Get Adobe Flash player

Od 20. do 22. rujna ove godine u Rešetarima održava se XXII. susret pjesnika u Rešetarima

 
 

Književno likovno društvo

R E Š E T A R I

R e š e t a r i

 

XXII. REŠETARAČKI SUSRET PJESNIKA

REŠETARI

 

    20. rujna 2019.

      (petak)

       

          

        19:00 sati     Postavljanje Likovne izložbe  

 

21. rujna 2019.

    (subota)

 

            11:00   Promocija XII. zbornika mladih pjesnika

 
Susret mladih pjesnika sa učenicima Osnovnih škola iz  Zapadnog dijela  Brodsko-posavske županije te sa hrvatskim pjesnicima izvan Hrvatske i učenicima iz Rumunjske, Makedonije, Lipovljana i Donje Voće
https://matis.hr/wp-content/uploads/2017/09/images_dogadanja_2017_09_170912-resetari.jpg
            
15:00 Promocija XXII. zbornika pjesama Rešetaračkog susreta pjesnika
                                                 
            17:00 Razgovor Načelnika Općine Rešetari i  sudionika Rešetaračkog susreta
                         pjesnika
                       
            18:30 XXI. rešetarački susret pjesnika
 
Druženje sudionika Rešetaračkog susreta pjesnika
 
  22. rujna 2019. 
             (nedjelja)
 
                9:00 Okrugli stol: „Slovo, riječ, stih, pjesma“   
              10:00 Sudjelovanje pjesnika u Sv. misi sa svojim pjesmama
       
                13:00   Zajednički ručak  
 
Rešetari, 20. kolovoza 2018.      
 
REŠETARAČKI SUSRET PJESNIKA
REŠETARI
 
POPIS AUTORA ZA ZBORNIK XXII. REŠETARAČKOG SUSRETA PJESNIKA
 
1.   Mirta Abramović 
2.   Stjepan Adžić 
3.   Inga Aladrović
4.   Ivan Andrašić  
5.   Frane Petar Bašić 
6.   Mia Behtan 
7.   Meri Benutić
8.   Mišo Bijuklić
9.   Đurđica Blažinović Zoričić
10. Marija Borčić
11. Vlatka Bošnjak
12. Slavica Božičević
13. Krunoslav Božić
14. Marija Buconjić Lončarević
15. Viktorija Bukovac
16. Jadranka Čadinovska
17. Marin Čaveliš
18. Josip Čenić
19. Bernarda Ćurić
20. Veronika Devčić
21. Božica Drakulić
22. Malkica Dugeč
23. Josip Dumenčić
24. Radomir Dumičić
25. Vesna Dumičić
26. Vangjel Dunovski
27. Vlado Đurđević
28. Maja Epp
29. Gordana Ereš
30. Anka Svetlana Frkač
31. Ivan Gerić
32. Ante Glavor
33. Barbara Gmazel Jakimovski
34. Robert Haszjan
35. Petar Hategan
36. Vedran Horvacki
37. Ivan Hudec
38. Miroslav Ilić
39. Ana Maria Iovanac
40. Ingrita Ivanišević
41. Andrea Josipović
42. Lorena Josipović
43. Snježana Josipović
44. Anđelka Jovičić Šumanovac
45. Silvijana Jurković
46. Zrinko Kapetanić
47. Marija Kenjević
48. Antun Kikaš
49. Josip Klarić
50. Milka Knežević
51. Zlatko Knižek
52. Mirko Knjižek
53. Franjo Kopecki
54. Dragica Kordas
55. Sara Kordas
56. Antun Kovač
57. Kata Kovač
58. Anto Kovačević
59. Nevia Kožljan
60. Evica Kraljić
61. Ana Krnjus
62. Mirjana Krsnik
63. Nadica La Rosa
64. Josip Lakušić
65. Ljiljana Lipovac
66. Marijan Lončarić
67. Miroslav Lovčanin
68. Marija Lovrić
69. Zdravko Luburić
70. Nina Ljubin McLeod
71. Zorica Marušić
72. Franjo Matanović
73. Ivo Matijašević
74. Antun Matošević
75. Jasenka Medvedec
76. Ivan Mijatović
77. Keti Mijolović
78. Ljerka Mikić
79. Ivan Milčec
80. Mato Nedić
81. Kata Pavić
82. Katica Pavkić Špiranec
83. Rosica Perić
84. Nataša Periša
85. Vesna Petrić Terzić
86. Damir Pilko
87. Mile Pletikosa
88. Vilim Pohorny Tica
89. Nada Pomper
90. Vera Primorac
91. Lidija Puđak
92. Matija Pupić
93. Alena Rais
94. Ljubica Sedlaček
95. Lidija Sopjanac
96. Milica Steković
97. Slavko Subjak
98. Jovica Sunajko
99. Goran Suručić
100. Miljenko Šimunović
101. Maja Šiprag
102. Stjepan Šmit
103. Magdalena Teufel
104. Ružica Todorović
105. Miroslav Branimir Tomlekin
106. Ljerka Toth Naumova
107. Štefica Vanjek
108. Milenko Vasiljević
109. Gabrijela Vojvodić
110. Biserka Vuković
111. Dorothea Zeichmann
112. Joso Zorica
113. Slavko Žarnić
114. Ana Žigić

Kuzma Kovačić koji se predstavlja kiparskom instalacijom naslovljenom 'Mihi videtur'

 
 
Umjetnik kod Meštrovića - Kuzma Kovačić /Mihi videtur. Ciklus Umjetnik kod Meštrovića u Galeriju Meštrović u Splitu dovodi suvremene kipare i slikare, stavljajući ih tako u jedan novi kontekst. Predstavljajući umjetnika istovremeno omogućava vrlo specifično sučeljavanje koje se javlja pri boravku jednoga umjetnika u duhovnom i umjetničkom prostoru drugoga. Umjetnik kod Meštrovića 2019. je akademski kipar Kuzma Kovačić koji se predstavlja kiparskom instalacijom naslovljenom 'Mihi videtur'. Kiparska instalacija donosi u vrt Meštrovićeve mediteranske kuće svjetlo Sredozemlja koje pamti i prenosi tisućljetnu tradiciju i vjeru. Istu onu koja Kuzmu Kovačića dotiče pri prvim hvarskim koracima, istodobno ga povezujući sa stoljećima kršćanske tradicije i duhovnosti čuvane u bazenu Sredozemnog mora. Svjetlo Sredozemlja, svjetlo vjere njegova su veza s Meštrovićem, ali su također i, nikad potrebnije, svjetlo istine i svjetlo umjetnosti.
https://www.hnk-split.hr/Portals/0/EasyDNNnews/11005/img-FotoZAlajbeg3086.jpg
Čini se da su u ovom Meštrovićevom prostoru kiparska djela Kuzme Kovačića oduvijek. Kao da su ovdje i prije nego što ih je koncipirao po bliskim kiparskim motivima i po mjerama prostora koji je oblikovao i definirao njegov veliki prethodnik. Pričinjaju se da su u prostoru od davnine unatoč tomu što su datirana u ovoj godini i stvarana u odnosima na pojedina Meštrovićeva kiparska djela. „Hramski mramor“ dočekuje nas na samome ulazu i vodi prema „Znaku Spasenja“ na vrhu stuba. U istočni dio vrta smješta „Kraj Staroga svijeta“, skulpturu od željeza, a na zapadu se nalazi „Rasuta lava“ od terakote. Središnji bijeli torzo, inspiriran Tizianovom Danajom, divljenje je antici iz koje je baština ovoga kraja potekla, ali i veza s istim mediteranskim krugom obalama kojega hodočasti, više od svega taknut onim što nalazi u Svetoj Zemlji.
Ne zaustavlja se u vrtu, već ulazi u prostor kuće koju ispunjava reljefima: „Na hrvatskom žalu, konac VI. stoljeća“, „Inicijal za Ribanje Petra Hektorovića“, „Marina“, „Pučišća“ (Sušac), „Plovidba“ (Svetac) i „Naša uvala“. Reljefi nose posebno važnu temu izričaja Kuzme Kovačića – naše more. More koje je u ovom slučaju zemlja i identitet, a ne samo lirska, estetska inspiracija. Kovačićevo je more kroz cijeli njegov opus životni prostor našega naroda.
 
Ne zaustavlja se u vrtu, već ulazi u prostor kuće koju ispunjava reljefima: „Na hrvatskom žalu, konac VI. stoljeća“, „Inicijal za Ribanje Petra Hektorovića“, „Marina“, „Pučišća“ (Sušac), „Plovidba“ (Svetac) i „Naša uvala“. Reljefi nose posebno važnu temu izričaja Kuzme Kovačića – naše more. More koje je u ovom slučaju zemlja i identitet, a ne samo lirska, estetska inspiracija. Kovačićevo je more kroz cijeli njegov opus životni prostor našega naroda.
Izložba prožima cijeli Meštrovićev prostor te tako izlazi na terasu gdje cjelinu zaokružuju skulpture: „Meštrovićev čempres“, „Slali su ih još i više“, „Suton u Zaljevu hrvatskih svetaca“ i „Muka sv. Lucije“.
Središnja skulptura na izložbi „Mihi videtur“, čiji naslov upućuje na misao sv. Tome Akvinskog, svakako je ženski akt koji je kipar nazvao „Svjetlo Sredozemlja“. Kip je dio šire cjeline, 'instalacije' koja sadržava i ulomke zrcala, tanke stupove izvedene u plastici čija je unutrašnjost ispunjena otopinom modre galice koja bojom upućuje na modrinu neba i plavetnilo mora te u plavo obojenu slamu na kojoj se odmara mlada žena. Upravo slama upućuje na Tominu rečenicu „Mihi videtur ut palea“. (Čini mise da je sve slama.“) zapisanu nakon svečeva mističnog iskustva pred kraj života prema kojoj je sve, pa i umjetnost i svaka druga ljudska djelatnost, lomljiva, krhka, kratkotrajna, slamnata pred beskrajem Božjeg otajstva.
U toj misli otkriva se Kovačićev svjetonazor prema kojem sav stvaralački potencijal iz kojega nastaje umjetnost nije tu da bi veličao pojedinačni ulog nego da bi ponizno iskazao zahvalnost Božjoj providnosti o kojoj ovisi svaka sudbina i svaka kreativna snaga. No, na slami se pojavio i Krist, maleno Dijete, Sin Božji, Otkupitelj Svijeta, kao što se i kip „Svjetlo Sredozemlja“ pojavljuje na slami u Kovačićevoj instalaciji postavljenoj ispred stuba koja vode u Galeriju Ivana Meštrovića.
 
„Kako se ovi pričini pokazuju zbiljskim, dakle tvarnim i vidljivim, valja nam jasnom distinkcijom kazati da se Kovačić ne referira izravno na Meštrovićev određeni motivski predložak, ne reciklira, nego, gdjekad, tek memorijski i asocijativno tangira skulpture iz stalnog postava i akceptira zadane elemente prostora. Stoga bismo prije mogli ustvrditi da Kovačić oblikuje ushit i dodir, tlapnju i slutnju, čežnju i zebnju, melankoliju i sjećanje u likovno djelo transcendirane stvarnosti u svjetlosti i instalacije, u suptilnoj teksturi plavih reljefa u drvu tankoćutnim oslikavanjem njegova specifičnog kiparskoga kista.
 
U različitim vremenima svaki je kipar svojim rukama nejednakim postupkom i sistim kiparskim zanosom drugačije oblikovao iste motive: akt, sakralne i svjetovne figuralne forme, portrete, spomeničku plastiku, oblike simboličkih konotacija, intimne i monumentalne kompozicije. Iz svega je razvidno da je Kuzma Kovačić izgradio  vlastiti stvaralački put od istih kiparskih premisa i likovnih postulata, i od istih duhovnih vrijednosti, od kršćanskog nasljeđa i europske humanističke i kiparske baštine, u mitskoj snazi zavičajnog prostora i mediteranskom ozračju, i, nadasve, golemom asimilacijskom energijom oblikovao je djela jedinstvenih autorskih obilježja u kojima se čitaju ti tragovi i duboki otisci sjetne osjećajnosti svijeta naglašeno poetske izražajnosti“. (Milan Bešlić)
Uz duboku, višeslojnu simboliku svakog elementa i djela napose, izložba je temeljena na baštini života kipara koja kaže da je sve hodočašće. Hodočašće hrvatskim nacionalnim prostorom i putovima kršćanstva.
Izložba će biti otvorena do 8. rujna 2019. godine.
 

Nives Matijević

Bez bijelog štapa

 
 
Pratim od suza te tragove svježe
Pala je mladost žaluju Hrvati
Očajne duše, uplakane majke
Samo se pitamo tko li će ostati
https://ophthalmicedge.org/patient/wp-content/uploads/2017/11/bigstock-Blind-Man-With-White-Stick-On-107983778.jpg
Nema ih puno sokakom ne kroče
Mnoge još traže, skupljaju im kosti
Ni stabla više plodove ne nose
A nekim, ni Bog, ne će da oprosti
 
Vječito život enigme nam nudi
I ako prepun raznih je etapa
Za ljubav treba oznojit čelo
Kročit kroz njega bez bijelog štapa
 
Griješe kad kažu ne gledaj u natrag
Ne možeš ljude gumicom izbrisat
Zavrjeđuje svaki spomen mu imena
Da mogu o svakom barem stih napisat
 
Vječito život enigme nam nudi
I ako prepun raznih je etapa
Za ljubav treba oznojit čelo
Kročit kroz njega bez bijelog štapa
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

Želja za slikarstvom kod mene je još jako velika

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, Mladen Žunjić, osobito je zapažen po svom radu u proteklih nekoliko godina kada je realizirao niz uspješnih ciklusa na velikom formatu platna.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/M/mladen%20%C5%BEunji%C4%87.jpg
• Gospodine Žunjiću, ne mogu ne primijetiti kako ste svakako, jedan od naših najvrijednijih slikara, svakodnevno slikate. To je prava žeđ za slikarstvom.
-Da, dobro ste primijetili: želja za slikarstvom kod mene je još jako velika. Sa velikim brojem godina slikanja, ta želja bi trebala popuštati, no kod meneje obrnuto. Sve veću i veću žeđ za slikarstvom ja imam. Skoro svaku večer prije spavanja, pa čak se budim u snu razmišljajući o trenutnim slikama koje su u izradi,a i o novim nekim budućim apstrakcijama, koje ću napraviti,da se prvenstveno svide meni, a onda i gledateljstvu. Mogu Vam reći da u atelijer odlazim gotovo svakodnevno, te čak i u rano jutarnjim štima (u 8 sati), a ostajem i do kasno u noć!
 
• Osobito volite veliki format platna. Što je tako privlačno u velikom formatu?
-Veliki formati meni su najdraži. To su metarski formati do dva metra dužine. Na njima najbolje mogu izraziti, svoju gestu,svoj pokret, svoj potpis prepoznatljivosti. Na velikim formatima moj slikarski izričaj je potpuno nesputan. Moj stil slikanja je potpuno apstraktan, a znamo da apstrakcije najbolje djeluju na velikim formatima.
 
• Najistaknutija osobitost Vašeg opusa jest žestoki, eruptivni kolor.
-Da, žestoki, eruptivni kolor je moja osobnost! Volim te žarke i jake boje,jer one kod mene, a i kod promatrača izazivaju ushićenost, ali i daju jednu toplinu i smirenost. No imao sam ja i dosta ciklusa, ne tamnih boja, ali rekao bih crnih ciklusa. To su bile kombinacije jarkih boja, ali uz dodatak dosta, dosta crne boje i to čak i crne mat boje, koja u oku promatrača izaziva jedan drugi osjećaj, mogao bih reći čak i smirujući.
 
• Njegujete nefigurativno slikarstvo, jeste li ikada slikali figurativno?
-Da ja najviše volim nefigurativno slikarstvo, jer tu dolazi do izražaja moj pokret, moj potez bojom po platnu. U početku moje slikarske karijere slikao sam figurativno. No onda sam vidio da je to za mene previše mirno i statično, a ja sam živog i poletnog karaktera, pa mi taj način slikanja nije odgovarao. Ne znam, možda u svom slikarskom radu neću više imati te energije i poleta, pa počnem opet figurativno.
 
• Kontinuirano istražujete svijet geometrijskih motiva.
-Da, zapravo ja u svom slikarskom radu neprestano istražujem i pokušavam dati nešto novo u slikarstvu, a to je danas jako teško. Kod nas i u svijetu je jako puno slikara i to vrhunskih. U mojim radovima ima dosta geometrijskih motiva (tijela, linija, ovala), ima svega, za neke oblike koje ja stvaram, čak ne postoje ni adekvatni nazivi.
 
• S Vaših slika pršti energija. Na Vašim je slikama sve u snažnom, nezaustavljivom gibanju.
-Energija na mojim slikama je jako prisutna. Ona je u pokretu u gibanju,ali negdje i trenutno zaustavljena. Za takav način slikanja morate imati veliki prostrani atelijer, gdje slobodno mogu posložiti velike formate platna i na njima pustiti ruku, da sama ide nezaustavljivo. Za veliki broj današnjih slikara u Hrvatskoj, koji su također vrhunski, nemogućnost velikog atelijera je veliki problem. Zbog toga većina naših slikara, ipak više pribjegava figurativnom slikarstvu, jer je to mirnije i ne zahtijeva velika ulaganja. Budući su moja platna velikih dimenzija, ona su samim time i puno skuplja u nabavi, a kod ovog mog tzv. akcijskog slikarstva troši se puno boje, a to zahtijeva i veća financijska sredstva. Samim time moje slike ne mogu imati dovoljno nisku cijenu u prodaji, koju bi naši konzumenti mogli platiti, pa za ukrašavanje svojih domova posežu za printevima i raznim divljim grafikama, kojima je preplavljeno naše tržište umjetnina. Ja uvijek kažem, bolje je kupiti originalnu sliku, čak i manje poznatog autora, nego upitne grafike koje nisu vidjele potpis autora ili ne daj Bože print. Print je bogohuljenje!
https://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/S/SLIKAR%20MLADEN%20%C5%BDUNJI%C4%86.jpg
• Kako doživljavate suvremeno slikarstvo?
-Suvremeno slikarstvo danas je jako moderno. Rekao bih: ono prati današnje trendove ubrzanog života, te dizajnerske smjernice modernih interijera. Moje slike vole mlađi naraštaji ljubitelja umjetnosti, ali dosta puta sam bio iznenađen da i ljubitelji klasičnog slikarstva prihvaćaju moje radove s oduševljenjem.
 
• Koliko je danas, uopće umjetnost prisutna u životima ljudi?
- Umjetnost je danas kod ljudi u našoj domovini, spuštena na "najniže moguće grane" - kako se kaže u žargonu. Naši građani bore se za golu egzistenciju, pa im za umjetnost i ne ostaje puno financijskih sredstava. Zbog toga je položaj umjetnika kod nas dosta težak,te slikari svoja dijela prodaju u bescjenje, jer nemaju sredstava čak ni za režije stanovanja. Npr. u Bruxellesu gdje sam živio, vi uopće ne možete kupiti sliku kod slikara privatno. Tamo je kupnja isključivo u galerijama. Pojedine galerije rade sa svojim odabranim slikarima i one formiraju krajnju cijenu slika. Kupci se čak moraju predbilježiti za slike pojedinih slikara. Da, ali nemojte misliti da se tu radi samo o starim poznatim i umrlim slikarima. Ja govorim o mladim, modernim slikarima.
 
• Što je novo u atelijeru?
-Trenutno radim na novom ciklusu tzv. reljefnih apstrakcija, koje će biti na nešto manjim formatima platna, ne većim od metar sa metar. Ali posebnost će biti u jako debelim nanosima boje, skoro do 1 cm. Da, bit će to ulja miješana sa posebnom masom, koja onda daje jedan takav drugačiji doživljaj. Kolori će biti izrazito jakog sjaja.
 
• Planovi, izložbe, monografije...?
-Planovi su uvijek veliki, ali nisu neostvarivi. Trenutno sam u pregovorima sa dvije galerije u Grazu da otkupe dvadesetak mojih recentnih radova. U Zagrebu trenutno imam dvije izložbe: jedna je skupna sa članovima HDLU-a Zagreb u Kulturnom centru Dubrava, a jedna je samostalna u Galeriji 3A u Malešnici. Što se tiče monografije, pripremam za drugu godinu njezino izdavanje, makar je do sada već jako puno o mom radu izašlo pojedinačnih materijala - recenzija i kritika povjesničara umjetnosti.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Četvrtak, 22/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1379 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević