Get Adobe Flash player

Keseru je pošlo za rukom sačuvati nagonsku ukorijenjenost pokreta te djelovati kao seizmograf nutarnjih potresa i slojevanja

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 20. lipnja predstavljena je monografija Zlatko Keser / crteži s tekstom akademika Tonka Maroevića, objavljena u izdanju Kabineta grafike HAZU-a. Knjiga je predstavljena u sklopu jubilarnog 5. Trijenala crteža na kojem je akademik Zlatko Keser jedan od izlagača, a bio je i dobitnik Premije HAZU-a na 4. hrvatskom trijenalu crteža 2009. Riječ je o vrsnom crtaču koji je svoje umijeće i znanje posredovao generacijama mladih umjetnika tijekom djelovanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, o umjetniku čije je stvaralaštvo danas neizostavno poglavlje nacionalne suvremene umjetnosti. Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić za akademika Kesera je kazao da je veliko ime hrvatskog slikarstva, učenik Otona Postružnika i Krste Hegedušića, umjetnik za kojeg se kaže da nije imao nijednog prethodnika te da ne pripada nijednoj struji. „Njegove slike su unutarnji monolog s njim samim“, rekao je akademik Kusić. Spomenuo je da se akademik Keser bavi i šahom te da i u slikarstvu primijenjuje šahovski stav „Taknuto maknuto“, bez naknadnih intervencija u svoja djela. Akademik Tonko Maroević za akademika Kesera je kazao da svojim djelima iznimno stimulira unutarnje reakcije.
http://www.pipschipsvideoclips.com/WebFiles/keser.gif
„Keseru je pošlo za rukom sačuvati nagonsku ukorijenjenost pokreta te djelovati kao seizmograf nutarnjih potresa i slojevanja. Unatoč navici i rutini, predanosti radu i dugotrajnoj praksi, on nije okorjeli slikar, nego osjetljivi čovjek koji epidermom i retinom reagira na vlastite ispovjedne izazove“, rekao je akademik Maroević. Likovni kritičar Milan Bešlić istaknuo je Keserovu pokretačku silu i energiju vidljivu u njegovim crtežima. Upraviteljica Kabineta grafike HAZU-a Slavica Marković podsjetila je na dosadašnju bogatu izdavačku aktivnost ove Akademijine jedinice, posebno u grafičkom izdavaštvu koje se ogleda u objavi grafičkih mapa. Istaknula je da je knjiga Zlatko Keser / crteži bila jedna od 17 najljepših hrvatskih knjiga koje su početkom godine predstavljale Hrvatsku na književnim sajmovima u Frankfurtu i Leipzigu.
Na promociji je bio i akademik Zlatko Keser koji je svoje dojmove izrazio u stihovima.
 

Marijan Lipovac

Komponirao sam skulpture motivirane glazbom

 
 
Vitold Košir, svestrani je umjetnik, akademski je kipar i akademski glazbenik. Autor je niza zapaženih izložbi, kreator vrlo zahtjevnog i specifičnog likovnog opusa. Sredinom lipnja ove godine predstavlja se samostalnom izložbom u Gliptoteci.
http://metro-portal.rtl.hr/img/repository/2018/06/web_image/vitold_kosir_2.jpg
• Gospodine Košir, 12. lipnja otvarena izložbu u iznimno uglednoj zagrebačkoj Gliptoteci. Što izlažete?
= Izlažem skulpture inspirirane glazbom. Radi se o mojim sasvim intimnim vizijama kako glazba IZGLEDA. Dio skulptura inspiriran je točno određenim kompozicijama od klasike, jazza, rocka do minimalizma. Šostakovič, Rolling Stones, EsbjornSvensson trio, Stravinski, Papandopulo, ArvoPart... Donosim i skulpture potaknute muzičkim oznakama - Allegro appasionatto, Largo.
 
• Temeljni materijali su beton i željezo.
= Moji omiljeni, brzi, urbani materijali.
 
• Kako pristupate odaberu muzičkih djela za izložbe?
= Mislim da to potpuno izmiče voljnom procesu pa teško riječima mogu odgovoriti na Vaše pitanje. Glazba me ponekad zaokupi, zamrzne, naprosto pomete. Nisam je se u stanju riješiti, proganja me i obuzima sve dok ju ne izbacim i porodim u formi skulpture.
 
Koliko je važan odabir motiva?
= Musorgski je svojedobno inspiriran likovnim motivima Viktora Hartmana komponirao „Slike s izložbe“. Moja izložba će možda biti svojevrsna inverzija: komponirao sam skulpture motivirane glazbom.
 
• Kako balansirate između kiparstva,klasične  glazbe, sokolarstva i popularne glazbe?
= Taj balans je prirodan. Sve su to sastavni dijelovi mene. Nadopunjuju se i ispunjavaju me.
http://akademija-art.hr/wp-content/uploads/2018/06/Vitold-Ko%C5%A1ir-3.jpg
Kako uopće doživljavate različite aspekte umjetnosti?
= Razlike su samo u izričaju i materiji. Mislim da je ishodište umjetnosti u dubini autora i poanta je da dopre i pobudi isti taj dio kod slušatelja ili gledatelja. U likovnim umjetnostima i glazbi često se radi o neverbalnoj komunikaciji koja je možda i brža i izravnija. Verbalna komunikacija je u opasnoj poziciji da uvijek pokrene i naš razumski dio što često zamagljuje i komplicira transfer emocije.
 
Postoji li nešto s čime ste se željeli baviti ali jednostavno niste imali vremena?
= Uvijek sam si želio zaraditi brdo novca. Do sada nisam stigao a i da zaradim mislim da bi se naprosto nastavio baviti samo kiparstvom, glazbom i sokolarstvom. Tako da ću tu želju vjerojatno ostvariti u nekom drugom životu.
 

Miroslav Pelikan

Tečeš mi kroz vene

 
 
Evo me ovdje
sred vrleti stojim,
gdje caruju
poskoci i vuci...
Di Cetina
prema moru teče,
a planinom
odjekuju zvuci
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTA1773FrhXbXi2a6qktCcG9KyRyXkgSbVna8HFGvn7aW6Iu6PEWQ
Dalmacijo,
tebi nema ravne
K'o Cetina
tečeš mi kroz vene
Tu si sa mnom,
u srcu te nosim
Ti si moje
odredila gene
Dalmacijo,
ti si poput sunca
Za me sjaš
i kada je tama
Dok Cetina vrletima teče,
vratit ću se
Ne ćeš ostat sama... 
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

Apstraktne kompozicije sa poveznicom križa

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor  s iznimnom međunarodnom reputacijom, Splićanin Matko Trebotić, intenzivno i danas svakodnevno radi u atelijeru ili u nekim drugim, većim, podesnijim prostorima, kontinuirano stvara niz desetljeća zaokružujući svoj impresivni opus.
http://metro-portal.rtl.hr/img/repository/2018/06/category_top/matko_trebotic_2.jpg
• Gospodine Trebotiću, autor ste novih vitraja.
= Da, bila to moja davna želja da donarstvom mene i Rotary Cluba Split realiziram taj artefakt u tako zvanom Hrvatskom Panteonu, u Crkvi Sv. Frane, gdje počivaju velikani poput Marka Marulića, Kavanjina Lukačevića pa do političara Trumbića. Crkva Sv. Frane je moja župa, tu je kršten moj sin Frane... tako da nije bilo boljeg mjesta da „progovore“, mojih osam vitraja bojama i svjetlom moga grada! Apstraktne kompozicije sa poveznicom križa kao vjerskog i životnog simbola i artističkom poveznicom sa avangardom Maljevića i Josepha Beuysa.
 
• Kada se pojavila ideja o vitrajima?
= Ideju nosim godinama, ostaviti nešto trajno u svom gradu u svojoj župi. Ali stvarni rad na djelu trajao je otprilike dvije godine, od prve skica u atelijeru u Splitu pa do realizacije u radionici Vitraja u Zagrebu! Mislim da su oni jedan svježi dah progresivne umjetnosti u crkvi ,nešto na Richterovu tragu u kelnskoj katedrali, koj sam tek nedavno „ uživo“ vidio!
 
• Najavljujete i izložbu....
= Moja prva samostalna izložba je bila otvorena 7. prosinca 1968. u Galeriji Ruhr-Universitäta u Bochumu pa bi na taj dan ove godine zajedno s ravnateljom Brankom Franceschijem u splitskoj Galeriji umjetnina napravili happening s reminiscencijom na moje prvo izlaganje. Naziv izložbe je parafrazirajući Marqeza: Pedest godina samoće... samoće atelijera, zastrašujuće i plodonosno, sam bez docenture, profesure, akademije samo art i ja!!!
http://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/06/2-4-294x450.jpg
• Ima još novosti?
= Davne 1990. godine Igor Zidić kao izbornik i Ante Sorić kao organizator postavili su posljednu selekciju umjetnosti bivše države u Nacionalnom muzeju u Seulu. Bili su: Ivančić, Knifer, Keser, Šutej, Kulmer, Bučan, Seder, Kipke, Veličković, Protić, Stanić, Spanzel i moja malenkost. Otkupljene su slike Šuteja i moje od značajnih seoulskih muzeja i eto na tom davnom tragu došlo je do poziva za izložbu 28 godina poslje! Radujem se tom ponovnom susretu! Možda se ponovi uspjeh iz devedetih godina!
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Ponedjeljak, 16/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 682 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević