stranim jezicima.
2. U ponudi će biti  svi hrvatski književni i povijesni časopisi (znanstveni i publicistički) kao  i relevantan izbor takvih časopisa na drugim jezicima.
3. Novi kriterij odabira prezentiranih knjiga drugih izdavača: knjige koje afirmiraju temeljne ljudske vrijednosti, važne za razumijevanje povijesti i sadašnjosti.
4. Novi pristup   čitatelju. Knjižara kao  mjesto susreta i  intelektualne rasprave bez vrijeđanja i mržnje a uz argumente, zanimljiv,  komunikativan i razumljiv govor za široku i stručnu publiku!   U tu svrhu koristiti ćemo  nove tehnologije (Intelektualna internetska stranica, Youtube, društvene mreže itd.) i nove programe poput: Knjiga u gostima, Knjigaonica (radionice na temu objavljenih knjiga), Knjiga u salonu, Knjiga u cekeru, Knjiga u ruksaku, interaktivna predavanja, skupovi, natječaji i sl. Kao što će knjige  koje objavljujemo, iako vrhunska znanost  biti pisane  razumljivim i jasnim jezikom, ispričane kao zanimljiva priča, tako će i svi ostali programi u knjižari biti zanimljive i žive promocije  spojene sa suvremenom distribucijom sigurno doprijeti  do brojnih potencijalnih čitatelja.
 
NOVA BIBLIOTEKA O/ZA KAZALIŠTU/E urednica dr. sc. Sanja Nikčević
 
Suvremena teatrologija je zašla u slijepu ulicu: dokinula je dosadašnju „tradicionalnu“ definiciju kazališta, prezrela većinu kazališne prošlosti i sadašnjosti te se bavi  vrlo uskim  segmentom kazališne umjetnosti kojeg priznaje jedino vrijednim. Zbog uskoće predmeta neprestano je u potrazi za “drugačijim“ pogledom pa  odlazi u druge teorije i time dokida samu sebe pokušavajući postati antropologija, psihologija, sociologija... Suvremena teorija je kroz dekonstrukciju i postmoderni pristup razaranja svih pojmova iz znanstvenog  kanona izbacila one temeljne knjige koje jasno definiraju pojmove, svijet oko nas ili važnost različitih funkcija umjetnosti čime je dovela do manjka temeljnih knjiga i jasnih definicija pojmova. Vladavina sekularističkog svjetonazora je izbacila sve što se s njime kosi i nametnula vrlo usku funkciju kazališta (isključivo kritiku) kao jedinu vrijednost dok je sve ostale funkcije (sveto/lijepo/dobro/korisno) koje su stoljećima vladale u europskom kazalištu prezrela kao „podilaženje publici“.
 
Vrijeme je za zaokret! 
 
Biblioteka Kazalište bez maske se vraća upravo tradicionalnom, dramskom kazalištu, onome koji afirmira temeljne ljudske vrijednosti ali kvalitetnim djelima pročišćava i uzdiže onog koji čita/gleda, te teoriji koja  jasno definira  pojmove i pokušava dati neke odgovore o svijetu  oko nas. 
 
Biblioteka će izdavati/obraditi:
• Temeljni udžbenici/priručnici. Reprinte nedostupnih starijih teorijskih knjiga (Fancev, Maraković, Prohaska, Freudenreich) i  novonapisane temeljne knjige koje nedostaju (Rječnik teatroloških pojmova, pregledi epoha, predstavljanje autora, tema i opusa).
• Teorijske knjige. Teme/pojmove koji u suvremenoj teatrologiji ne pripadaju glavnoj struji a iznimno su važni za razumijevanje današnjeg kazališta kao i kazališta u cjelini: npr. katarza (Nadira Puškar Mustafić), uloga hrvatskog kazališta u društvu od njegovih građanskih početaka (Miriam Mary Brgles), razvoj konvencija, pokazivanje temeljnih funkcija i razotkrivanje nastajanja prolaznih trendova i moda  u kazalištu, pojedine struke (govor – Karolina Vrban zrinski), utjecaj knjiga na čitatelja (Bibliodrama - Ljiljana Sabljak) itd. 
• Knjige kazališnih kritika (i razgovora) koje ne samo da predstavljaju autorski opus nekog kritičara nego i daju sliku kazališta određenog vremena ili prostora kad se objave u jednoj knjizi (Alen Biskupović o kazalištu u Slavoniji, Gordana Ostović razgovori emitirani na radiju, Zlatko Vidačković razgovori iz Vijenca).
• Antologije.  Važnost antologije je u tome da pokazuje kako ono što želimo pokazati nije iznimka nego pravilo, donosno da postoji više drama unutar neke teme/stila/oblika...
• Antologije i knjige drama onih pisaca izbačenih iz kanona;  građanske drame od 18. i 19. stoljeća do danas čime bi se dalo kazalištima izbor i pomoglo redefiniranju kanona. Tako bi se ponovo skrenula pažnja na afirmativne drame, melodrame, pučke drame, igrokaze za mlade, religiozne drame, itd.
• Antologije i autorske knjige drama pisaca koji su zapostavljeni, a važni za razumijevanje kanona (npr. Antologija srednjovjekovne latinske drame, Antologija elizabetanske drame  bez Shakespearea koja bi prikazala kontekst u kojem je izrastao Shakespeare, Antologija španjolske barokne drame itd.).
• Antologije i autorske knjige drama suvremenih hrvatskih pisaca koji nemaju prostor u glavnoj struji zbog vladavine trenda a pišu vrlo kvalitetne drame.  (Antologija pučke međimurske drame, Josip Eugen Tomić, Josip Freudenreich, Joza Ivakić, Kalman Mesarić...)
• Antologije i autorske knjige stranih autora, pregled suvremenog dramskog pisma ili tema drugih zemalja (Antologija američke afirmativne drame, Antologija nizozemske drame)
• Razvoj nekog motiva ili teme važne u europskom kazalištu (Faust od lutke do Goethea, Svatković ili poziv svakom čovjeku, antologija tekstova i teorijskih prikaza srednjovjekovnih moraliteta o smrti)
• Knjige drama za djecu i mlade,  tekstovi kojima se mladi susreću s kazalištem njegovom snagom i značajem a kojih nedostaje opusi značajnih dramskih pedagoga ili voditelja kazališnih grupa.  (Irena Kolar Vudrag, Tina Primorac, Nada Zidar Bogadi)
 
IZDAVAČKI PLAN 2019.
 
1. Rajmund Kupareo: Prebivao je među nama,
2. Denis Peričić/ Anita Peričić: Spektakli, mirakuli, sjete, sabrani dramski tekstovi 1997. - 2017.
3. Sanja Nikčević: Afirmativno kazalište danas ili temeljne vrijednosti na sceni
4. Miriam Mary Brgles: Borba za moć. HNK u Zagrebu ili od publike do politike 1895./2011.     
5. Karolina Vrban Zrinski: Kako govore  hrvatski glumci. Prozodija scenskoga govora.
6. Nadira Puškar: Suze u publici ili katarza u američkoj drami
7. Alen Biskupović Zalog za budućnost, kritike  i prikazi o kazalištu u Slavoniji 2010.-2016.  
8. Antologija srednjovjekovne latinske drame (dvojezično), izbor i prijevod Vinko Grubišić
9. Irena Kolar Vudrag:  Kupanje u smijehu, zbirka deset humorističnih dramskih tekstova za djecu i mlade 
10. Antologija pučke međimurske drame (dvojezično) izbor i prijevod Sanja Nikčević
11. Mujičić/Škrabe/Senker Neuzorite igre za uzorite građane, sabrana djela neobičnog trojca
 

Sanja Nikčević

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Utorak, 22/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1104 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević