Get Adobe Flash player

Zemljo moja, kamena i vuka

 
 
Mjeseče na nebu pokaži nam put,
domovinu da bi sačuvali svoju
jer je Hrvat tužan, zamišljen i ljut
dok se mora pitat: Pa na stranu koju?!“
 
Tko te zemljo vodi, a tko ti se smije
pa ti njedro muče pijavice, zmije,
tko ti vodu pije,
mržnjom barjak vije?“
 
Svaki takav „čovjek“… dostojan te nije.
 
Draga moja zemljo, kamena i vuka,
polomljene hridi, osušena polja,
dušmanima ti si produžena ruka,
ali svjesni nisu da si… Božja volja.
 
Podanici tvoji, sokolovi sivi,
raširit će krila ako treba sad
jer…
istina u svima vjekovima živi,
ti si selo, otok i slobodan grad.
 
Zablistao mjesec, sjaji rodna gruda,
ko na Velebitu vrhovi od snijega,
kazat će nam pute… kamo ić' i kuda,
srce da nas vodi ponosita stijega.
 

Franka Fani Kohn, Dubrovnik

Previše drhtim

 
 
Neizrečeno
riječi spremno trepere na usnama
al nikako da se prelome preko jezika
gledam ti oči - ne, nije utopija
čudom je nebitna postala razlika
tražim ti istinu na licu;

u osmijehu što upadne u obraze
-primjećujem svaku blesavu sitnicu
dok žedno iščekujem odgovore
toliko pitanja buja nam u glavi
a tišina odgovor ne nudi
-al' isti je odgovor onaj u nadi
kao i onaj što kaos radi...
možemo se praviti da sve je isto
možda se i truditi da ime ostane čisto
-al ne pita nas za spremnost ona
što lebdi utrobom i drhće tijelom
ti šutiš, šutim i ja
-i oboje drhtimo tišinom vrelom
tko li će prvi prekinuti šutnju
čije će usne riječi izreći...
..nek budu tvoje
jer previše drhtim
da ne izgovorim tajnu i izdam oboje
-samo jednom jedinom riječi!
 

Ljubica Mršić

Ukrajinska izložba u Splitu

 
 
Izložba „Petrikivski rospis“ (Petrikivsko slikarstvo) koja predstavlja bogatu ukrajinsku tradiciju slikarstva iz sela Petrikivka otvorio je u ponedjeljak 11. siječnja u HNK Split.
 
Organizatori splitske izložbe su Veleposlanstvo Ukrajine u RH i Hrvatsko Ukrajinsko društvo iz Splita. Izložbu je otvorio ukrajinski veleposlanik Oleksandr Levchenko, a među uzvanicima bili su splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja, gradonačelnik Ivo Baldasar, dogradonačelnica Aida Batarelo.
 
„Upriličenom izložbom željeli smo prikazati hrvatskoj javnosti ljepotu izvorne ukrajinske umjetničke baštine čija je vrijednost prepoznata na svjetskom nivou, pa je 2013. godine dobila zaštićeni status UNESCO-a. Siguran sam da će se svaki posjetitelj imati priliku uvjeriti u ljepotu bogatih starodrevnih ukrajinskih ornamenata, koji potječu iz doba slavnih Ukrajinskih kozaka, obogaćenih varijacijama cvjetnih i prirodnih motiva, što uvjerljivo pokazuje slikovnu izrazitost tradicije ukrajinskog dekoracijskog oslikavanja. Umjetnost dolazi iz Dnipropetrovske županije, iz regije koja čini srce i dušu ukrajinskog naroda. Prezentacija tradicionalne ukrajinske kulturne baštine je vrlo bitan čimbenik integracije naše zemlje u europski prostor, pogotovo u današnje teško doba ruske agresije na Ukrajinu“, kazao je Levčenko.
 
Petrikivsko dekoracijsko slikarstvo smatra se jednom od najvećih unikatnih pojava ukrajinske slikarske kulture koja se radom i talentom stvarala tijekom nekoliko stoljeća. To je prava nacionalna kultura koja ujedinjuje u sebi i duhovno bogatstvo i stvaralačku darežljivost ukrajinskog naroda.  Dekorativno slikarstvo je tradicijski oblik umjetnosti koji je raširen u cijeloj Ukrajini. Do danas je zadržalo vodeće mjesto u stvaralaštvu narodnih umjetnika. Još u vrijeme Kijevske Rus'i narodni su umjetnici dekorativnim slikarstvom ukrašavali interijere i eksterijere svojih nastambi, gospodarske zgrade, ograde, namještaj, zastore, kućne uporabne i ukrasne predmete, dječje igračke, oružje, glazbene instrumente itd.  Motivi cvijeća i životinja oslikani jakim, vedrim bojama, pomažu ljudima zadržati životni optimizam u ne baš lagodnome životu.
 
Popularnost ove unikatne umjetnosti nije izgubila svoju aktualnost čak ni u teško doba nove ukrajinske epohe. Umjetnost svakog od njih je bitan čimbenik u razvoju zanata. U periodu od kraja 20. i početka 21. stoljeća stvorile su se cijele slikarske dinastije, u kojima se svi članovi obitelji bave davnom narodnom umjetnošću. One su ujedinjene sličnošću ukusa, navika i pogleda te čuvaju dosljednost starih tradicija koje se brižno prenose od roditelja prema djeci i unucima.
 
U Petrikivskom slikarstvu utjelovljen je lik majke-prirode i ljepota ukrajinske zemlje. Klasični motivi su bekovina, divlje i fantastično cvijeće, voće, povrće, različite bobice, ptice i druge životinje. Svaki motiv nosi svoju simboliku; cvijet predstavlja ljepotu zavičaja, ruža i metvica su simbol djevojačke ljepote, a ptica harmoniju svjetla i sreće. Hrast simbolizira snagu i muževnost. Posebno mjesto u simbolu slika zauzima drvo u procvatu, što simbolizira 'drvo života' i sretan dug života. U Petrikivskim motivima dominiraju jarke, snažne boje: crvena, zelena, žuta, plava, ružičasta. Za stvaranje elemenata slikarstva koriste se prirodne boje, koje se prave od odvara  i sokova biljaka i cvijeća, te se miješaju sa žumanjkom radi stalnosti i jarkosti boja. Primjerice, žuta se dobiva od latica suncokreta, zelena od lišća. Danas majstori često koriste moderne boje: gvaš, akvarel. Svaki autor ima svoj individualni neponovljivi slikarski rukopis. Mnogi od tih radova postižu visoku umjetničku razinu u sferi dekorativne i dizajnerske umjetnosti.
 
Nešto slično Petrykivki u Hrvatskoj se zbiva u selu Laz kod Marije Bistrice gdje se izrađuju dječje igračke kao oblik izvorne pučke umjetnosti (žveglice), a koje su pod zaštitom UNESCO-a kao nematerijalna kulturna baština. Naravno, u Petrykivki se oslikava širi spektar predmeta, slikarski dio je snažnije izražen nego u Lazu. I tehnika ukrašavanja je različita. Međutim, vedrina boja ukazuje na etnografsku bliskost Laza i Petrykivke. Prekrasne umjetnički oslikane predmete svakodnevne uporabe, ukrasne tanjure, posude, suvenire umjetnici iz Petrykivke prodaju na tržnicama kao što to čine i oni iz hrvatskoga Laza.
 
Splitska izložba pučke umjetnosti poznatoga ukrajinskog sela Petrykivka kulturni je događaj vrijedan pažnje. Tim više što o ukrajinskom narodu i njegovoj kulturi u Hrvatskoj se malo piše i malo znade. A ishodište nam je zajedničko, povijest slična, borba za nacionalnu slobodu skoro istovjetna.(n.m.)

Najbolje knjige i studije o hrvatskoj književnoj baštini

 
 
Društvo hrvatskih književnika (DHK) raspisalo je natječaj za nagrade Dana hrvatske knjige, a za nagradu Judita natječu se najbolje knjige ili studije o hrvatskoj književnoj baštini, a posebno one o humanističko-renesansnoj baštini objavljene u 2015. godini.
http://www.index.hr/images2/drustvoHrvatskihKnjizevnikaV.jpg
Nagrada Davidias na natječaju dodjeljuje se za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu odnosno studiju inozemnoga kroatista o hrvatskoj književnoj baštini u 2015. godini.
Za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac u 2015. godini bit će dodijeljena nagrada Slavić. U obzir se uzimaju knjige koje autori ili nakladnici u 5 (pet) primjeraka dostave do 5. veljače 2016. na adresu: Društvo hrvatskih književnika
za Nagrade Dana hrvatske knjige
Trg bana Jelačića 7/I,
10 000 Zagreb(v.h.)

Više članaka ...

  1. Stoje hrasti
  2. Prigorila mala

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Petak, 20/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 887 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević