Get Adobe Flash player

Novi ciklus Darije Dolanski Dolanski ima sve Janusove osobine

 
 
Akademska slikarica Darija Dolanski Majdak, vrlo je zapažena pripadnica aktualne umjetničke scene kod nas,ponajprije kao autorica niza  kompleksnih i simbolima prožetih ciklusa ulja, specifične motivike. U posljednje vrijeme izuzetno je posvećena radu na novome ciklusu, ciklusu karakteristične duhovne spoznaje koja prati čovjeka poput sjene, poput dileme.
https://direktno.hr/upload/publish/156591/thumb/ne-uvaj-se-zlobnog-pogleda_5ceaaf8cdf91a_970xr.jpg
U središtu ciklusu je odnos čovjeka prema univerzalnom, uz nazočnost svevidećeg oka, prozirnog, plavog, nedokučivog, upitnog, opominjućeg i dalekog i bliskog. Čovjek u volumenu neizmjernog, suočen sam sa sobom, protkan osobnom osamljenošću uz neprekidno gomiljanje upita, ogleda se u tami i plavetnilu svemira, ponekad prepoznajući fragmente svog zrcalećeg lica, u posvemašnjoj tišini, temeljni je motiv ovoga zasebnog odjeljka novoga ciklusa.
 
Ili je to strah, što nas često toliko promijeni da se ne možemo ni prepoznati ili je ipak to ona trajna neizvjesnost kada razmišljamo o sutrašnjici, u bliskoj budućnosti, promišljajući o tegobama neispunjenjih želja, o zatrtim snovima ili je strah, bojazan da ćemo izgubiti i ono što je najdragocjenije u svakome od nas, a to je ljubav.
 
Vrlo snažan, zgusnuti kolor prekriva svaki četvorni centimetar slike u svijetu koji je istodobno i nefiguratrivan i figurativan, preplićući se međusobno, pretvarajući se iz čvrsta oblika u amorfnost. Čak se i naslovima slika kriju opomene, ukazivanje na opasnost, na nevolju.
http://zg-magazin.com.hr/wp-content/uploads/2019/04/dolanski-majdak-Sjaj-glamur-i-svjetlost-500x334.jpg
Novi ciklus Darije Dolanski Dolanski ima sve Janusove osobine, višestrukost lica istoga, viđenje drugačijim poznatoga.
 
Priča o svemiru je priča o čovjeku, a svevideće oko simbol je protoka vremena, znak prolaznosti i varljivoj trajnosti. Novi ciklus Darije Dolanski Majdak pokazuje neizmjerne mogućnosti, kako u istraživanju motivike ali i izuzetnog kolorizma.
 

Miroslav Pelikan

Izložba 'Bilo koje mjesto u bilo kojem gradu'

 
 
Izložba Lane Stojićević pod nazivom 'Bilo koje mjesto u bilo kojem gradu' otvorena je u nedjelju, 26. svibnja 2019. u Muzeju općine Jelsa – galeriji Kravata.  Kustos izložbe je Vedran Perkov, a moći će se razgledati do 13. lipnja 2019.
http://www.mdc.hr/files/g/1-102674/2019_Muzej-Op%C4%87ine-Jelsa.jpg
Težnja Muzeja općine Jelsa k poticanju kreativnog promišljanja lokalnih specifičnosti i njihovog oblikovanja u autentičan i prepoznatljiv umjetnički izraz prethodila je umjetničkoj rezidenciji Lane Stojićević u Jelsi. Poziv ovoj umjetnici upućen je na prijedlog Vice Tomasovića, predsjednika splitskog ogranka HULU-a i člana Savjeta Muzeja općine Jelsa. Naime, način na koji je rezidencija u Jelsi zamišljena odgovarao je pristupu i umjetničkom senzibilitetu Lane Stojićević čijim radovima učestalo prethodi intenzivno istraživanje prostora, arhivskih, znanstvenih i medijskih izvora, a tek onda slijedi analiza istraženog i oblikovanje promišljenog u izložbeni projekt. Tri Lanina boravka u sklopu jelšanske rezidencije odvila su se tijekom 2018. i 2019. godine i rezultirala ovom izložbom.
 
Da bismo razumjeli ovu izložbu potrebno je, prije svega, krenuti od njenog naslova. 'Bilo koje mjesto u bilo kojem gradu' naziv je za kazališnu kulisu koja se nalazi u hvarskome kazalištu. Radi se o zidnoj slici koja je služila kao univerzalna scenografija. Prikaz je to nedefinirane vedute primorskoga grada, scene koja se zbog ograničenih tehničkih mogućnosti nije mijenjala iz predstave u predstavu, već je  ostajala nepromjenjiva bez obzira na sadržaj i radnju. Možemo stoga reći da se radi o prikazu idealnog grada. Ta je zidna slika poslužila kao inspiracija, a potom i kulisa, radovima nastalim za ovu izložbu. No za predstavu, osim scenografije, potrebna je i radnja. Nju Lana pronalazi i veže za otok Hvar. Od Grapčeve špilje – mitskog mjesta borbe između Kiklopa i Odiseja, preko legende o kraljici Teuti i njenom blagu, sve do romantičke tragedije Dimitrija Demetra 'Teuta'u kojoj se Hvar uprizoruje kao mjesto povijesnih bitaka između Ilira i Rimljana. Povijesno daleke i nepovezane priče sjedinjuju se u spektaklu bez početka i kraja. Spektaklu koji je sam sebi svrha, mogli bismo pomisliti. Ali nije tako…
                    
„'Život je teatar!' čuli smo nebrojeno puta. Ni slutilo se nije koliko je ta tvrdnja postala istinita. Posebno u mjestima koja uglavnom žive od turizma. Grad postaje kulisa, a stanovnici statisti u predstavi namijenjenoj posjetiteljima. Banalizirani i pojednostavljeni prikazi lokalne povijesti, često iskrivljeni, bez uporišta u stvarnim događajima, imaju za cilj pružiti plitku razonodu i osigurati brzu zaradu. Domaćini se ne trude previše objasniti i vjerno prikazati svoju povijest, običaje, identitet. S druge strane, većinu turista ionako ne zanima povijest mjesta u kojem su se zatekli; zadovoljava ih puka činjenica da nisu u svom uobičajenom, svakodnevnom okruženju. Za ilustraciju dovoljno je prisjetiti se uprizorenja 'povijesne' Bitke između rimskih legionara i pirata s Kariba na splitskom Peristilu ili potrage za izgubljenim blagom u podrumima Dioklecijanove palače s Larom Croft i Indianom Jonesom. Ne čudi stoga scena u kojoj kraljica Teuta vodi grupu turista u obilazak Grapčeve špilje ili prikaz pomorske bitke s turističkim brodom u drugom planu. Iako zamišljeni za predstavljanje na likovnoj izložbi, radovi koje nam Lana prezentira prije su kazališnog ili filmskog, a ne likovnog karaktera. Scenografija, kostimi i rekviziti su tu. Radnja, vidjeli smo, nije naročito bitna. Jer sve prolazi. Usprkos kolopletu naizgled bizarnih elemenata od kojih se priča gradi, njen cilj nije nimalo banalan. U potrazi za zlatnom kokom koja nese zlatna jaja sva su sredstva dopuštena. Izvući dobit jedino je bitno. A ponuđena priča samo je dodatak kulisi da upotpuni doživljaj i učini zanimljivijom pozadinu za još jednu fotografiju s putovanja. Osmijeh, molim!“ (Vedran Perkov)
 
Lana Stojićević (Šibenik, 1989.) je vizualna umjetnica koja se najčešće izražava u mediju fotografije, tekstila i arhitektonske makete. Multimedijalnim radovima kritički istražuje raznolike lokalne teme poput divlje gradnje, nebrige za (arhitektonsko) naslijeđe i ekološkog zagađenja. Diplomirala je slikarstvo 2012. godine na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Brojne skupne i samostalne izložbe Lane Stojićević rezultirale su nizom osvojenih nagrada. Osvojila je Metro Imaging Mentorship Award na izložbi New East Photo Prize (Calvert 22 Foundation, London, 2016.), godišnju nagradu Hrvatskog društva likovnih umjetnika za mladu umjetnicu (2015.), drugu nagradu izložbe Young Contemporary Photography: Different Worlds (Galerija Photon, Ljubljana, 2015.), Erste Grand Prix na izložbi Erste fragmenti (2015.), Rektorovu i Dekanovu nagradu (2012.) i prvu otkupnu nagradu Zavičajnog muzeja grada Rovinja (2011.). Bila je nominirana za New East Photo Prize (2016. i 2018.), HT nagradu (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 2013., 2016., 2017. i 2019.) i Nagradu Radoslav Putar (Institut za suvremenu umjetnost, 2015.). Živi i radi u Splitu.
 

Nives Matijević

Crtež Dalekog istoka proučavam od mladosti

 
 
Akademski slikar iz Karlovca, Alfred Krupa, istaknuto je ime aktualne hrvatske likovne produkcije. Autor je kompleksnog opusa. Izlagao je na brojnim samostalnim izložbama u domovini i svijetu.
https://hia.com.hr/images/2019/05/59635519_10218763576258152_4836891881268838400_o.jpg
• Gospodine Krupa, u posljednje vrijeme dosta se u inozemstvu spominjete, naravno u umjetničkim i kritičarskim krugovima.
- Da, to je točno. Posljednjih nekoliko godina dosta se pisalo o mome radu, od Kine, Čilea, Francuske, Engleske, Kanade, Njemačke do SAD-a u nizu raznih publikacija, a poglavito u onome dijelu koji se odnosi na moj doprinos slikarskom pokretu „New Ink Art“, to jest modernom slikarstvu tušem. Prvi spomen mene kao slikara u inozemnim medijima je bio u novinama njemačkog grada Bensheima 1995. godine, a prva inozemna referenca upravo na moj crtež tušem i perom je bila 2001. godine u njemačkim novinama „DieWelt“. U Kini su me mediji nazvali „stranim majstorom“ a u SAD-u „pionirskom snagom i zapadnim majstorom pokreta modernog slikarstva tušem“. Berlinski Artfacts uključio me u listu 10 ključnih predstavnika modernog slikarstva tušem gdje sam ujedno i jedini ne-Azijat. Iskreno, ne držim previše do laskavih epiteta i superlativa, ali kao akademskom tj. profesionalnom slikaru svakako mi je drago da je moj rad predmet jednog takvog globalnog interesa i valorizacije. To je jedna logična potvrda smisla i umjetničkog školovanja i dugogodišnjeg umjetničkog rada.
 
• Za ovu prigodu, rado bih razgovarao s Vama o Vašem jedinstvenom crtežu. Što crtež znači za Vas?
- Crtež sam počeo proučavati krajem 1980-ih. Moj djed imenjak je bio moj prvi i ključni učitelj. Za mene je crtež jedan od temeljnih načina komunikacije, jedna možda i najosobnija i najiskrenija razina u odnosu na cjelokupno slikarstvo. Pogotovo se to još i više naglašava u vodenim crtaćim tehnikama gdje su naknadne korekcije minimalne ili nemoguće i gdje je nemoguće „fintirati“ karakter linije. Psihogram. Ja sam u proteklim godinama pisao o toj temi članke koje su objavili američko-japanski „BeyondCalligraphy“ i kanadski „Life As A Human“. To se može naći na internetu.
https://www.arteallimite.com/wp-content/uploads/2017/02/6-1-1170x600.jpg
• Crteži su naizgled vrlo jednostavni, simplificirani, vrlo fragilni i suptilni.
- Da, to ste dobro uočili – „naizgled“. Crtež može biti smisleno pojednostavnjen tj. simplificiran ili ako hoćete apstrahiran samo onda kad ste iznimno dobro svladali analitički, opisni crtež. Možemo ga nazvati i akademskim crtežom. To je iz tog razloga jer analiza, analitičko mišljenje kao mentalni proces je prethodnica i niže je razine od sinteze, sintetičkog mišljenja. Ako nije poštovan taj „put“ onda nemamo stvarni minimalizam tj. danas post-minimalizam. U Japanu postoji koncept „Ma“ – negativni prostor, prostor između dva strukturalna dijela, puna praznina. To nastojim održati i u svojim realizacijama. Smislena i autentična redukcija izražajnih sredstava. Tada koliko god crtež bio jednostavan on nije „prazno prazan“ ako se tako mogu izraziti.
 
• Crtežima bilježite svijet oko sebe, krajobraze, kuće, vodu...
- Ja kao slikar reagiram na svoju stvarnost. I onu vanjsku i onu unutarnju, objektivnu i subjektivnu. Tako da je svaki moj rad istovremeno prikaz motiva (onoga što me okružuje, otuda „i kuće i krajobrazi i vode“) i prikaz mojeg „unutarnjeg životnog stanja“. Treba istaknuti da su linije i plohe same po sebi za mene motiv i predmet interesa tako da možemo govoriti o „motivu unutar motiva unutar motiva“ ili nekoj vječnoj „trostrukoj motivičnosti“. I još nešto. Moj radovi često sadrže i još jednu „indirektnu priču tj. tvrdnju“. Tu simboličku ili nadrealnu dimenziju promatrač mora sam osjetiti i prepoznati.
 
• Vaši su crteži bliski umjetnosti Istoka, Japana.
- Ja proučavan crtež Dalekog istoka od mladosti. Ne kao povjesničar umjetnosti već kao praktičar. 1998. godine sam bio nagrađen stipendijom japanske vlade pa sam boravio na Tokyo Gakugei University na tadašnjem njihovom „Istraživačkom institut za umjetnost“ kod profesora Akira Itoha. On mi je pri jednom susretu naglasio da moji crteži imaju unutar sebe nešto od atmosfere i duha starih majstora tuša. Prije nekoliko mjeseci sam pronašao email gdje sam roditeljima to pisao iz Japana. Jedna od mojih glavnih preokupacija (ali svakako ne jedina) je spajanje Istoka i Zapada i njihovih specifičnih tradicija i stavova u jednu novu cjelinu, amalgam, u jedan jedinstveni izražajni stil i postupak.
 
• Što motiv mora imati da Vas privuče?
- To je teško reći. Kroz godine su me privlačile razne stvari. Od psa koji sjedi pored mene u parku, stopala moga tate, čamca uz neku obalu, grudi nekog modela, lice susjeda, snova, breza u snijegu, grada u noći… kako se mijenja moje unutarnje stanje, moja životna dob, moja društvena situacija drugi motivi me privlače. Nekad se znam vratiti i vraćati jednom te istom motivu. Jer nikad nisam potpuno isti.
 
• Crteži nastaju u nekoliko izravnih, snažnih poteza?
- Neki od njih. Ne zamaram se s koliko linija ili mrlja ću što izraziti. Ne ograničavam se niti na jedan način, pa niti na taj. Činjenica jest da vrlo često upravo tako završavaju neki od mojih radova, ali ja imam i one potpuno suprotne – velike crtačke složenosti. To nazivaju „suvremenim realizmom“.
 
• Što trenutačno slikate?
- Trenutačno radim dosta na laviranim tuševima i kombiniranim tehnikama. Pejzaži, vedute, aktovi…
http://m.metro-portal.hr/img/repository/2019/05/web_image/alfred_krupa_2.jpg
• Uskoro izlažete ove crteže?
Da. Za studeni ove 2019. godine Gradski muzej Karlovac – Galerija Vjekoslav Karas priprema izložbu mojih radova pod nazivom „Izložba nagrađenih crteža“. Predgovor piše povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Ante Vranković.
 
• Planovi za inozemstvo.
- Vidjet ćemo. Postoje naznake oko nekih novih objava i nekih novih skupnih izložbi, ali o tome bih više kad se to sve zaista i realizira.
 

Miroslav Pelikan

Što nas sutra čeka

 
 
Nitko od nas ne zna, što ga sutra čeka.
Možda krasno jutro, možda časak sreće,
Možda katastrofa, il' nezgoda neka,
A možda nam 'sutra' ni osvanut ne će.
https://i.pinimg.com/originals/0e/d5/48/0ed548a71a0e1254b72890e6ebc83417.jpg
Tu smo tek na kratko, posuđeno vrijeme,
Jer nekada Vječnost nenadano pozove
I predoči pred nas neriješene teme:
Neke iz davnine, neke sasvim nove.
 
K'o u filmu nam se prikazuju djela
I dobra i slaba, na presudnoj vagi.
Tu, kada se duša odvaja od tijela,
Doznaje se tko su mrski nam i dragi.
 
Tu ćemo pred Pravdom naplatit račune
Za sve dobre čine, a i one loše,
Tu će živa duša, dokle tijelo trune
Krjeposti prebrajat, što nam ostadoše.
 
Ništa vrijedit ne će koliko smo stekli
Ni koliko blaga ostaje za nama,
Al' o svakoj riječi, što smo negdje rekli,
Il' ćemo se divit, il' skrivat od srama.
 
Posjedi zemaljski predstavljat će NIŠTA
I bogatstva silna tek su šaka blata.
Pred nama će sinut nova boravišta,
Ili oganj pakla, ili rajska vrata.


Žarko Dugandžić, Perth

Anketa

Nakon što je T. Ivić 16. VI. 2019. položio vijenac na kojem piše "Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković herojima Sutjeske", svatko tko i dalje u HDZ-u podržava Plenkovića je izdajnik. Slažete li se?

Ponedjeljak, 24/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1535 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević