Get Adobe Flash player

            Pjesma

 
 
                Razvije se pjesma domoljuba
                Pa natkrili mrava i goluba.
                Nadvije se nad kućama skromnih,
                Nad bolima ranjenih, bezdomnih.
https://www.hkv.hr/images/stories/slike13/Gracani/gracani17.jpg
                Sva od milja i od davnih sanja
                Probije se do djece igranja.
                I do plača ,i do tajnih nada
                Pa utješi i krike nadvlada.
 
                Stvorena je da se čuje, širi
                Nebesima i zemljom patnika.
                Zasužnjene da slobodom miri.
 
                Natkrilila pjesma domoljuba
                Dim i oganj rodnoga ognjišta.
                Od Boga je. Ne mogu joj ništa!
 

Malkica Dugeč, 27. 9. 2018.

Imena mjesta kao pomoćni povijesni izvor

 
 
Popis naselja u Srbiji i njenoj sjevernoj pokrajini Vojvodini povijesno je zanimljiv. Tako Beograd ima u Voždovcu naselje Bošnjaci, a u (beogradska općina, postoji i istoimeni grad) Obrenovcu naselje Rvati. Hrvati se još spominju u imenu sela Rvati usred općine Raška na JZ Srbije gdje se nalazila u desetom stoljeću jezgra srbijanske države. Uz rijeku Drinu, prekoputa Srebrenice nalazi se naselje Ljubovija u kojoj je bilo ikavskoga govora jer su majstori iz katoličke Srebrenice u Bosni naseljavali i to područje. U valjevskim Divcima postojalo je prezime Štulić koje je vrlo jasno dokumentirano kao izvorno hrvatsko. Neki pokušavaju ime sela Divci izvoditi od Vivci što mi se ne čini razumnim.
https://www.busevi.com/red-voznje/lokalne-linije-obrenovac/946-2.png
U selu Zvizdar (naselje Ub) nalazimo prezimena Josipović, Dukić i Petković; za Petkoviće se kaže da su iz danas slovenske Bele krajine. Imena mjesta, kao i prezimena nam pomažu ustanoviti pravce migracije koji su zahvatili Srbiju iz BiH, Crne Gore, Albanije, Makedonije i vrlo malo iz Hrvatske i Rumunjske. O tome je kvalitetno pisao Jovan Erdeljanović, a pronašao sam i istinoljubivoga autora Ljubomira Ljubu Pavlovića "Antropogeografija valjevske Tamnave" iz 1912. godine. U etnogenezu se usudio dirnuti i dr Milan pl. Šufflay, što je nažalost platio životom, jer režim Karađorđevića nije volio čeprkanje po genealogiji.
 
Kralj Tvrtko je kratkotrajno vladao na JZ Srbije, ali i migracije su iz BiH išle kasnije u istom smjeru tako da postoje toponimi; npr. u sandžačkom Priboju "Hercegovačka Goleša", u općinama Varvarin i Paraćin Bošnjani (stari oblik postoji u poveljama bana Kulina!), u Petrovcu na Mlavi Bošnjak, u Koceljevi Mali Bošnjak, Bošnjakovići u Ljigu, u Užicama selo Kotroman (bosanski vladar), u selu Rabas (od Valjeva prema Drini) se spominju Senići za koje se zna da su uskoci  potekli iz Senja pobjegli od zakona u Srbiju pod turskom vlašću, i to sa dobrim imetkom. Tamo postoji selo koje se zove Sandalj kao i vladar bosanskoga Huma, srodnik hercega Stjepana. U Kuršumliji postoji Trebinje; albanskim nazivljem u Srbiji i Vojvodini ne ću se baviti; ne iz straha da doživim sudbinu Šufflaya već iz čiste lijenosti. Spomenut ću samo lokalitete Mataruge u Kraljevu, Šarbani u Ubu, Arbanašku u Prokuplju, Skadar u Osečini, Adrani u Kraljevu, te meni nejasno podrijetlo naziva Barati u Bajinoj Bašti, Erdoglije u Kragujevcu, Koruška u Beočinu u Srijemu, i vrlo zanimljivo ime sela Rabas!
 
Naravno lokalne legende često izvrću stvarnost na smiješan način (izvor vikipedija). Seljaci su ovde živeli uglavnom od zemljoradnje, a svoje njive nazivali „ade“ pa je poznata njihova svakodnevna misao „ada nas lebom rani“. Od te sintagme nastao je naziv Adrani.Albanskoga podrijetla su vjerojatno Lubarde, Kilibarde, Ljotići, Nušići, Kumanudi, Zogovići, Mugoše, a  postoje i ljudi hrvatskoga podrijetla tamo gdje je bio mađarski i bosanski utjecaj, tj. u Mačvi i Podrinju. Hrvati u Bačkoj i Srijemu (ovaj drugi je dio Hrvatske do 1945.) i hrvatski toponimi nisu tema, ovaj put spomenimo samo nekada dvojno selo Hrvatske Neuzine i Srpske Neuzine (nešto kao Islam Grčki i Islam Latinski u Kotarima). Zanimljivo je da ima puno lokaliteta u Srbiji koji se zovu Stuba, Stubica, Stubline, Stupan a nijedan Stepen!
 

Teo Trostmann

Ovi kiborzi ne plaše, ne izazivaju strah, čak su i simpatični

 
 
Akademski kipar iz Varaždina, Nenad Opačić, autor je slojevitog i obimnog skulptorskog i slikarskog opusa, često je samostalno i uspješno izlagao na brojnim izložbama. Ovom prigodom spomenuo bih njegov vrlo potnati motiv KIBORGA, kombinaciju živog bića i raznih mehaničkih umetaka, vrlo prisutnu u posljednje vrijeme u raznim znanostima, u medicini ponajviše.
https://akademija-art.hr/wp-content/uploads/2018/10/Svijet-kiborga-Nenada-Opa%C4%8Di%C4%87a-10-500x280.jpg
Nenad Opačić kreator je izvrsne serije kiborga, koje je suvereno i nadahnuto izveo u metalu, samo naizgled slične čovjeku. Riječ je o kompleksnom ciklusu skulptura, tvorevina metalnih bića, vrlo raznolike oblikovnosti s izraženim ritmičnim gestama, doimaju se kao da su ovoga trenutka, kada smo ih mi pogledali, zastali i za trenutak se okamenili, vrlo individualni, samo ih metal povezuje.
 
Opačić je prije realizacije skulptura kiborga, ali i u tijeku njiihova oživotvorenja, kontinuirano radio na ciklusu slika, u različitim tehnikama, na srednjem formatu, izrađujući niz portreta, od kojih doista svaki odiše svojim zasebnim izgedom, općenitim dojmom. Da u ovoj seriji slika, Opačić stvara ,nimalo imaginarni svijet kiborga, on je stvaran i slikar slika stvarnost. Njegovi kiborzi na ovim crtežima prepoznatljivi su i po ljudskim gestama. Oni su zamijenili ljude, uspješno ili ne, ostaje pitanje. No, oni su tu, po njima se mjeri svijet.
http://m.metro-portal.hr/img/repository/2018/10/web_image/nenad_opacic_1.jpg
Ovi kiborzi ne plaše, ne izazivaju strah, čak su i simpatični, kao posve nesvakidašnje i neobične figure, likovi iz snova ili zamišljanja. No ljudi nema. Opačić je naslikao niz slika s kiborzima, vjerojatno dajući i imena pojedinim metalnim likovima, stvarajući svijet budućnosti ili zamišljajući jednu od mogućnosti budućeg svijeta. Je li ovo sutrašnjica? Tko zna.
 

Miroslav Pelikan

Nisu pića ća su nekad bila

 
 
Nisu pića ća su nekad bila
od konjaka zaboli te glava
a divojke uvik boje znadu
kakav kantun di je mekja trava
https://i.pinimg.com/236x/7b/65/31/7b6531b43c01b034f1ab16a38c5ab9be--hooch-coffee-shops.jpg
Ostari san godine me stigle
ne diže se anci ni prašina
nima više oni osićanja
niti žena poput starog vina
 
Dosta mi je i škina me boli
iman šoldi a i dobra kola
al' šta će mi kad curice traže
mladog mulca a ne Stara Vola
 
Sačuvo sam svoju za starije dane
sve me neka nostalgija faća
dobro mi je stara mati rekla
jednog dana ostat ćeš bez gaća
 

Vladimir Živaljić

Anketa

Vjerujete li A. Plenkoviću kada kaže da nema opasnosti od tzv. Marakeške deklaracije?

Srijeda, 21/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1096 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević