Get Adobe Flash player

Ima petnaest vlastitih i mnoštvo skupnih izložaba

 
 
Armen Vahramjan je rođen 1968. godine u selu Ardvi na sjeveru Armenije. Godine 1989. završio je Erevansko umjetničko učilište M. Sarjana. Naobrazbu je nastavio stjecati na katedri grafike Umjetničko-kazališnoga instituta u Erevanu.
https://i.pinimg.com/originals/2f/e5/d9/2fe5d91fcfd565287ab0249ed88a5ecd.jpg
Od 2000. godine član je Udruge armenskih slikara. Ima petnaest vlastitih i mnoštvo skupnih izložaba. Njegovi su radovi poznati ne samo u domovini nego i u inozemstvu.
 

Artur Bagdasarov, HKV

Na fotografijama vlada tišina, dostojanstvena, nepromjenljiva, nedodiriva, reklo bi se vječna

 
 
Suvremena dubrovačka umjetnica, fotografkinja Branka Mumalo, u tijeku prošle godine realizirala je zanimljivi autorski ciklus fragmenata iz svakodnevna života, niz fotografija, u boji ili crno bijelih, s motivima iz njezine neposredne okoline, Grada, more, povijesna arhitektura,čovjek, priroda, nebo, ali i iz drugih i drugačijih sredina, sve promatrano, viđeno i doživljeno njezinim očima i srcem.
https://hia.com.hr/media/k2/items/cache/05e7dabe5a498a543f24bf2b9e9eefee_XL.jpg
Njezine fotografije govore o kratkim trenutcima, krhotinama vremena, brzo odmičućim vremenskim intervalima, koji se u  svakodnevnom životu gotovo i ne opažaju, ne primjećuju se jer ima toliko važnijih stvari a oni su krucijalni jer taj trenutak uvelike određuje nadolazeća zbivanja i on je ključ za razumijevanje budućnosti.
 
Njezini junaci šute, zamišljeni,nepomični su ili se polagano kreću, gradovi spavaju unutar svojih čvrstih i sada posve nepotrebnih zidina,zapravo, riječ je o trenutku kada sve miruje i odlučuje se, na koju će stranu prevagnuti i što će se zbiti.
 
Na fotografijama Branke Mumalo vlada tišina, dostojanstvena, nepromjenljiva, nedodiriva, reklo bi se vječna. Jedino more se osjeća živim, samo naizgled miruje, glatka površina vode poput stakla, zrcali se nebo u moru, dok se more ogleda na nebu. Zapravo more ima ulogu favorita u njezinom opusu, more kao neiscrpni motiv, vječna tajna, neprolazna simboličnost.
https://www.hia.com.hr/media/k2/galleries/5602/30711928_177556289728659_424059090549866496_o.jpg
Raznovrsne trenutke uklopila je Branka Mumalo u svoj prošlogodišnji opus, posvećen kratkotrajnim momentima u našim životima, ljubavi i samoći, radosti i žalosti, ljepoti i praznini, odlučujući se vješto kombinirati crno bijeli i / ili kolorirani svijet.
 
Naravno iz prošlogodišnjeg obilja fotografija valjalo bi izdvojiti zasebne cjeline i pokazati ih na samostalnoj izložbi ili pak izbor iz cjelogodišnjeg opusa, približiti vrijedan i jedinstven umjetnički doprinos široj javnosti.
 

Miroslav Pelikan

            U životu nejednaku

 
               
                U životu nejednaku
                I u mraku
                Miješaju se strahovi i nade
                Jer obilje
                I sred zbilje
                Njih imade.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/50/Vera_Primorac.jpg
                Svjetlost dana,
                Bogom darovana,
                Ni u noći crne
                Ne utrne!
                Ni u mračnim podrumima
                Gdje i usred rata
                I gladnima
                Otvore se vrata.
                U životu nejednaku
                Sred nevolja muke,
                Hvala dragom Bogu,
                Susretnu se i dvje drage ruke
                Zagrliti što čovjeka mogu.
               
                U životu nejednaku
                Svjetiljka dobrote
                Svijetli i u mraku!
 

Malkica Dugeč, 31. 9. 2018. (posvećeno dragoj hrvatskoj pjesnikinji Veri Primorac)

Riječi istovremen, istovremeno, istovremenost tvorene su prema uzroku isto + vrijeme, a istodoban i njegove izvedenice prema isto + doba

 
 
U Akademijinu je rječniku natuknica: “istodoban, istodobna, adj. aequalis, koji je iste dobi. - Samo U Stulićevu rječniku; v. istogodan” (Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga 4., str. 355., JAZU, Zagreb, 1892. - 1898.) Natuknice: istovremen, istovremeno i istovremenost ne postoje u tom rječniku. Ali, postoji pridjev istovremenit: “istovremenit - adj., u Stulićevu rječniku: contemporaneo, ejusdem temporis (pp. qui eodem tempore vivunt. Susrećemo:

ISTODOBNO

ISTOVREMENO

“svojevremen,  adj. onaj koji je u svoje, pravo, određeno vrijeme (...) Svojevremeno saopćivati početak i svršetak stečaja. Zbornik zakona (1853.) 2., 70. U novije se vrijeme dosta upotrebljava i kao adj. i kao adv. (Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga 17., str. 379., JAZU, Zagreb, 1959. - 1962.). Natuknice: svojedoban, svojedobnost i svojedobno ne postoje u tom rječniku, ali nalazimo: “pravodoban, pravodobna, adj. onaj koji biva u pravo doba, u pravo vrijeme. Riječ načinjena prema njem. rechtzeig. (...), govori se i piše u Hrvatskoj i Slavoniji, i to adj. i adv., na pr. gospodarski poslovi treba da su pravodobni; da sam pravodobno došao, ne bih štete imao” (Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga 11., str. 412., JAZU, Zagreb, 1935.).Natuknice: pravovremen, pravovremenost i pravovremeno  ne postoje u tom rječniku.
 
U  Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz 2013. na stranici 248. nalazimo: "istovremenost > istodobnost". Isto je i u Institutovu Školskom rječniku hrvatskoga jezika iz 2012. na stranici 194. sastavljači daju prednost riječima istodoban, istodobno, istodobnost u usporedbi s istovremen, istovremeno, istovremenost: "istovremen v. istodoban, istovremeno v. istodobno, istovremenost v. istodobnost". 
 
Na temelju čega to čine pravopisci i leksikografi i zašto se nameće riječ istodoban i njezine izvedenice? Zašto je, primjerice, prekovremeno i prijevremeno dobro, aistovremeno nije dobro? Ponajprije valja reći da u odabiru riječi prednost dajemo riječima istodoban, istodobno, istodobnost,  ali nije isto kada autori odabiru riječi za vlastiti tekst i riječi odabiru autori u normativnim priručniku. Riječi istovremen, istovremeno, istovremenost tvorene su prema uzroku isto + vrijeme, a istodoban i njegove izvedenice prema isto + doba. Riječ vrijeme ima meteorološko i astronomsko značenje. Riječ doba ima također astronomsko značenje. Među njima postoji razlika, riječ vrijeme nema ograničenosti, a riječ dob (doba) ima ograničenje. Riječ dob može se  zamijeniti riječju razdoblje (period), npr. mladenačka dob je razdoblje (period) mladosti, godišnja doba razdoblja su u godini, glazbeni naziv doba također ima leksičkih ograničenosti. Od riječi vrijeme može se tvoriti više pridjeva nego od riječi dob(a), odnosno, tvorbene su mogućnosti znatno šire nego u riječi dob, primjerice, svevremen, ali ne i svedoban; prekovremen, ali ne i prekodoban; prijevremen, ali ne i prijedoban; istoznačno je pak pravovremen i pravodoban; istovremen i istodoban.
 
Riječi isto (u značenju ‘točno; bitno’), vrijeme, doba staroslavenskoga su podrijetla.  Riječ je doba u značenju ‘vrijeme’ u staroslavenskom maloporabljiva u usporedbi s vrijeme i zato valjda od te riječi (vrijeme) imamo više izvedenica. Čini nam se ispravljajući ili preporučujući neku drugu riječ katkada i sami ne znamo zašto to činimo, oslanjamo se valjda u odabiru na neki drugi jezični savjetnik ili rječnik. U normativnim je rječnicima, prije odabira riječi, potrebna ozbiljna prethodna rašlamba jer je riječ o kodificiranom priručniku. U hrvatskim se tekstovima rabe riječi istovremen, istovremeno, istovremenost pa ne možemo odmah i bez promišljanja i obaziranja na upotrebu preporučiti porabu samo jedne riječi u korist istodoban, istodobno, istodobnost. Iskustvo pokazuje da se mnoge riječi, koje ne preporučujemo porabniku, ipak živo upotrebljavaju u životu i praksi. Navest ćemo nekolkio primjera:
   "… i istovremeno raspisati izbore …" (Članak 116. Ustava Republike Hrvatske, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_12_124_2332.html) ;
"…župana i njihove zamjenike održavaju se istodobno,...", " …odnosno župana u slučaju istovremenog...." (Članak 7. Zakona o lokalnim izborima od 14. prosinca 2012.,https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2012_12_144_3074.html);
"(3) Pri odlučivanju o sukobu nadležnosti sud može istovremeno … (Članak 31. Zakona o kaznenom postupku, http://www.propisi.hr/print.php?id=8789); 
 "U načelu su tako sva tri narječja istovremeno …" (Radoslav Katičić, Zlatna formula hrvatskoga jezika:ča-kaj-što1 ,Kolo, br. 2., 2014., http://www.matica.hr/kolo/424/Zlatna%20formula%20hrvatskoga%20jezika%3A%20%C4%8Da-kaj %C5%A1to1/);
"Druge promjene profila koje pri tome nastupaju jesu povećavanje visine i istovremeno …" (http://struna.ihjj.hr/naziv/korijen-zuba/8872/);
"I dosadašnja ih je Vlada imala četvero, ali oni su istovremeno…" (Večernji list, 14. siječnja 2016., http://www.vecernji.hr/hrvatska/tihomir-oreskovic-dobio-imena-60-kandidata-1051758);
"Škverska marina istovremeno je ojačana…" (Slobodna Dalmacija, 2. veljače 2016., http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/302242/u-trogirsku-marinu-stigla-najveca-samohodna-dizalica-na-jadranu);
“Uz novu tehnologiju HT-a sad možemo istovremeno surfati.,… (Jutarnji list, 22. ožujka 2018., https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/uz-novu-tehnologiju-ht-a-sad-mozemo-istovremeno-surfati-igrati-videoigrice-u-cloudu-komunicirati-s-friziderom-i-gledati-film-u-4k-na-maxtv-u/7160007/);
Ravnateljica NP Sjeverni Velebit Irena Glavičić Sertić istaknula je kako je "biti na karti svjetske baštine za njih istovremeno izuzetna čast, ali i odgovornost" “(Ministartsvo kulture Republike Hrvatske, 26. travnja 2018., http://www.min-kulture.hr/default.aspx?ID=19711);
"Istovremeno u Vladi RH održan je sastanak prvoga potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, ministra znanosti, obrazovanja ..." (http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=5869:objavljeni-svi-prijedlozi-nacionalnih-kurikuluma-nastavnih-predmeta-i-tri-okvira&catid=503:cjelovita-kurikularna-reforma&Itemid=627).
 
Neki možda misle da je istovremeno srpska riječ, a istodobno hrvatska. U Brodnjakovu Rječniku razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika susrećemo: "istovremen > istodoban" (Zagreb, 1992., str. 190.). Prema Brodnjaku riječ istovremeno pripada i hrvatskom jeziku, ali postoji i riječ istodoban koja nije stilski obilježena. To ipak nije sasvim točno jer su u jezičnoj praksi, kako se vidi iz navedenih primjera, riječi istovremen, istovremeno rabe bez ikakve stilske obilježnosti.  U srpskom je doista češće rabe riječ istovremeno, a u hrvatskom istodobno i istovremeno, ali normativni priručnici ne uspoređuju ili ne bi trebali uspoređivati svoj jezik sa stranim, barem nakon tredesetak godina državne i jezične samostalnosti i neovisnosti.
 
Valja što brže osloboditi sebe pa i jezičnu zajednicu od stalnih pogleda unatrag te opisivati hrvatski jezik uz pomoć pravila i zakonitosti vlastitoga jezika. Bit je u opisivanju istoznačnica, a ne u suodnosu hrvatskoga i srpskoga. U rječniku Petra Guberina i Krune Krstića Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnoga jezika imamo:”istovremeno-istodobno” (Zagreb, 1940., str. 116.), ali riječ istovremeno nije označena zvjezdicom koja prema autorima znači da je “tipičnija za srpski književni jezik”. Primjerice, u Babićev-Finka-Moguševu pravopisu iz 2011. možemo naći istovremen, istovremenost i istodoban (str. 217.) što znači da su te riječi shvaćene kao istoznačnice. U Šonjinu su Rječniku hrvatskoga jezika iz 2000. na stranici 379.  isto  istoznacnice: "istovremeno pril u isto vrijeme; istodobno…" Šonjin rječnik nema uputnice istovremeno > istodobno. U Anićevom Rječniku hrvatskoga jeziku (Zagreb, 1998., str. 337.) i Hrvatskom enciklopedijskom rječniku (Zagreb, 2004., str. 266.) riječi  istovremeno i istodobno su istoznačnice: ”istovremeno pril. u isto vrijme, u isti mah; istodobno”. U Velikom rječniku hrvatskoga standardnog jezika  (Zagreb, 2015.) natuknice su istodobno i istovremeno također  istoznačnice:
   ” istodobno <…> u isto vrijeme (u isto doba, u isti mah) kad i što drugo <…> ⇒istodopce, istovremeno…” i “istovremeno <…> u isto vrijeme, u isti mah <…> ⇒istodobno …”.
 
Ako su riječi istovremeno i njezine izvedenice tuđice, zašto te riječi, primjerice, ne navodi Samardžijin Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik iz 2015. ili Šamijin Rječnik tuđica i hrvatskih riječi iz 2014.? Autori su tih rječnika pri pisanju rabili i druge rječnike i priručnike. Kao primjer istoznačnosti navedenih riječi možemo navesti Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik gdje stoji: "jednovremen (srp.) - istodoban, istovremen (hrv.)" (Samardžija, 2015., str. 195.).  
 
Dakako, ako je riječ bila u svoje vrijeme neopravdano potisnuta, bilo bi dobro vratiti ju u oporabu, ali oprezno i ne potiskujući druge riječi koje i sada rabimo. Sastavljač objasnidbenoga jednojezičnika opisuje što postoji u jeziku i njegovoj normi, a porabnik samostalno prihvaća i rabi što mu više odgovara. Leksikograf obično ne nameće svoju volju porabniku. Nemamo prava gurati bez obrazloženja, pod svaku cijenu, sve što nam se više sviđa. Razvidno je da se u hrvatskom standardu istodobno i istovremeno rabe kao dvije istoznačne riječi, a istoznačnice su bogatstvo jezika. To nisu dvostrukosti kao Europa i Evropa gdje je veći dio jezične zajednice prihvatio riječ Europa, premda i sada poneki još uvijek rabe Evropa umjesto Europa. Ubrzavati umjetno proces kodifikacije nije opravdano, a s istoznačnicama se ne treba boriti, osobito ne protiv njih.
 
Literatura:
 
Anić, Vladimir, Rječnik hrvatskoga jezika, 3.izd., Novi Liber, Zagreb, 1998.
Babić, Stjepan, Moguš, Milan. Hrvatski pravopis, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2011.
Brodnjak, Vladimir. Rječnik razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika, priredio Ivo Klarić, Zagreb, 1992.   
Guberina, Petar, Krstić, Kruno. Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1940.
Hrvatski enciklopedijski rječnik. Jutarnji list – Novi Liber, Zagreb, 2004.
Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013. 
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga 4.,  JAZU, Zagreb, 1880. - 1976.
Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža -  Školska knjiga, Zagreb, 2000.
Samardžija, Marko. Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik, Matica hrvatska, Zagreb, 2015.
Šamija, Ivan Branko. Rječnik tuđica i hrvatskih riječi, Društvo Lovrećana Zagreb, Zagreb, 2014.
Školski rječnik hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje - Školska knjiga, Zagreb, 2012.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2015. 
 

Artur Bagdasarov, Jezik, br. 4.-5., 2018.

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Utorak, 22/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1033 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević