Get Adobe Flash player

            Ropski lanac

 
 
                Dođe stranac
                Pa ti oko vrata stavi
                Ropski lanac.
                A kad ode,
                Bože mili,
                Nikad kraja stravi,
                Jer do vrata
                Mutne vode
                On ostavi!
http://images.freeimages.com/images/small-previews/381/chain-1173519.jpg
                Kadikada
                Dođe  k tebi
                I Tvoj brat
                Pa ti na žulj staje,
                Što te nikad
                Boljet ne prestaje.
                 
                Ropstva žulji
                Dugo traju,
                Jer se s oca
                Sinu daju,
                A od sina
                I unuka
                Praunuci prime
                Pa od bola
                I hrvatsko
                Zaborave ime.
                Bože jada,
                Bože, muka
                Kad i cijela domovina
                Zbog lanaca ropskih kuka.
       

Malkica Dugeč, 19. 8. 2017.

Mamić kreira svijet mora, morski svijet, suživot čovjeka i oceana, intrigantnu tajnovitost dubina...

 
 
Stjepko Mamić, dubrovački je slikar, također je i pomorski kapetan, pa nas ,što sve skupa nije čudno, more dočekuje u njegovom atelijeru, u njegovoj galeriji, ali i  na mnogobrojnim samostalnim izložbama po svjetskim središtima, u uvaženim galerijama i muzejima. Uz redovito izlaganje, Mamić kontinuirano radi u svom atelijeru, kreirajući svijet mora ili morski svijet, suživot čovjeka i oceana, intrigantnu tajnovitost dubina, portretirajući ribe u jatima, jedrilice na regati, pamteći kamene gradove na obali, koji miruju i naizgled se čini kako su utonulo u letargiju, u san ili pak promatrajući svijetlu površinu mora sa čamcem i spuštajućim mrežama, koja se doima poput oltara, dakle stvarni svijet, na površinu mora, na obali, u volumenu ispod površine, na dnu.
http://mojzagreb.info/images/uploads/vijesti/34070/stjepko_mamic_the_green_asgardian.jpg
Mamićevi motivi su figurativni, to su brodovi i čamci koji plove, to je doista modra boja mora, mjesta velikih dubina, to su doista zaigrana jata riba u neobilnom kolopletu, sve iskazano u harmoničnom ritmu, odmjereno, s bojom koja je s ozbiljnom pozornošću nanesena na platnu, riječ je o snažnom, vrlo živom koloru, uz neizostavnu nazočnost zlatne boje koja svim slikama daje posebnu težinu, izvanredni značaj, produbljujući njihovu ljepotu.
 
Je su li to motivi mora, o kojima je razmišljao kapetan dok je plovio mnogim morima, pitajući se te hladne, ali zvjezdane večeri, što se zbiva, dolje, prema dnu, ispod trupa broda? Mamićevo more je more ljepote, to nije more koje se ljuti, to je more koje se obožava, to je more kome se divi i kome se pjevaju u čast ode, to je more s valovima koji zapravo pokazuju prisustvo vjetra, to je more, rijetko lijepe tamnoplave i svjetloplave boje, to je nesvakodnevno more, to je more zamišljanja, to je more preko koga se plovi u Arkadiju. Istodobno moramo spomenuti kako je Mamić često u tretmanu jata riba, čamaca u regati, sklon fantastici, kada more dobiva i druge životne atribute i riba više nije samo riba, kao ni čamac. Vrlo zanimljive kompozicije sa suvremenim likovnim tendencijama.
 
Mamićevo slikarstvo, ugodno je oku, on dobro poznaje motiv koji obrađuje i čamac i brod i ribu i vjetar i kamen i obalu i podmorje i svjetlo i tamu i plavo i crno, sve, tako da može, po vlastitoj volji varirati i teme i ugođaje, stvarajući opus, osoben i poseban, vrlo prepoznatljiv i karakterističan, i ne baš lako usporediv s drugima. Stjepko Mamić slika u različitim formatima razne teme, vezane uz more, uz izniman i snažan kolor koji daje svojstven ton svim njegovim slikama, ali to nije neobuzdana ili nekontrolirana boja, to je boja dovedena do krajnjih granice ekspresije.
 

Miroslav Pelikan

Velika zdjela prepuna voća neodoljivo podsjeća i doista jest ROG OBILJA

 
 
Jedan od osobito dragih motiva slikara Mladena Žunjića jesu i kompozicije stolova (u različitim varijacijama) na velikim formatima, većinom okruglih, ovalnih s centralnom pozicijom zdjele prepune voća, okruženog kolačima i drugim jelima, na bijelom stolnjaku, otmjenom i vrlo sličnom zastoru u teatru. Osobitost ove serije jest u slijedećem, lijepa, velika zdjela prepuna voća neodoljivo podsjeća i doista jest ROG OBILJA, nastao u davnini, očuvao se sve do renesanse i bio posebno popularan kao motiv upravo u tome razdoblju, simbol obilja, plodnosti i sreće.
Žunjić je svoj Rog obilja instalirao, postavio na stol, koji će poslužiti uzvanicima, gostima, no oni se ne vide, nema znaka ljudske prisutnosti,prostor oko stola i Roga je prazan, to je nedosegnuti, nedohvatni prostor, to je volumen u koji tek treba ući. Žunjić i na ovaj način iskazuje svoju umjetničku i ljudsku angažiranost u životu suvremenog čovjeka i njegova odnosa prema drugima ali i prema svijetu općenito, upozoravajućin kako su uistinu mnoga bogatstva i dostignuća svijeta zapravo daleka i nedodirljiva jer zato i slika fantastični Rog obilja tako blizu i tako daleko istodobno. Koloristički snažno i gotovo neukrotive geste Žunjić je naslikao seriju velikih formata u ulju i akrilu s ovim svakako jedinstvenim motivom (koji nije rijedak u suvremenoj umjetnosti, valjda i stoga jer svatko na svoj način doživljava i vidi Rog obilja), niz sličnih i istodobno vrlo različitih slika, s varirajućim motivom.
 
Zanimljiva je i pozadina ista stola s Rogom, ona je uvijek, horizontalno podijeljen, na dva dijela, u različitim,dominantnim bojama s masivnom figurom stola s voćem. Žunjić u svom svakodnevnom radu iskušava brojne mogućnosti pojedinih motiva, kontinuirano ih kombinirajući uz male pomake, od boje i svjetla, ostavljajući u središtu slike nepromjenljive konture. Serija Stolova vrlo je zanimljivi i reklo bi se ponajprije intrigantni dio opusa slikara Mladena Žunjića, istaknutog hrvatskog umjetnika, u kojima je autor bilježi svoja razmišljanja o vremenu koje dolazi nakon sutrašnjeg dana, stalno si propitujući, nije li cijeli svijet, najobičniji privid.
 

Miroslav Pelikan

Nagrade će se dodjeljivati godišnje, 28. studenoga na Goranov rođendan

 
 
Hrvatsko književno društvo, Zadarski ogranak, pokrenulo je projekt dodjele nagrade koja nosi ime Gorana Bujića, novinara, pisca, urednika, koji nas je prerano napustio nakon teške bolesti. I nagrade Donat za književni doprinos te Nagrade za životno djelo. Više o ovom događaju rekao nam je Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva Ogranak Zadar, koji je uz dnevni list "Zadarski list", organizator dodjele nagrada.
http://www.zadarskilist.hr/sites/default/files/styles/article_image_full_node/public/zdmedia/gbujic1.jpg?itok=kldF1azY
Goran Bujić
 
"Potaknut izvornom idejom profesorice i književnice, Žakline Kutija, zajedno s njom dakako i uz nesebičnu pomoć i podršku Zadarskoga lista, Hrvatskoga književnoga društva, Hrvatskoga književnoga društva Ogranak Zadar kojem sam na čelu, odlučili smo pokrenuti književnu nagradu u sjećanje na Gorana Bujića: Goran Bujić - Književna nagrada - Književnici novina", i nagrade „Donat“ za književni doprinos uvidjevši potrebu za istom, te „Nagrade za životno djelo“ ispravljajući i nanesenu nepravdu prema nekim od autora koji su nepravedno zaobilaženi a svojim su radom ostavili neizbrisiv i značajan trag u kulturi, kulturnome životu RH i izvan njenih granica - kaže Šimić Tonin te dodaje:
 
"Nagrade će se dodjeljivati godišnje, 28. studenog na Goranov rođendan, a o nagradama će odlučivati žiri koji će se sastavljati za svaku tekuću godinu."Za ovu godinu žiri su činili: Žaklina Kutija, Nikola Šimić Tonin, Erni Gigante Dešković, Valerio Orlić. Nagrada se sastoji od diplome i umjetničke slike/fotografije, eminentnih zadarskih umjetnika.
Prilikom dodjele nagrade upriličit će se književna večer na kojoj će biti riječi o stvaralaštvu Gorana Bujića te nagrađenih autora, uz bogat kulturno-umjetnički program
 

Nikola Šimić Tonin

Anketa

Istražno povjerenstvo za Agrokor pokazalo se krajnje primitivnim. Treba li ga ukinuti?

Utorak, 21/11/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1014 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević