Get Adobe Flash player

Gradska knjižnica Kaštela raspisuje Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman

 
 
U povodu svoje 20. obljetnice Gradska knjižnica Kaštela raspisuje Natječaj za najbolji (originalni) neobjavljeni hrvatski povijesni roman pisan na hrvatskomu jeziku. Svrha natječaja jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo kroz ovakvu formu.
http://cdn-kastela.r.worldssl.net/images/stories/novosti/2018/05/roman.jpg
Natječaj je otvoren od 5. travnja do 5. srpnja 2018. godine.
 
Rukopis mora biti napisan na računalu, veličine od 10 do 15 autorskih araka, pisan oblikom slova Times New Roman, veličina 12, prored 1,5 na bijelomu papiru formata A4. Rukopis mora biti dostavljen u četiri primjerka na adresu:
 
Gradska knjižnica Kaštela (Za natječaj „NAJBOLJI NEOBJAVLJENI HRVATSKI POVIJESNI ROMAN“), Trg palih za domovinu 1, 21212 Kaštel Sućurac.
Uz rukopis je obvezno priložiti i elektronički zapis teksta (na CD-u, DVD-u ili USB-u).
Natječaj je javan, a rukopisi se predaju pod zaporkom. Molimo autore da na rukopis romana napišu zaporku, a uz rukopis prilože zapečaćenu omotnicu u kojoj se nalaze:
zaporka, ime i prezime autora, telefon, adresa, e-mail, OIB i IBAN.
Rok za prijavu radova: do 5. srpnja 2018. godine.
Rezultati natječaja bit će objavljeni u rujnu 2018. godine.
Autoru najboljega hrvatskog povijesnog romana bit će dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 10.000,00 kn (deset tisuća kuna), a roman će biti objavljen u nakladničkoj kući Naklada Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela.
Premijerno predstavljanje nagrađenoga romana i autora bit će održano u prosincu 2018. u Kaštelima na Dan Gradske knjižnice Kaštela, a u povodu obilježavanja njezine 20. obljetnice i u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.
 
Povjerenstvo u sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica;  Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat; Miroslav Međimorec, književnik, publicist, diplomat, kazališni i filmski redatelj i Renata Dobrić, ravnateljica GKK odabrat će najbolji rukopis, a rezultati će biti objavljeni u rujnu 2018. godine.
Autor osobno sklapa ugovor s Nakladom Bošković.
Organizator natječaja je Gradska knjižnica Kaštela.
Pokrovitelj glavne nagrade je Grad Kaštela.
 

Renata Dobrić

Jedan od najgrandioznijih spektakala u filmskoj povijesti

 
 
Prije nešto više od pola stoljeća, snobovska je kritika argumentima ismijala Dvanaestoricu žigosanih, prigovarajući im neizbalansirane likove, zatim pretjeranu pucačinu i sprdnju koja vrijeđa dostojanstvo istinskih ratnih heroja. Kritičari plaćeni da gledaju što ne vole i ne razumiju, zaboravljeni su prije negoli je film s kojim su se izrugivali postao klasikom, a Marvin, Cassavates, Savalas i Bronson postali globalne zvijezde. Kritike koje su tada na nož dočekale Aldrichov film, identične su ovima na račun mega spektakla braće Russo. Po dobrome i po lošemu, tu prestaju sve sličnosti između ova dva, svemirima udaljena filma; ovaj pak novi iznervirao je kritičare po zadatku kao malo koji prije; riječ je, naime, o filmu koji ne dopušta švercanje frazama i priučenim mitovima te zahtijeva poprilično predznanje, bez kojega će milijuni Marvelovih fanova citirati neznalice s podsmijehom pogubnim za svaki ego.
https://slike.blitz-cinestar.hr/Trejleri/Avengers_pretpnovi_HRV_940x375.jpg
Desetljeće gradiranja i balansiranja kroz čak 18 filmova rezultiralo je jednim od najgrandioznijih spektakala u filmskoj povijesti, prvome od planirana dva nastavka koji ujedinjuju poznati tim Osvetnika s nestašnim Čuvarima galaksije u borbi protiv najvećeg međugalaktičkog tiranina imenom Thanos. Ovim filmom Marvel je dostojno predstavio svoga dugo najavljivanoga i među fanovima grozničavo očekivanoga negativca. Među ranijim negativcima, hvaljen je tek Loki, no Thorov podmukli brat ipak nije predstavljao opasnost dostojnu Osvetnika, već je zanimljiv svojom jedinstvenom karizmom i teatralnošću. Moćnoga pak Thanosa nadahnuto je utjelovio uvijek pouzdani Josh Brolin, potpomognut nužnim slojevima CGI-ja.
 
Brolinova je izvedba toliko pogođena da ćemo ga, budite u to uvjereni, ubuduće nalaziti na svim značajnim listama najvećih filmskih negativaca; i ne samo na listama, već i među igračkama, na majicama i još kojekakvim geekovskim dragocjenostima, tim polu-filmskim draguljima namijenjenima djeci i velikoj djeci. Ukoliko ste odrasli i spadate među sve brojnije zaljubljenike dobroga filma kojima je puna glava eksplozija, bučne akcije i super-junaka, tada ne ulažite svoj novac i vrijeme na film koji nudi više buke, akcije i super-junaka od svih ranijih zajedno. Ukoliko pak ne želite ništa više od standardne kino zabave, a niste upoznati s Marvelovom mitologijom, ovaj će vas film višerazinski zbuniti i dobrano iscrpiti. Niste li, primjerice, upoznati s Doctorom Strangeom i njegovim čarobnjačkim moćima, izgubit ćete se odmah nakon što on stupi na scenu. Isto vrijedi i za svih ostalih tridesetak likova. Pa ipak, ni u kome slučaju ovdje nije riječ o još jednoj popcorn budalaštini za filmski neobrazovanu mladež koja filmovima svjedoči tek u pauzama između igranja skupim mobitelima. Riječ je dakle o izrazito kompleksnome filmu koji je dobar otprilike onoliko koliko su Bayovi Transformersi loši.
 
Marvel se ni do sada nije osramotio lošim filmom, iako ih barem polovica nije vrijedna ponovnoga gledanja prosječno istreniranoga filmofila. Ovaj pak zadnji nudi dramu i mitologiju razgranatu poput Homerove i nisku iznimnih scena dostojnih prvoklasnih art filmova. Radnja je neočekivano nepredvidiva i na trenutke odista šokantna, likovi izvrsno zamišljeni i besprijekorno odglumljeni; u prilog im ide što su svi odreda postavljeni u ranijim filmovima, što uvelike olakšava složenu narativnu strukturu. Tek nekoliko scena narušava dojam razbijajući koncept njurgavim prenemaganjima kanda preuzetima iz tv sapunica iz nečasne vladavine Sante Barbare. No i takve scene spašava staromodno simfonijski soundtrack maestra Silvestrija, proslavljenoga po glazbi za Forresta Gumpa i trilogiju Povratak u budućnost. Humor je, i to valja spomenuti, pametniji i pogođeni nego u prošlim Marvelovim filmovima, a odnos između likova vrijedan je ponovnih gledanja.
 
Prema tome i unatoč rupama u scenariju, riječ je o filmu za pamćenje, s junacima osuđenima na besmrtnost po pitanju popularnosti među milijunima djece i velike djece svih nacija; među njima očekivano prednjače vazda mladi starci: Spider - Man, Iron Man, Thor, Hulk i Captain America. Ovakvi su filmovi nužno potrebni za spas kino industrije koja se iz godine u godinu suočava sa sve jačom konkurencijom u internetskim tv servisima poput Netflixa i Amazona. Bez blockbustera koji u globalnoj distribuciji namaknu preko milijarde dolara kino industrija bila bi osuđena na propast. Stoga voljeli mi super-junake ili ne, podržimo ih barem na frontu za budućnost kina.
Dojam kakav je na mene film ostavio sažet ću u rečenici koju sam svojedobno pripojio sagi o divovima i bunarima: ''Ništa me u svijetu stradanja ne raduje kao naša prolaznost.''
 

Branimir Čakić i Nikola Šimić Tonin

Horor u animiranom filmu

 
 
28. Svjetski festival animiranog filma - Animafest Zagreb 2018. održava se od 4. do 9. lipnja u kinima Europa, Tuškanac i Kinoteka te na brojnim drugim gradskim lokacijama. Filmski program čini više od 350 filmova iz preko 76 svjetskih zemalja, a uz prestižna natjecanja u kojima sudjeluju oskarovci i zvijezde globalne animacijske scene, tu su i središnji tematski program posvećen hororu u animaciji, multimedijalna proslava 50. obljetnice Profesora Baltazara, retrospektivni programi posvećeni svjetskim i hrvatskim klasicima te baltičkim kinematografijama, open airovi i animacikliranje, izložbe i radionice te program za profesionalce Animafest PRO, kao i bogat Program za djecu i mlade. Ulaznice se prodaju u sustavu Kupiulaznicu.hr.
http://s3-eu-west-1.amazonaws.com/animafest.production/p/d9260e4554d3158e3926c45b48366d8c/9fb06e92c877457ba9b51ab0af2450cb.png
Povodom 200. obljetnice prvog izdanja gotičkog romana Frankenstein ili moderni Prometej (1818)Mary Shelley, središnji tematski program Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2018. posvećen je žanru horora. Opsežni program „Horor u animiranom filmu“, koji uključuje kratkometražne (7 segmenata) i dugometražne filmove, kao i izložbe i projekcije na otvorenom danas je najavljen iz direkcije Festivala.
Kratkometražni filmovi podijeljeni su u program kratkih klasika iz svih krajeva svijeta, tri programa filmova nastalih nakon 2000. godine, jedan program hrvatskih horora, kao i dva programa „pod zvijezdama“ u omiljenom Art Parku. Dugometražni repertoar donosi kultne filmove iz Japana, Koreje i SAD-a. Dvije inozemne izložbe upotpunjuju ovu raskošnu posvetu žanru koji je nadahnuo i ovogodišnji plakat i špicu Animafesta, autora Stipana Tadića.
 
I prije filmske animacije poseban oblik Laterne Magice, zvan Phantasmagoria, projicirao je rudimentarno animirane prikaze duhova i bića iz pakla na zidove i poluprozirna platna. Prvi stop motion filmovi u povijesti imali su prikaze nadnaravnih tema (The Haunted Hotel, J. Stuart Blackton, 1907.), baš kao i prvi serijali (Felix the Cat, Betty Boop). Program kratkih klasika „Memento mori“ otvara stoga Disneyjev kratkometražni film, prvi iz serije Silly Symphonies, The Skeleton Dance (1929.), kao primjer najranijih bavljenja ovom tematikom. U istom programu prikazuju se svevremena djela mnogih velikana strave i užasa – Tima Burtona (Vincent), Piotra Dumałe (A Nervous Life of Cosmos), Chrisa Landretha (Bingo), Raoula Servaisa (Harpya), Paula Berryja (The Sandman) i Ruth Lingford (Death and the Mother). Iako se u žanr ne uklapa u potpunosti, zbog uznemirujuće i mračne atmosfere kojom odiše, te dalekosežnog utjecaja na velik broj kasnijih horor lutka-filmova, u ovaj program uvršten je i film Street of Crocodiles braće Quay.
 
Filmovi iz posljednjih petnaestak godina čine segmente „Jeza u vašoj glavi“ i „Krv!!!“. Mogu se izdvojiti filmovi Rosta (Splintertime), Einara Baldvina (Baboon), Suzie Templeton (Dog), Jasona Carpentera (The Renter), Runea Spaansa (The Absence of Eddy Table), Roberta Morgana (D is for Deloused), Lore D'Addazio (Juliette) i Petera Cornwella (Ward 13), kao i obvezni japanski autori Takena Nagao (Chainsaw Maid) i Yusuke Sakamoto (The Night of The Naporitan). Četvrti segment, pod nazivom „Znam što ste crtali prošlog ljeta“ izbor je iz ovogodišnjih prijavljenih filmova horor izričaja, kojima su dodana dva djela iz ranijih godina.   
 
I hrvatski autori bavili su se hororom, kako autori Zagrebačke škole, tako i oni mlađe i srednje generacije, pa peti program predstavlja izbor domaćih uspješnica žanra u segmentu „Hrvatski bestijarij“. U njemu se prikazuju radovi animatora u rasponu od legendi poput Vladimira Jutriše i Aleksandra Marksa (Muha), Pavla Štaltera i Branka Ranitovića (Maska crvene smrti) te Zlatka Boureka (Mačka), preko još aktivnih klasika poput Joška Marušića (Riblje oko) i Zlatka Pavlinića (Kugina kuća), do trenutnih perjanica hrvatske animacije Marka Meštrovića i Davora Međurečana (Silencijum) te Simona Bogojevića Naratha (Levijatan).
 
Dugometražni dio tematskog programa donosi dva kultna filma – anime Perfect Blue Satoshija Kona i korejski zombie horor Seoul Station Yeona Sanghoa. Perfect Blue (1997)jepsihološki horor o bivšoj pop pjevačici, sada glumici koja se uz izazove novoga posla mora nositi i s tajanstvenim stalkerom zbog kojega gubi dodir s realnošću. Inspiriran ambivalentnim odnosom stvarnosti i zamišljaja u djelima Philipa Dicka, film je lansirao karijeru svoga, nažalost prerano preminulog redatelja, utjecao na stvaralaštvo mnogih filmskih i glazbenih umjetnika poput Darrena Aronofskog i Madonne, a privukao je i znatnu kritičku pažnju, prije svega feminističke teorije koja ga je čitala kao djelo o identitetu, voajerizmu (gaze) i izvedbi. Filmu su prispodobljeni i znatni utjecaji Hitchcocka, a uobičajilo ga se čitati i kao kritički prikaz suvremenog japanskog potrošačkog društva. Seoul Station (2016)je pak fabularni prethodnik igranog filma Vlak za Busan istog redatelja i istog podžanra zombi apokalipse. Simpatični film Tima Burtona Moje najdraže čudovište (Frankenweenie, 2012) dio je pak Programa za djecu i mlade.
 
Dio projekcija i popratnih događanja vezanih uz horor temu ovogodišnjeg Animafesta odvijat će se i na otvorenom, pod naslovom „Animafest u Art parku: Tri noći potpunog užasa“. Prikazuju se kratki filmovi pod zajedničkim naslovom „Creepy Animation Night“ u izboru Mihaija Mitrice, direktora festivala Anim'est iz Bukurešta, te kompilacija kratkih filmova viralne zvijezde stop-animacijskog trash gore humora Leeja Hardcastlea „Claymation Horror“. Dugometražni film Franka Sudola City of Rott, još jedan zombi uradak jedinstvenog vizualnog izričaja, također se prikazuje u Art Parku.
 
Program horora zaokružuju dvije inozemne izložbe. Einar Baldvin, nagrađivani losangeleski animator islandskog podrijetla (The Pride of Strathmoor), osnivač studija GLAS Animation i suradnik Applea, izlaže svoje crteže i grafike pod nazivom The Crawling King iz istoimenog grafičkog romana mračne epske fantastike koji će također biti predstavljen u sklopu festivala. Otvorenje izložbe u Kulturnom centru Mesnička je u utorak 5. lipnja. Istoga dana otvara se i izložba Roberta Morgana Morgan's Organs u Galeriji ULUPUH s izborom radova iz njegovih makabričnih djela. Ovaj britanski umjetnik (The Cat with Hands,The Separation,Bobby Yeah), majstor glinamacije inspiriran Švankmajerom, Francisom Baconom, kao i Davidom Lynchom, braćom Quay i E. A. Poeom, autor je u suvremenoj animaciji jedinstveno stravičnog opusa.
 
Tematski program Animafesta 2018. osmislio je umjetnički ravnatelj festivala Daniel Šuljić, uz prijedloge i savjete Božidara Trkulje (koji je pomogao kurirati program hrvatskih filmova), Chrisa Robinsona, Franziske Bruckner, Yvesa Nougarèdea, Olge Bobrowske, Piotra Kardasa (koji je savjetovao uvrštavanje komičnih i parodijskih filmova), Ornele Čop (filmovi Leeja Hardcastlea) i Einara Baldvina. Šuljić je o programu rekao: „Tema horora, straha i strave, od nepoznatog i nadnaravnog do ubojitog i sumanutog, intrigirala je i intrigira umjetnike svih područja umjetničkog djelovanja od najranijih dana čovječanstva. Film kao medij vrlo je pogodan za 'plašenje' gledatelja, kroz trenutak iznenađenja ili kroz nelagodno postepeno uvlačenje pod kožu. Animatori svakako nisu iznimka. Animacija zbog svoga likovnog jezika u sebi nosi odmak od stvarnosti, zbog čega je animirano nasilje gledatelju prihvatljivije. No najbolji autori likovni i filmski jezik te svoju neograničenu imaginaciju vješto koriste  za postizanje još dubljeg i trajnijeg pečata jeze i ugroze. Jedno od prvih pitanja koje se pojavilo kad sam počeo tražiti filmove za program, bilo je gdje definirati granice horora. Što bi to bio horor u animaciji? Kod ove tematike, čini se da bi cijeli festival mogao od ruba do ruba biti posvećen samo njoj.“
 
28. Svjetski festival animiranog filma - Animafest Zagreb 2018. održava se od 4. do 9. lipnja u kinima Europa, Tuškanac i Kinoteka te na brojnim drugim gradskim lokacijama. Filmski program čini više od 350 filmova iz preko 76 svjetskih zemalja, a uz prestižna natjecanja u kojima sudjeluju oskarovci i zvijezde globalne animacijske scene, tu su i središnji tematski program posvećen hororu u animaciji, multimedijalna proslava 50. obljetnice Profesora Baltazara, retrospektivni programi posvećeni svjetskim i hrvatskim klasicima te baltičkim kinematografijama, open airovi i animacikliranje, izložbe i radionice te program za profesionalce Animafest PRO, kao i bogat Program za djecu i mlade. Ulaznice se prodaju u sustavu Kupiulaznicu.hr.
 
ULAZNICE
Kupiulaznicu.hr:
https://animafest.kupiulaznicu.hr/
 
PRESS MATERIJALI (opsežan info materijal, programske tablice, fotografije iz filmova): https://bit.ly/2HJaRMS
 
VIDEO INSERTI
https://vimeo.com/animafestzagreb/animafest2018press
pass: Animafest2018
 
FESTIVALSKA ŠPICA
https://vimeo.com/animafestzagreb/animafest-zagreb-2018-official-festival-trailer
pass: Animafest2018
 

Anđelka Felja

Parada

 
 
pametan ili ne
došao je
po partijskoj liniji
kako je samo
taj znao
pametno šutjeti
i dići ruku
kada treba
učeno se
smijuljiti
smješkati
češkati
https://i.pinimg.com/236x/60/55/9a/60559a0b4343af9e4a184267860eef36.jpg
koliko je samo Taj
koristio grimasa
za potrebe
„narodnih masa“
dizao glas
kada treba
„drug odozgor“
propustio nije
 niti jednu
Prvomajsku paradu
pred njim su
 ničice padali
„drugovi“
da bi se
 „tako uzdigli“
„drugarice i drugovi“
a kad je jao
pao
kišu pljuvačke
na njega su ispljuvali
ti što su ga
 uzdizali
i kako to obično
u tim i takvim
krugovima slijedi:
Sljedeći molim!
 

Nikola Šimić Tonin

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 21/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1664 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević